Program i projekti Plinia Cuccurina i udruge građana Ladonja - za Izbore Istarskog župana 2009. godine.

1. Plinio Cuccurin, kandidat „Ladonje – saveza za još bolju Istru“ za župana
ZA JOŠ BOLJU ISTRU
Izborni program
Poreč, 7. veljače 2009.

2. Uvod
Ovaj program pripremljen je u skladu s Okvirnim pravilima o organizaciji i
provedbi postupka „Predizbori 2008.“ liste Ladonja – savez za još bolju Istru i
obvezama koje proizlaze iz tih Pravila, a prema kojima je kandidat koji u
predizborima za kandidata za istarskog župana dobije najviše glasova i
postane kandidat Ladonje – saveza za još bolju Istru dužan u roku od 60 dana
od provedenih predizbora pripremiti i prezentirati svoj izborni program. Ovaj
program predstavlja temeljni dokument, a sačinjen je poštujući i polazeći od
ostalih dokumenata, koji čini okosnicu političkog djelovanja Ladonje – saveza
za još bolju Istru za predstojeće regionalne i lokalne izbore 2009. godine.
Program je koncipiran u dva dijela. U prvom su dijelu date temeljna načela i
opće postavke politike koju namjeravam provoditi na čelu Županije, a potom
prioriteti u djelovanju koje je nametnula globalna financijska i ekonomska kriza
odnosno potreba što bržeg i hitnijeg suočavanja s njenim učincima radi
ublažavanja posljedica krize na istarske građane i njezino gospodarstvo.
Također, u tom dijelu Programa data su osnovna usmjerenja i politike po
pojedinim područjima koje će u srednjem roku od četiri godine predstavljati
okosnicu daljnjeg djelovanja „Ladonje – saveza za još bolju Istru“.
U drugom dijelu Programa navedeni su prioritetni projekti koje namjeravamo
pokrenuti u Istarskoj županiji.
Program će se dopuniti i izmijeniti u skladu s prijedlozima građana i
prihvaćenim stajalištima nezavisnih lista i udruga koje čine sastav Ladonje –
saveza za još bolju Istru.
2

3. Sadržaj:
Uvod ..................................................................................................................................... 2
I. Temeljna načela Programa ................................................................................................. 4
Efikasna lokalna samouprava – uvjet za daljnji razvitak demokracije i samouprave u Istri............ 8
Međusobna suradnja i koordinacija aktivnosti jedinica i tijela županijske i lokalne samouprave. 9
II. Prioriteti .......................................................................................................................... 12
III. Politike po pojedinim područjima ................................................................................... 15
Načela politike poduzetništva i ekonomskog rasta Istre................................................................ 15
Obrazovanje i usavršavanje .......................................................................................................... 18
Politika socijalne uključenosti ........................................................................................................ 20
Cjeloživotno učenje i doškolovanje – jamstvo opstanka na tržištu rada ................................... 20
Briga o djeci, starijim i nemoćnim – odraz naše ljudskosti i naše savjesti ................................. 21
Stambeno zbrinjavanje .............................................................................................................. 22
Zdravstvo................................................................................................................................... 23
Zaštita i očuvanje okoliša .............................................................................................................. 24
Kultura i očuvanje baštine ............................................................................................................. 27
3

4. I. Temeljna načela Programa
NOVO VRIJEME TRAŽI VIŠE – NOVE LJUDE I DRUKČIJI PRISTUP….
Preuzimanje veće odgovornosti i kontrole nad vlastitom sudbinom i sudbinom sredine u
kojoj živimo i radimo, stvaramo obitelj i odgajamo djecu imperativ je vremena u kojem
živimo. Kao pojedinci ili kao članovi uže i šire društvene zajednice i u Istri - hrvatskoj
županiji i europskoj regiji, svakim danom postajemo sve ovisniji jedni o drugima, potrebniji
jedni drugima.
Danas smo više nego ikad svjesni da bez međusobne suradnje, dogovora ili čak
konsenzusa o najvažnijim pitanjima i problemima sredine u kojoj živimo, stalnog dijaloga i
jačanja komunikacije te razmjene iskustva ne možemo postići viši životni standard, pomoći
najugroženijima članovima naše zajednice i osigurati budući napredak naše Istre i svih
njenih građana. Premda smo kao ljudi različiti po mnogočemu, živimo u gradovima i
općinama čija razvijenost nije jednaka, ipak dijelimo istu sudbinu. A ona ovisi o nama i
našoj snazi, našoj volji i našem znanju da shvatimo, a zatim i pokrenemo aktivnosti koje će
naše danas učiniti boljim, a naše sutra sigurnijim i prosperitetnijim.
UNATOČ IZAZOVIMA I KRIZAMA…..
Promjene do kojih dolazi u prirodnom okolišu zbog globalnog zatopljenja, zagađivanja i
drugih, klimatskim prilikama uvjetovanih razloga, globalni fenomeni, kao što su financijske i
ekonomske krize ili energetski poremećaji, skoro članstvo Republike Hrvatske u Europskoj
uniji, sve to izravno ili neizravno utječe na naše okruženje i doprinosi neizvjesnosti o tome
što donosi budućnost. Znam da mnogi, kao što sam to i sam često činio, postavljaju pitanje
– Može li se uopće nešto učiniti?
Kako danas mijenjati stvari koje prije, u mnogo povoljnijim uvjetima nismo uspjeli
promijeniti?
Naš je odgovor:
NISMO NEMOĆNI…
Istina je, novi uvjeti i vrijeme zahtijevaju više - aktivniji i angažiraniji pristup svakog
pojedinca, jačanje društvene kohezije i zajedništva kako bismo bili sposobniji i spremniji
uhvatiti se u koštac s onim što donosi budućnost.
4

5. Premda na mnogo toga ne možemo utjecati, a osobito na rješavanje globalnih pitanja i
savladavanje velikih kriza, ipak nismo nemoćni. Možemo i moramo sami, vlastitim snagama
znatno aktivnije nego do sada rješavati one probleme koji su dio naše svakodnevnice i
našeg okruženja, ne čekajući da to netko drugi čini za nas. Dužni smo i odgovorni prema
svojoj djeci, zajednici pa i samima sebi, svojim znanjem i iskustvom, stručnošću i
zalaganjem pokrenuti promjene i unijeti nužne novine kako bi nam već danas bilo bolje,
kako bismo stvorili sigurniju i izvjesniju budućnost za našu djecu, naš kraj i prostor u kojem
živimo. Naša budućnost ovisi i o načinu na koji ćemo MI, ljudi današnjice upravljati, koristiti i
kako ćemo očuvati resurse s kojima raspolažemo – okoliš, prirodnu, kulturnu i društvenu
baštinu, ljude i njihovo znanje i vještine te ostvariti interakciju među njima, čiji rezultat mora
biti održivi rast i razvoj.
MI MORAMO I MOŽEMO DRUKČIJE….
Zato što se ekonomska aktivnost i rast koji stvara novu vrijednost i osigurava veće
zapošljavanje događa na određenom mjestu i prostoru, na određenom lokalitetu, u
određenoj sredini. Ovdje, u Istri, njenim gradovima i općinama. Svaki je naš poduzetnik
„proizvod“ sredine u kojoj obavlja svoju djelatnost, oličenje naše poduzetničke kulture,
„dijete“ naše sredine koje je sposobno i dovoljno odvažno da preuzima poduzetničke rizike
i odgovornost za svoju ali i sudbinu te sredine i pridonese njenom blagostanju.
Zato što socijalnu pravdu i borbu protiv siromaštva, veću socijalnu uključenost i brigu prema
najugroženijima dijelovima stanovništva vodimo na lokalnoj razini, u našim lokalnim
institucijama, za naše susjede, roditelje i prijatelje, mi gradimo škole za našu djecu i mi
smo, ovdje i sada, oni koji možemo i moramo učiniti sve kako bi njihove živote učinili
kvalitetnijim i dostojanstvenijim.
Zato što su prirodni resursi, ljepote flore i faune dio našeg neposrednog okruženja, onog u
kojem živimo i radimo, u kojem uživamo, pa je na nama i najveća odgovornost da ih
zaštitimo i sačuvamo za budućnost.
NA TEMELJU VLASTITIH RESURSA I POTENCIJALA….
U Istri raspolažemo jedinstvenim prirodnim i društvenim resursima od kojih su mnogi još
neistraženi i skriveni. Oni se od jednog do drugog dijela Istre razlikuju po mnogim
značajkama, pa u svakom njenom kraju i mjestu nalazimo specifična i autohtona obilježja i
posebnosti, bilo da se radi o prirodnim ljepotama, povijesnom nasljeđu ili kulturnoj baštini.
Ljudi koji ovdje žive različitog su porijekla, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.
5

6. Raznolikost i različitost su istarske osobine, njena vrijednost i snaga.
A istarski napredak i budućnost ovise o našoj vlastitoj sposobnosti da ih prepoznamo i
pažljivim korištenjem ujedinimo u jedinstven i neponovljiv brand – Istru – poduzetnički
dinamičnu i inovativnu, društveno odgovornu i socijalno osjetljivu, odlučnu da zaštiti
svoja prirodna bogatstva i očuva svoj okoliš i za generacije iza nas. Drugim riječima,
koncept razvoja mora zadovoljiti potrebe današnje Istre u ekonomskom, socijalnom i
društvenom pogledu, ali ne smije dovesti u pitanje mogućnost budućih generacija za
zadovolje svoje potrebe posebno kada se radi o okruženju u kojem će živjeti - prirodi i
okolišu.
.. ISTRI MORAMO DATI NOVU SNAGU…NOVO SUTRA….
Konsenzus i suradnja, jačanju kulture dogovora i pregovora, međusobno uvažavanje i
tolerancija, partnerstvo i dijalog temelji su na kojima ćemo graditi budućnost Istre.
Uključivanjem građana, uvažavanjem njihovih interesa, rješavanjem njihovih životnih
problema stvorit ćemo uvjete za unapređenje kvalitete života i poboljšanje standarda naših
građana, osnažiti demokratske standarde, razviti jaku participativnu demokraciju i interes
zajednice postaviti na prvo mjesto - ispred interesa pojedinca ili određene interesne
skupine.
Zajedno, okupljanjem i uključivanjem svih ljudi koji žele, mogu i hoće dati vlastiti doprinos
daljnjem razvitku Istre na spomenutim načelima osigurat ćemo bolje sutra našoj djeci i
generacijama iza njihove.
Konačno, jačanjem unutarnje kohezije stvarno ćemo osnažiti i stupanj vlastite, istarske
autonomije u nacionalnim okvirima, a prelijevanjem i prenošenjem istarskih iskustava na
ostatak Hrvatske te promicanjem politike suradnje i povezivanja s ostalim županijama
doprinijeti ukupnom društvenom razvitku države i procesu decentralizacije.
… JER ZNAMO DA SAMO ZAJEDNIŠTVOM I PARTNERSTVOM MOŽEMO
POBIJEDITI NESIGURNOST I STRAH I OTVORITI NOVE PERSPEKTIVE..
Istra mora postati zajednica sa snažnom društvenom kohezijom koja će jačati njenu
unutarnju snagu i neovisnost prema utjecajima izvana. Moramo stvoriti zajednički sustav
vrijednosti koji će se temeljiti na većoj suradnji, povezivanju, interakciji i stvaranju
međusobnog povjerenja između svih segmenata i dijelova našeg društva, od poduzetnika,
udruga, pojedinaca pa do predstavnika vlasti jedinica lokalne samouprave.
6

7. Posebna je zadaća osigurati otvorenost tijela jedinica lokalne samouprave prema
građanima i povratiti njihovo povjerenje u njenu vjerodostojnost, nepristranost i objektivnost.
Kako bi se to postiglo uvjet su pravovremeno i kvalitetno informiranje građana o
aktivnostima lokalne samouprave, osiguranje sudjelovanja građana pri donošenju odluka o
važnim projektima i osobito pri utvrđivanju proračuna jedinica lokalne samouprave, stalno
praćenje realizacije odluka i utroška proračunskog novca, uvažavanje ideja i prijedloga
građana, a nadasve povećanje efikasnosti i djelotvornosti njihova rada. Tijela lokalne i
županijske vlasti moraju znati poduzimati inicijative kada je to potrebno (nikad neću reći:
„Moja su vam vrata otvorena“ već ću ih sam otvoriti – pozivanjem i organiziranjem susreta,
traženjem sugestija i prijedloga od svih onih koji znaju više i žele doprinijeti zajedničkom
boljitku).
… ISTRI TREBA KOALICIJA ZA PROMJENE JER ISTRA MOŽE JOŠ BOLJE I
ZASLUŽUJE VIŠE
Naša je vizija budućnost Istre kao zemlje u kojoj se živi još bolje, još sigurnije i sretnije
nego danas. Naš je cilj da Istra postane gospodarski najkonkurentnija hrvatska
županija, s nultom stopom nezaposlenosti, uvjetima života i standardom istarskih
građana na razini najprosperitetnijih europskih regija, očuvanom baštinom i
okolišem. Za ostvarenje tog cilja potrebna nam je koalicija i potpora građana – istarskih
žena i muškaraca različitih profesija i različitih znanja, bez obzira na godine i uzrast,
socijalni status ili političko opredjeljenje – koalicija za promjene, nove ljude i nove ideje.
Ova koalicija mora uspjeti jer je to koalicija koja polazi od onog što je najbolje i najvrednije u
svakom od nas, a to je pripadnost i ljubav, briga za boljitak Istre i svih onih koji ovdje žive i
rade zato jer to žele i jer vole Istru, a ne zato što nemaju drugog izbora ili drugih
mogućnosti. Istra je naša snaga, naša inspiracija, ona nas poziva da se okrenemo oko
sebe, pogledamo, prepoznamo i otkrijemo kod naših sugrađana i u našem okruženju,
vrijednosti i vlastitu snagu s kojima ćemo biti u stanju pobijediti za
još bolju Istru.
7

8. Efikasna lokalna samouprava – uvjet za daljnji razvitak demokracije i
samouprave u Istri
Polazeći od Ustavom Republike Hrvatske danih zadaća, regionalna i lokalna samouprava
moraju osigurati uvjete za ostvarivanje osnovnih potreba i rješavanje životnih problema
građana te im omogućiti uključivanje u politički život svoje sredine.
Kvalitetna i efikasna administracija na regionalnoj i lokalnoj razini, pa i u Istri, je nezamjenjiv
uvjet za ostvarivanje ciljeva bržeg gospodarskog rasta i povećanja standarda građana ali i
za osiguranje uvjeta koji se odnose na zaštitu i očuvanje okoliša. Međutim, u današnjim
uvjetima značaj regionalne i lokalne samouprave i njihovih službi, kao što to pokazuju
iskustva razvijenih zemalja, osobito članica Europske Unije nadilazi te, osnovne i
tradicionalne funkcije. Lokalna i područna samouprava dobivaju novu dimenziju i nove
zadaće. Oni postaju partner i suradnik, kako građanima, tako i poduzetništvu. Pri tome,
otvorenost i transparentnost u radu i konsenzus pri donošenju važnih odluka, poput onih
koje se odnose na utvrđivanje proračuna i način korištenja proračunskih sredstava, ulazak
u velike infrastrukturne projekte ili investicije, postaju njezin stil i način rada.
Zato i u Istri želimo razvijati lokalnu samoupravu koja će biti u stanju preuzimati sve veću
odgovornost za razvitak vlastite zajednice i regije u cjelini, koja će, neovisno o stranačkoj
pripadnosti ili drugim sličnim kriterijima, na isti način i polazeći od volje građana služiti svim
građanima, usmjeravati svoje aktivnosti na traženje najboljih rješenja u odnosu na potrebe
građana, od onih osnovnih i egzistencijalnih pa do onih na području poticanja
poduzetništva, kulturnih, sportskih, itd. Kako bi to stvarno i postala, naša lokalna
samouprava i njezina izvršna tijela, službenici i namještenici koji izravno provode i
izvršavaju njene poslove, moraju zato biti motivirani i dobro organizirani.
Kao što ključ uspjeha svakog uspješnog poduzeća nije ni u tehnologiji, pa čak ni u
produktivnosti, već u dobroj organizaciji i menadžmentu, tako će i naša samouprava postati
bolja, a građani zadovoljni samo ako njome upravlja „menadžment“ koji joj zna dati smjer i
postaviti ciljeve i zadatke, uspostaviti kriterije i „benchmarke“ za mjerenje rezultata njezinog
rada.
Tek tada će se ostvariti istinska decentralizacija i zaživjeti efikasna lokalna
samouprava.
Za takvu preobrazbu lokalne samouprave nužno je mijenjati njezin naslijeđeni mentalitet,
jačati svijest administracije o zajedničkim interesima, o važnosti njene uloge u stvaranju
uvjeta za konkurentnost vlastite zajednice, ukupan održivi rast i razvoj te zajednice, te
ulagati u njeno znanje i osigurati uvjete za njezin rad.
8

9. Kroz stvaranje svijesti o zajedništvu i pripadnosti istom sustavu i vrijednostima lokalne
zajednice s vremenom ćemo izmijeniti i ojačati njenu vjerodostojnost i kvalitetu.
U želji da u našoj Županiji iskoristimo sve pozitivne učinke političke i financijske
decentralizacije koju nam pruža postojeći sustav i važeće zakonodavstvo ali i da se
pripremimo za vrijeme u kom će se stupanj decentralizacije i povećati, potrebno je jačanjem
suradnje tijela jedinica lokalne samouprave, objedinjavanjem određenih poslova ili
osnivanjem zajedničkih upravnih tijela, osigurati veću efikasnost, racionalnost, a time i
uštede i onako nedovoljnih sredstava i ljudskih resursa kojima raspolažemo, osobito u
manje razvijenim dijelovima Istre.
Mogućnosti i potencijali za suradnju su neistraženi i nepoznati, ali zasigurno bez toga, bez
sinergije, dijaloga i međusobne koordinacije aktivnosti, uključivanja građana, širenja
partnerstva i snažnijeg povezivanja sa svima onima koji su uključeni u život svake lokalne
zajednice, nije moguće na zadovoljavajući način i u mjeri u kojoj to od nas očekuju naši
sugrađani služiti njihovim interesima i osigurati napredak i prosperitet naše zajednice.
Međusobna suradnja i koordinacija aktivnosti jedinica i tijela županijske i
lokalne samouprave
U svojim aktivnostima i politici koju namjeravamo provoditi, ono što čini okosnicu našeg
budućeg djelovanja je uspostava intenzivne i redovne međusobne suradnje i koordinacije
između institucija, poduzetnika, nevladinih organizacija, a osobito jedinica lokalne
samouprave unutar Istarske županije jer:
- veličina i ekonomska snaga većine gradova i općina koje se svrstavaju u kategoriju malih
gradova i općina, ukazuje na postojanje vrlo sličnih problema i izazova koji bi se lakše i
uspješnije – efikasnije i brže mogli rješavati kroz međusobnu suradnju i koordinaciju
aktivnosti nego izolirano i pojedinačno kao što je sada slučaj, osobito, s obzirom na
ograničene resurse, materijalne i ljudske, u najmanjim ili najnerazvijenijim općinama;
- razlike u stupnju gospodarske razvijenosti između jedinica lokalne samouprave u
Županiji, uzrokovane dosadašnjim odnosom i razvojnim prioritetima Županije, kao obvezu
nameću veće angažiranje i aktivnost, kako Županije, tako i onih razvijenijih gradova i općina
u poticanju i pomoći razvoju manje razvijenim gradovima i općinama s ciljem
ravnomjernijeg i ujednačenog razvoja regije u cjelini;
- rastuća mobilnost resursa, kao i integracijski procesi na nacionalnoj razini, proširuju
potrebu i mogućnosti međusobne suradnje između istarskih gradova i općina ali i širenje te
9

10. suradnje izvan regije (županije) s drugim županijama u Hrvatskoj te regijama izvan granica
naše zemlje;
- sve veća i bolja prometna povezanost te suvremeni način komunikacije smanjuju
udaljenosti i omogućuju povezivanje i suradnju na konkretnim projektima, zapošljavanju i
ostalim aktivnostima izvan sjedišta poduzetnika odnosno mjesta boravka građana.
Svrha uspostavljanja čvršće suradnje i povezivanja jedinica lokalne samouprave unutar
Županije je stjecanje i prenošenje iskustava, ohrabrivanje razmjene znanja i ideja,
umrežavanje, postizanje nove kvalitete u radu tijela jedinica lokalne samouprave, osobito
njene administracije i širenje svijesti o tome da se određeni problemi mogu bolje i brže
rješavati zajedničkim akcijama i aktivnostima, što doprinosi jačanju svake JLS uključene u
tu suradnju ali i Istre u cjelini. Stoga je stvaranje povoljnog okvira (okruženja) za suradnju
među svim JLS, ali i drugim akterima na razini županije jedan od temeljnih ciljeva ovog
Programa.
Važno je imati u vidu da će se njegovati i zagovarati suradnja između svih jedinica lokalne
samouprave, koje za to iskažu interes, te da će ona nadilaziti stranačke okvire.
Potreba za suradnjom polazi od «win – win» načela prema kojem su svi njeni
učesnici - dobitnici i ona svima donosi korist.
Premda važna, čvršća suradnja i koordinacija aktivnosti se neće ostvariti samo zato jer mi
to želimo, sama po sebi. Svjesni činjenice da se radi o iznimno zahtjevnom procesu
promjene pristupa i izgradnji atmosfere međusobnog povjerenja, moramo pokrenuti
aktivnosti koje će taj proces učiniti mogućim i provedivim. Stoga će se najprije identificirati
područja moguće suradnje i uspostaviti izravna komunikacija s tijelima jedinica lokalne
samouprave i drugim institucijama pri čemu će ih se upoznati s ciljevima i prednostima
jačanja suradnje na pojedinim područjima.
Suradnja se temelji na povjerenju, a ono se ne može propisati formalnim aktom ili
naredbom već se uspostavlja iskazivanjem slobodne volje i željom ljudi da zajednički
doprinesu ostvarenju određenog cilja. U isto vrijeme, suradnja ne znači potpunu
suglasnost ili dogovor o svim pitanjima, jer će uvijek postojati područja od posebne
važnosti za određenu jedinicu lokalne samouprave ili područja u kojima će se među
njima pojaviti konkurencija i različiti interesi.
10

11. Kako namjeravamo uspostaviti i širiti suradnju?
Aktivnim uključivanjem župana i Županije koji moraju biti nositelji, pokretači i glavni
zagovornici te suradnje:
– osnivanjem stalnih radnih tijela i foruma na kojima će se:
a) župan-gradonačelnici-načelnici ali i predstavnici predstavničkih tijela županije,
općina i gradova redovno sastajati i razmjenjivati informacije, razmatrati
određena pitanja i predlagati rješenja određenih problema,
b) predstavnici jedinica lokalne samouprave baviti pitanjima po pojedinim
područjima (okoliš i prostorno uređenje, promet, turizam, itd.), a na razini
pročelnika, načelnika ili voditelja službi);
- poticanjem i stvaranjem uvjeta za uspostavu izravne suradnje između pojedinih
jedinica lokalne samouprave na područjima od zajedničkog interesa, sa ili bez
uključivanja regionalne (županijske) vlasti u tu suradnju (Projekti e-uprava i dr.);
- poticanjem i pozivanjem odnosno davanjem inicijativa poduzetnicima, udrugama
građana i ostalim građanskih inicijativama, kulturnim i sličnim institucija u jedinicama
lokalne samouprave na uspostavu suradnju s ciljem identificiranja zajedničkih
interesa, a potom i pokretanja zajedničkih projekata – u gospodarstvu, turizmu i
kulturi, itd.
- osnivanjem stručnih savjetodavnih tijela pri uredu župana koje će činiti stručnjaci iz
različitih društvenih struktura, primjerice znanstvene zajednice (Sveučilište Pula ali i
drugi znanstvenici koji su zainteresirani za razvoj Istre), gospodarstva (veliko i
malo/obrtnici), gospodarskih udruženja, profesionalnih udruga, pojedinaca i slično,
kako bi se otvorio prostor za uspostavu stalnog dijalog i stvorili uvjeti za jačanje
demokratske kulture vođenja „pregovora“ o bitnim temama i pitanjima budućeg
razvoja Istre, načinu rješavanja problema na onim područjima koja određuju uvjete
života i rada u Istri. Takva tijela osobitu važnost imat će u pripremi za donošenje
odluka o velikim projektima, primjerice u infrastrukturi, velikim investicijskim
gospodarskim projektima koje poduzimaju privatni investitori a utječu na okoliš i
slično.
Suradnja i koordinacija aktivnosti na iznesenim osnovama imaju za cilj jačati:
- otvorenost za nove inicijative i nove oblike suradnje unutar ali i izvan Županije,
- dijalog i s onima koji imaju drukčije mišljenje,
- povjerenja u institucije i u one koji obavljaju poslove za opće dobro svih građana
Istre,
- suvremena znanja i prakse u radu te u profesionalizaciji lokalne samouprave,
- jedinstvo građana bez obzira na stranačku pripadnost i pojedinačne interese.
11

12. II. Prioriteti
Zadaće koje postavlja vrijeme u kojem živimo – suočavanje s krizom i izazovima koje
donosi ne trpe odgodu već traže akciju
Promjene u užem i širem okruženju, a osobito one koje donosi globalna financijska i
ekonomska kriza, a kojih još nismo u potpunosti ni svjesni ali ćemo posljedice zasigurno
osjećati niz godina tjeraju nas da mijenjamo prioritete svog djelovanja, da se okrenemo oko
sebe i barem pokušamo najprije sagledati, koliko je to god moguće, posljedice tih promjena,
a zatim i da pokrenemo aktivnosti, akcije i korake kako bi ublažili one negativne, sveli ih na
najmanju moguću mjeru i pomogli onima koje one najviše ugrožavaju.
U takvim vremenima, uloga države na svim razinama vlasti je bitno drukčija nego u
„dobrim“ vremenima. Drugim riječima, u kriznim razdobljima moramo se angažirati i nalaziti
načina kako pomoći gospodarstvu, kako spriječiti pad zaposlenosti, kako poticati rast, i u
konačnici kako minimizirati negativne efekte recesije na naše građane, osobito
najugroženije kategorije s najnižim dohocima i kako zadržati istu razinu socijalnih prava,
standarda u zdravstvu, školstvu i slično.
Vrijeme krize je vrijeme za hrabre i odlučne poteze, a ne za panične i ishitrene.
Vrijeme krize, više nego bilo koje drugo zahtijeva zajedništvo, partnerstvo i
suglasnost oko utvrđivanja vizije, potom i strategije budućeg razvoja. To je vrijeme
koje nosi opasnosti, izazove, ali i prilike.
Što nam je činiti?
Suočiti se s kriznim vremenima možemo samo ako usporedo pokušamo odmah odgovoriti
na trenutne negativne učinke krize mjerama koje djeluju brzo i efikasno, te ako na drugoj
strani stvorimo uvjete da na duži rok postanemo manje osjetljivi na ovakve i slične krize
odnosno da unaprijedimo ukupnu konkurentnost istarskog gospodarstva. Polazeći od ovog
pristupa treba bez odgađanja:
1. sagledati i analizirati učinke krize na gospodarstvo Istarske županije, a zatim
mjerama koje županiji, gradovima i općinama stoje na raspolaganju što prije,
djelovati na ublažavanje tih učinaka i konkretnim mjerama pomoći gospodarstvu i
građanima. Sve mjere moraju biti usmjerene tako da olakšaju poslovanje, umanje
terete i namete gospodarstvu i stanovništvu. One moraju također pokazati brigu
vlasti za teškoće s kojima se građani svakodnevno suočavaju i jačati njihovo
povjerenje u sposobnost, znanje i volju da se problemi rješavaju:
12

13. a) uvesti politiku štednje i racionalizacije proračuna - preispitati i smanjiti postojeće
naknade i druga davanja poduzetnika, a koje su u nadležnosti jedinica lokalne
samouprave te pokrenuti aktivnosti međusobne suradnje i zajedničkih projekata
na razini gradova i općina, primjerice kroz projekt objedinjene javne nabave i
slične,
b) osigurati financijske potpore onim kategorijama gospodarstva kojima su one
najpotrebnije (osobito malom poduzetništvu) kako bi ublažili ili barem djelomično
umanjili utjecaj krize na njihovo poslovanje (naknade za ceste i sl.) i olakšao
pristup kapitalu. Zato treba pripremiti ciljane programe subvencija kamata,
jamstava ili izravnih subvencija za one djelatnosti koje najviše trpe od posljedica
krize ( sektorsko povezivanje u cilju povećanja konkurentske sposobnosti),
c) rasteretiti plaće zaposlenika kroz smanjivanje ili ukidanje prireza,odnosno ne
povećanje komunalnih naknada kako bi se umanjio pad realnih dohodaka
građana,
d) zajedno s nadležnim institucijama i poslodavcima pripremiti programe
zbrinjavanja i ponovnog povratka na tržište rada viška zaposlenika te smanjiti
utjecaj ekonomske krize na najranjivije kategorije građana kao što su
umirovljenici, starije i nemoćne osobe, nezaposleni, djeca i slično.
2. Usvojiti Strategiju daljnjeg razvitka Istarske županije na temeljima održivosti polazeći
od potrebe stvaranja uvjeta za dugoročni ekonomski rast, očuvanja i zaštite okoliša
te jačanja socijalne pravde. Strategija mora biti sveobuhvatna kako bi odgovorila na
pitanja kako se nositi s izazovima koje donosi „sutra“ i zahtjevi novog doba te kako
osigurati: ravnomjeran i uravnotežen gospodarski razvitak svih dijelova Županije,
razvoj infrastrukture, uvođenje novih „čistih“ tehnologija, zaštitu i očuvanje okoliša,
kako osigurati dovoljno energije iz tradicionalnih i alternativnih izvora, kako postići
veću energetsku efikasnost i uštede energije, kako koristiti prirodne resurse i
osigurati dovoljno ljudskog kapitala za realizaciju budućih projekata, itd. Strategija
mora odgovoriti i na pitanje kako osigurati sinergijsko djelovanje gospodarske i
obrazovne politike u svjetlu demografskih kretanja, kako jačati povezivanje i bolje
usklađivanje obrazovnih programa i potreba gospodarstva, na jednoj strani, a na
drugoj, na koji način poticati suradnju poduzetnika u našoj županiji, stvarati uvjete
za razvoj klastera, kako u tradicionalnim sektorima, tako i u novim, inovativnim i
tehnološki naprednim segmentima industrije i usluga, za što u Istri postoje temelji ali
i potreba jer turizam i poljoprivreda, te postojeći industrijski sektor nisu dovoljan
jamac budućeg ekonomskog rasta.
Strategija se mora temeljiti i biti donesena uz konsenzus svih steakholdera.
3. Uvjet bez kojeg se ne može je povećanje učinkovitosti i kvalitete javnog sektora,
odnosno administracije u našim općinama i gradovima, koje moraju biti servis u
funkciji olakšanja života građanima i poslovanja poduzetnicima. Pritom, sustavno i
odlučno spriječiti negativnu selekciju kadrova, nepotizam i korupciju (Projekt javna
uprava).
13

14. Sada je vrijeme za akciju
Moramo pokazati da imamo dovoljno snage, znanja, odlučnosti za suočavanje s izazovima i
prijetnjama koje donosi financijska i ekonomska kriza koja se s globalne razine „prelijeva“ i
zahvaća sve, ne ostavljajući nikog pa ni nas po strani. S obzirom na strukturu istarskog
gospodarstva u kojem prevladava turizam i prerađivačka industrija koje su izvozno
orijentirane zasigurno ne možemo izbjeći njezine negativne učinke. Zato ne smijemo čekati
Vladu ili bilo koga drugog da nam ponudi rješenja kako se s nositi s krizom, kako sanirati
štete i osigurati oporavak. Premda će naravno biti potrebno osigurati suradnju i koherenciju
mjera i tijela na nacionalnoj razini s onima na županijskoj i lokalnoj nužno je da Županija
žurno i odlučno sa svim raspoloživim mjerama ali prije svega na osnovi dogovora i suradnje
pokrene i koordinira sve spomenute aktivnosti na županijskoj razini postigne unutarnji
konsenzus i platformu za te aktivnosti. Zato ćemo:
a) okupiti sve gospodarstvenike i s njima dogovoriti buduće aktivnosti i poteze,
njihove prioritete i redoslijed aktivnosti kojima im moramo pomoći u rješavanju
problema koje donose novi izazovi,
b) „mobilizirati“ jedinice lokalne samouprave (gradove i općine), razmotriti
mogućnosti i dogovoriti poduzimanje navedenih mjera i aktivnosti, bilo da se radi
o proračunskim i financijskim mjerama, racionalizaciji, povećanju učinkovitosti
rada uprave, bilo o međusobnoj koordinaciji i poduzimanju socijalnih i drugih
mjera za najugroženije kategorije građana, pripremiti aktivnosti za slučaj
povećanja nezaposlenosti i slično.
14

15. III. Politike po pojedinim područjima
Načela politike poduzetništva i ekonomskog rasta Istre
Dinamičan ekonomski rast i jačanje konkurentnosti Istre u nacionalnim okvirima i
međunarodnom tržištu uvjet su bez kojeg nije moguće razviti Istru blagostanja i visoke
zaposlenosti. U današnjim uvjetima i globalnom okruženju to zahtijeva – visoku kvalitetu
proizvoda i usluga, dobar dizajn i tehničku izvrsnost proizvoda i posebnost u pružanju
usluga. Poduzetnici, njihovo znanje i sposobnosti su oni koji moraju te zahtjeve ispuniti. Ali
poduzetnici su dio naše zajednice, bilo da se radi o određenom lokalitetu ili u Istri u cjelini.
Svaki je poduzetnik, mali ili veliki, onaj koji ovdje posluje desetljećima ili onaj tek osnovani
naš „proizvod“, odraz našeg podneblja i naše kulture. On u sebi nosi sve specifičnosti i
obilježja naše zajednice. Na poduzetnika utječu i na njemu se „prelamaju“ svi naši problemi
i nedostaci, bilo da se radi o infrastrukturi, radnoj snazi ili administrativnim preprekama koje
priječe efikasno i nesmetano poslovanje. S druge strane, od poduzetnika s pravom
očekujemo da otvara radna mjesta, bude društveno odgovoran i „kvalitetan“ partner našoj
zajednici kada se radi o zaštiti i očuvanju okoliša ali i ekonomski održiv kako bi se osiguralo
blagostanje i zaposlenost na dugi rok.
Premda ne možemo utjecati na tokove globalne ekonomije ili globalne krize i premda nismo
u mogućnosti određivati makroekonomske uvjete poslovanja, ipak možemo i moramo
djelovati na okruženje, stvarati atmosferu i ohrabrivati jačanje poduzetništva u Istri,
međusobno povezivanje i umrežavanje, partnerstvo i suradnju među poduzetnicima. Još
važnije od toga je da shvatimo kako je dijalog, otvorenost i spremnost na suradnju, pomoć i
potporu poduzetništvu, jedna od ključnih zadaća tijela svih jedinica naše samouprave,
osobito kada se radi o izdavanju dozvola ili drugim oblicima administriranja.
Naš je cilj ohrabrivati i poticati razvitak poduzetništva, stvarati dinamične
poduzetničke sustave i razvijati poduzetničke potencijale koji se temelje na
posebnostima i resursima naše zajednice – Istre i njenih lokaliteta i koji ih dalje
unapređuju i na odgovarajući način vrednuju.
Mi nećemo i ne želimo dopustiti razvitak industrija i poduzetništva koje ne uvažava i ne
cijeni naše nasljeđe, povijesnu ili prirodnu baštinu, koje predstavlja opasnost za naš okoliš.
Istra je za sve nas, njene stanovnike jedinstvena i neponovljiva i zato ne prihvaćamo
razvojne politike koje promiču prosto oponašanje i kopiranje tuđih iskustava, te prijenos
prakse drugih krajeva i regija, bez obzira otkud one dolaze, ne vodeći računa o interesima i
posebnostima ove regije.
15

16. Svaki je poduzetnički poduhvat rizik i odgovornost samog poduzetnika ali on je i znak da na
određenom prostoru i okruženju, u svakoj našoj sredini postoji interes ljudi da svojim radom
i poduzetničkom aktivnosti doprinesu razvoju te sredine, postanu njezin produktivan član.
Zato je svaki takav uspješan poduhvat i naš uspjeh kojeg moramo poduprijeti i
cijeniti.
Gospodarsku i poduzetničku strukturu Istre obilježavaju djelatnosti prerađivačke industrije,
trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo čiji zajednički udio u prihodima gospodarstva iznosi oko
80%, dok sektor poslovnih i ostalih profesionalnih usluga ne prelazi 10%. Kako bi očuvala i
povećala svoju konkurentnost za Istru je imperativ, s jedne strane unapređivati
konkurentnost postojećih sektora, prije svega kroz unos novih tehnologija i inovacija,
povećanje kvalitete, te povećanje produktivnosti, novih ulaganja te osiguranja kvalitetnih
kadrova, ali i stvarati uvjete za razvoj novih industrija temeljenih na korištenju znanja i
inovacija, bilo da se radi o uslužnom sektoru ili prerađivačkoj industriji. U Istri postoji veliki
broj poduzetničkih zona (24) ali su rezultati njihova postojanja vrlo mali, dok ne postoji niti
jedan tehnološki park ili klaster temeljen na korištenju znanja i inovacija.
Županija i tijela jedinica lokalne samouprave dužna su planski i programirano, u
međusobnoj suradnji i sinergiji, biti pokretači projekata kojima se to omogućuje, podržavati
razvoj potrebne infrastrukture ali i kroz zajednički rad s poduzetnicima i onima koji to žele
postati, biti nositelji projekata kojima se za ove svrhe osiguravaju sredstva iz fondova EU ili
onih koje je moguće realizirati kroz bilateralne programe pomoći zainteresiranih država
članica EU.
Nove industrijske sadržaje i nove usluge, obogaćenu ponudu u postojećim sektorima
vidimo u istarskim resursima – prirodnim ali i onim društvenim, povijesnom i industrijskom
nasljeđu, kulturnoj baštini i autohtonim obilježjima. Oživljavanje zapuštenih ili napuštenih
vojnih, tvorničkih prostora i ostalih gospodarskih objekata koji više nisu u funkciji, njihova
prenamjena u turističko-kulturne, sportske ali i druge svrhe (poduzetničke inkubatore,
umjetničke galerije, atelje i slično) povećat će raznovrsnost istarske turističke ponude ali i
njenu konkurentnost temeljenu na inovativnosti i novim sadržajima u hrvatskim ali i
međunarodnim razmjerima, a ono što je još važnije, obogatit će kulturni, gospodarski i
društveni život naše zajednice. U ovom slučaju očekujemo inicijative i poticaje odnosno
sudjelovanje građana neposredno, njihovih civilnih udruga i stručnjaka za pojedina područja
(arhitekti, projektanti i slično). Kroz uključivanje svih njih u ovakve vidove „inovativnog
restauriranja“ kao i suradnjom nadležnih tijela gradova i općina osigurat ćemo
oživotvorenje i provedbu ovakvih projekata.
Nov pristup turizmu, kroz razvoj kulturnog turizma, oživljavanje istarskih gradova i naselja
poticanjem razvoja koncepta gradova-hotela ili kroz njihovo obogaćivanje trajnim kulturnim
sadržajima (art cities). Takvi projekti ne mogu uspjeti, ne mogu se uspješno razvijati bez
svekolike podrške i potpore Županije i njene intenzivne suradnje s istarskim gradovima i
općinama ( Projekt osnove strategije razvoja turizma).
16

17. Želeći dati novi impuls poduzetništvu i poboljšati uvjete za njegov rast nužno je sljedeće:
- U središte pozornosti postaviti znanje koje je temeljni gospodarski resurs
današnjice, pa prema tome najvažnije što želimo mijenjati i unapređivati su uvjeti za
jačanje obrazovnog sustava, kako redovnog tako i onog koje podrazumijeva snažniji
iskorak prema stalnom profesionalnom usavršavanju, te prihvaćanju i provedbi
koncepta cjeloživotnog učenja.
- Promijeniti odnos administracije, lokalne, županijske ili državne u Istri, koja mora biti
brža i djelotvornija, s više razumijevanja, kako prema građanima, tako i prema
poduzetnicima. Radi se o promjeni koja se ne događa „preko noći“ i za koju se mora
osigurati niz preduvjeta, među kojima su stalno obrazovanje i stručno usavršavanje,
uspostava stručnih kriterija vrednovanja određenih poslova, organizacija nadležnih
službi, itd. Zato je i tu nužna dobra koordinacija aktivnosti i ujednačen pristup među
nadležnim tijelima svih jedinica lokalne samouprave u Županiji, zajednička odlučnost
i svijest da se radi o potrebi ispunjenja istog cilja – stvaranju vjerodostojne,
pouzdane i efikasne lokalne samouprave u službi građana i razvoja svake lokalne
zajednice posebno, te u konačnici, Istre u cjelini. Radi ušteda i racionalnijeg
korištenja novca poreznih obveznika nužno je pokrenuti projekte objedinjene javne
nabave, vođenja zajedničkog računa i slično (detaljan plan u dijelu Projekti).
- Jačanje partnerstva i međusobne suradnje Županije i jedinca lokalne samouprave u
stvaranju uvjeta za rast i razvoj gospodarstva i poticanja ulaska građana u
poduzetništvo uz posebne programe poticaja namijenjene samozapošljavanju,
razvitku novih djelatnosti ili diversifikaciji postojećih, ženskom poduzetništvu i slično.
- Intenzivniji razvitak infrastrukture s naglaskom na programe kojima se potiče i
ubrzava plinofikacija Istre, poboljšava komunalna i druga nužna infrastruktura što je
moguće postići uključivanjem kapitala građana u izgradnju pojedinih infrastrukturnih
projekata te ulaskom u projekte koji se temelje na javno-privatnom partnerstvu
(detaljni projekti u dijelu Projekti).
- Poticati projekte kojima se povećava udio energije iz obnovljivih izvora i postupno
napraviti zaokret u energetskoj politici kako bi u budućnosti ti izvori energije
sudjelovali daleko više nego danas u ukupnoj opskrbi energijom. Cilj nam je ubrzati
razvoj ovog sektora koji će se temeljiti na više manjih malih energetskih postrojenja
na obnovljive izvore energije. Istra raspolaže mogućnostima za korištenje vjetra,
sunca i resursa za biogoriva koji se mogu u daleko većoj mjeri nego danas koristiti
radi zadovoljenja potrebe za energijom kako gospodarstva, osobito turizma, tako i
domaćinstava.Kako prelazak na nove izvore energije odnosno masovnija gradnja
kogeneracija na obnovljive izvore energije zahtijevaju sustavan pristup i dobro
razrađene projekte te angažiranje financijskih sredstava pokrenut ćemo suradnju
Županije s nadležnim državnim institucijama, gradovima i općinama, gospodarskim
subjektima ali i građanima radi postupnog prihvaćanja i ulaska u ove projekte.
Njihovo sufinanciranje dijelom ćemo osigurati iz odgovarajućih europskih fondova
namijenjenim za ove svrhe.
17

18. Obrazovanje i usavršavanje
Razvitak poduzetništva, njegova vitalnost ali i kvaliteta proizvoda i usluga koju ono generira
nezamislivi su bez odgovarajućih vještina i znanja radnika koji su nezamjenjiv dio svakog
poduzetničkog poduhvata i posla. Drugim riječima, zaposlenik 21. stoljeća mora neprekidno
stjecati nova znanja i spoznaje, savladavati prepreke koje mu stoje na putu kako bi ovladao
novim tehnološkim dostignućima i odgovorio zahtjevima tržišta – potrošača i pritom bio bolji
od konkurencije.
Istru, kao Hrvatsku u cjelini, obilježava starenje stanovništva, pa unatoč imigracijskim
kretanjima i u europskim okvirima još uvijek visokom stopom nezaposlenosti od oko 13%,
se već suočava s nedostatkom radne snage ili njenom neodgovarajućom strukturom.
Naime, postojeća struktura kvalifikacija kao što pokazuju podaci o tržištu rada i pokazatelji
zahtjeva industrije, ne može zadovoljiti ni postojeće potrebe industrije, turizma i
poljoprivrede, a o onim budućim da se i ne govori. Obavljanje istih poslova duži niz godina,
sigurnost zaposlenja, dostatnost školske naobrazbe postignute kroz redovno školovanje, u
uvjetima dinamične ekonomije i intenzivnog društvenog razvitka, polako ali sigurno odlaze u
povijest.
Naš je cilj daljnji rast i dinamiziranje poduzetništva. Ostvarenje tog cilja zahtijeva prilagodbe
i od strane poduzetnika, zaposlenika ali i svih onih kojima je dužnost stvarati uvjete za
daljnji društveni razvoj, dakle i tijela javne vlasti.
Država, ali znatno aktivnije nego do sada i Županija, pa čak i jedinica lokalne
samouprave moraju zato osigurati uvjete i poticaje kako bi se razvila dovoljna
ponuda različitih oblika usavršavanja, školovanja i doškolovanja.
Zato je nužno, uz postojeći klasičan obrazovni sustav, razvijati sustav profesionalnog
usavršavanja i cjeloživotnog učenja.
Sustav profesionalnog usavršavanja mora biti znatno poticajniji i usmjereniji prema
određenim kategorijama zaposlenika nego što je to danas. U prvom se redu mora biti
usmjeren prema mladim ljudima, tek izašlim iz redovnog školovanja, čija su znanja gotovo
isključivo teoretska, zaposlenicima koji nakon određenog staža, s obzirom na stečeno
iskustvo i vještine, mogu kroz profesionalno usavršavanje steći i formalne kvalifikacije i tako
povećati vrijednost na tržištu rada, ženama, itd. Istovremeno, kontinuirana potreba za
ovladavanjem novim tehnologijama i znanjima, a posebno prožimanje postojećih i novih
znanja ili inovacija, uključivanje aspekta zaštite okoliša u proizvodne i tehnološke procese i
slično nameću potrebu stalnog i neprekidnog profesionalnog usavršavanja i povećanja
vještina i znanja.
18

19. Kontinuirano profesionalno usavršavanje podjednako je važno za sve gospodarske sektore,
međutim, u nekim s obzirom na njihovu izloženost konkurenciji ili s obzirom na prirodu
djelatnosti ono je posebno važno. U slučaju turističke i ugostiteljske djelatnosti od koje se u
Istri zahtijeva da bez odgode prati najsuvremenija dostignuća i trendove u hotelskoj
industriji, te da svoju ponudu i kvalitetu usluge tome prilagodi kako bi privukla one
kategorije gostiju koji su spremni i platežno sposobni takvu vrstu usluge i platiti. Kako bi to
osigurala danas veći dio istarskih hotelskih poduzeća svoje djelatnike redovno šalje na
edukacije u inozemstvo ili izvan Istre.
Želeći i u našoj županiji ostvariti uvjete za stalnu edukaciju zaposlenika i osigurati
mogućnost da što veći broj djelatnika turističkog sektora, osobito malih i srednjih
poduzetnika koji nemaju sredstava svoje zaposlenike slati na skupe seminare, bude
obuhvaćen takvim vidom obrazovanja pokrenut ćemo aktivnosti kojima bi se ovaj
sustav institucionalizirao kroz osnivanje centra za kontinuirano obrazovanje i
usavršavanje djelatnika u turizmu, a na temeljima javno-privatnog partnerstva.
Također, u interesu je županije i u ostalim djelatnostima poticati povećanje kvalifikacijske
strukture, novih vještina i znanja zaposlenika pa i menadžmenta u poduzetništvu, osobito
malom i srednjem ali i poticati samozapošljavanje i stvarati uvjete za razvoj novih,
inovativnih djelatnosti. Stoga je jedna od prvih zadaća pokrenuti projekte kojima će se
najprije realno sagledati potrebe za određenim kvalifikacijama po djelatnostima, a potom s
poduzetnicima dogovarati buduće programe usavršavanja postojećih djelatnika i
doškolovanja nezaposlenih dinamika i prioriteti njihove realizacije. Pored koordinativne
uloge, županija će i svojim sredstvima i na drugi način sudjelovati u provedbi tih programa,
a pri tom će i druga tijela i institucije, sami poduzetnici i njihove udruge dogovoriti optimalni
načini sudjelovanja.
19

20. Politika socijalne uključenosti
Premda je Istra jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija još uvijek značajan dio naših
građana živi na granici siromaštva, a dio i ispod te granice. Kako bi se siromaštvo u Istri
iskorijenilo, a građanima osigurali uvjeti za dostojanstven život, nužno je stalno unapređivati
i stvarati nove uvjete za rast i razvitak gospodarstva koje će osigurati zaposlenost i nova
radna mjesta za sve radno sposobno stanovništvo naše Županije. Pritom, kao što je to
naglašeno već prije, uz razvitak prijateljskog i poduzetništvu naklonjenog okruženja, koje će
svim onima koji ulaze u poduzetništvo jamčiti predvidivost, pravnu sigurnost i zaštitu,
posebnim mjerama i programima, osobito na razini Županije, poticat ćemo razvitak
poduzetništva i početno zapošljavanje:
- Žena, naročito kada se radi o ulasku u poduzetništvu ali i pri zapošljavanju s
fleksibilnim radnim vremenom, radom kod kuće (tzv. virtualni uredi), koje
omogućuje usklađivanje poslovnih obveza s brigom za djecu i kućanskim
poslovima, te uvoditi mjere radi stimuliranja poslodavaca na izmjene ugovora o
radu na određeno radno vrijeme u ugovore o radu na neodređeno radno vrijeme,
- Samohranih roditelja jednog ili više djece,
- Invalida, ne samo pri zapošljavanju već tijekom cijelog radnog odnosa,
- Ostalih osoba koje se teže zapošljavaju i koje teško ulaze na tržište rada, kao što
su osobe mlađe od 25 godina koje po prvi put traže posao, osoba starijih od 50
godina koje nemaju zaposlenje ili će ga izgubiti radi okolnosti na koje oni ne
mogu utjecati.
Radi umanjivanja posljedica ekonomske krize i što manjeg gubitka radnih mjesta, u
dogovoru s poslodavcima određenim mjerama (najbolje učinke mogu dati ako su
koordinirane s mjerama na nacionalnoj razini) poticat ćemo otvaranje novih radnih mjesta
ali i očuvanje postojećih, barem na ograničeno vremensko razdoblje i za određene
najugroženije kategorije zaposlenika.
Cjeloživotno učenje i doškolovanje – jamstvo opstanka na tržištu rada
Kako bi se na minimalnu mjeru svele mogućnosti širenja jaza između onih koji imaju pristup
znanju i onih kojima je on otežan iz raznih razloga (dob, raspoloživa financijska sredstva,
vrijeme, itd.) te uspješno prevladao ovaj problem potrebno je restrukturirati mjere socijalne
politike i preuzeti veću odgovornost za stanje zaposlenosti u Županiji poduzimanjem mjera
koje potiču obrazovanje bez obzira na životnu dob, omogućuju pristup znanju i aktivno su
usmjerene protiv rasta nezaposlenosti.
20

21. Polazeći od spomenutog, mjere socijalne politike koje namjeravamo postupno
uvoditi bit će prvenstveno usmjerene na sigurnost zapošljavanja, očuvanje ili
traženja novih radnih mjesta na način da se nezaposlene ili one za koje postoji velika
vjerojatnost gubitka radnih mjesta potiče na traženje novog posla i učenje za vrijeme
dok traže posao.
Zato ćemo u suradnji s obrazovnim institucijama, gospodarskim udrugama, poslodavcima
tražiti mogućnost širenja svih oblika doškolovanja i to kroz programe cjeloživotnog učenja i
stalnog profesionalnog usavršavanja za zaposlene kojima radi uvođenja novih tehnologija,
napuštanja određenih proizvodnji, povećanja kvalitete pružanja određenih usluga, treba
omogućiti da se dodatno obrazuju.
Programe i projekte cjeloživotnog učenja širit ćemo na svim razinama i podupirati
obrazovne institucije i jedinice lokalne samouprave ali i poslodavce na području cijele
županije da se uključuju i sudjeluju u njihovu osmišljavanju i provedbi. Uz sredstva koja
možemo sami osigurati, ovdje su i fondovi iz EU predpristupnih i pristupnih programa, vrlo
izgledan izvor financiranja naših programa i projekata.
Redovno obrazovanje, stalno profesionalno usavršavanje i uvođenje koncepta
cjeloživotnog učenja za nas su jedina investicija za koju unaprijed znamo da donosi
sigurnu dobit građanima i gospodarstvu te istarskom društvu u cjelini.
Briga o djeci, starijim i nemoćnim – odraz naše ljudskosti i naše savjesti
U okviru mjera socijalne politike koje namjeravamo uvoditi posebna će pažnja biti
usmjerena daljnjoj dogradnji sustava predškolskog odgoja i brige o djeci predškolskog i
školskog uzrasta. Mreža predškolskih ustanova i u uvjetima recesije mora se i dalje
povećavati novim kapacitetima i inovativnijim pristupom, ulaskom u projekte na temelju
javno – privatnog partnerstva. Unaprijedit ćemo brigu o djeci školske dobi, osobito kada se
radi o organiziranju školskih i izvanškolskih aktivnosti kojima je cilj uključiti što veći broj te
djece u sportske, kulturne i slične programe, poticati ih da svoje slobodno vrijeme provode
u sportskim dvoranama i terenima, kao i da se uključe u druge društveno korisne projekte
uključivo i one humanitarne kako bi se kod njih, uz aktivno provedeno slobodno vrijeme
razvijao i pozitivan odnos prema zajednici u kojoj živi, te od malih nogu jačala svijest o
potrebi i mogućnostima davanja vlastitog doprinosa napretku sredine u kojoj žive.
Jednako tako, brigu o umirovljenicima, starijim i nemoćnim osobama jačat ćemo, s jedne
strane, gradnjom domova, pa i naselja namijenjenih tim osobama uključivanjem privatnog
21

22. kapitala,prenstveno korisnika,kako bi se osigurala veća dostupnost tih ustanova svim
starijim osobama koje za tim imaju potrebu i bez obzira na njihovo imovinsko stanje (projekt
u dijelu Projekti), a vodeći računa o tome da takvom skrbi budu obuhvaćeni oni kojima ona
treba povremeno, na dnevnoj ili tjednoj osnovi (radi društvenog života, obroka i slično) ili
stalno. Takve ustanove ne smiju biti geto, glomazne institucije bez „duše“, već izgledom i
kapacitetima prilagođene korisnicima ali i sredini u koje su ili će biti locirane. Njihovi
optimalni kapaciteti kretat će se od 30-50 kreveta. Kao za bolnice njihovo poslovanje bit će
racionalnije i troškovi niži ako se organiziraju tako da koriste usluge vanjskih davatelja
nužne za osiguranje funkcioniranja (kuhinja, čišćenje, održavanje...).
S druge strane, aktivnijom ulogom i povećanom suradnjom socijalnih i drugih službi u
općinama i gradovima, širenjem sustava volontera i slično osigurat ćemo pomoć i brigu o
starijim i nemoćnim koji ne žele napuštati svoje domove i naći mogućnosti da njihovu
starost učinimo dostojanstvenom i da im olakšamo pristup liječnicima, održavanje čistoće i
urednosti njihovih domova, brigu o osobnoj higijeni, neophodnim namirnicima i slično.
Posebnu skrb i stalnu brigu zaslužuju ustanove za boravak i rehabilitaciju pojedinih
ugroženih kategorija građana kao što su osobe sa smetnjama u psihofizičkom razvoju
(Down sindrom, cerebralnih bolesti,, gluhi, nijemi, slijepi,) osobe oboljele od progresivnih
bolesti (multipla skleroza, ALS,...), tjelesni invalidi koje moraju biti organizirane za prihvat
navedenih kategorija građana na bazi polu/cjelodnevnog boravka ali i 24-satnog boravka.
Stambeno zbrinjavanje
Visoke cijene na tržištu nekretnina u Istri (građevinsko zemljište, stanovi) predstavljaju
nepremostivu prepreku za mlade obitelji i socijalno ugroženo stanovništvo prilikom
rješavanja stambenih pitanja. Stoga bi pomoć pri stambenom zbrinjavanju u Istri trebala
postati jedna od zadaća županijske i lokalnih vlasti, koji bi zajednički morali naći načina za
lakše i povoljnije rješavanje ovog problema. Naime, sami građani – pojedinci s prosječnim i
ispod prosječnim primanjima imaju vrlo male šanse da taj problem sami riješe, osobito kad
im je to najpotrebnije - dok su mladi i pokušavaju stvoriti uvjete za ulazak u obiteljski život.
Zato je, neovisno o tržišnim uvjetima, tu nužna pomoć zajednice kojoj mora biti u interesu
zadržati mlade i perspektivne ljude u Istri, te poticati natalitet i interes za osnivanje obitelji.
Neke jedince lokalne samouprave već su prepoznale značaj i važnost ovog problema i
pokušavaju naći odgovarajuća inovativna rješenja, koja, uz potporu građanima, prednost
daju izgradnji kuća za stanovanje umjesto do sada uobičajenih stambenih zgrada.
Njihova iskustva mogla bi poslužiti kao jedan od modela koji se može primijeniti u većem
broju gradova i općina u Županiji, osobito kada se radi o mladom radno aktivnom
stanovništvu.
22

23. Pri tome, važno bi bilo na razini Županije postići dogovor jedinica lokalne samouprave oko
modela i kriterija koji bi trebali biti jednoobrazni i prihvatljivi za sve gradove i općine. Model
se u osnovi temelji na sljedećem:
- općine i gradovi bi kroz natječaj ponudile pravo građenja na građevinskim parcelama
za izgradnju stambenih zgrada odnosno kuća za stanovanje, koji bi bio otvoren svim
zainteresiranim građanima. Potom bi se izvršio odabir najpovoljnijih ponuda polazeći
od unaprijed definiranih kriterija (prebivalište, rješenost stambenog pitanja, imovno
stanje, stručna sprema, primici i sl.) uz odgovarajući popust i uvjete koje mora
ispuniti budući investitor,
- osnivati zajedničku tvrtku čiji bi osnivači bile sve zainteresirane jedinice lokalne
samouprave, a čija bi uloga bila koordinacija svih poslova veznih uz projektiranje,
ugovaranje izgradnje, izgradnja i održavanje stambenih objekata radi postizanja
dodatnih ušteda i osiguranja povoljnijih uvjeta gradnje,
- jedinice lokalne samouprave dodatno bi omogućile odgodu otplate komunalnog
doprinosa u slučaju ovakve organizirane gradnje.
Zdravstvo
Povećanje zdravstvenog standarda i kvaliteta pružanja usluga u zdravstvu uvjet su za
povećanje ukupnog standarda građana. U zdravstvenom sustavu najvažnije je osigurati
pravovremenu i kvalitetnu prevenciju od bolesti. Zato ustanove kojima su za to nadležne na
razini Županije, poput Zavoda za javno zdravstvo moraju postati potpuno neovisna
ustanova i ne ovisiti o sredstvima HZZO-a. Mora biti «super partes» i zbog svoje osnovne
uloge-prevencije bolesti i zaštita zdravlja.
Kako bi to postao Zavod mora provesti reorganizaciju svog poslovanja, a o njegovom radu i
rezultatima moraju redovito biti obavještavani građani. Drugim riječima, ovu ustanovu treba
opremiti i učiniti sposobnom da organizira i provodi prevenciju te da o rezultatima i
učincima svojih aktivnosti redovito izvješćuje javnost. Kako u javnom tako i u privatnom
zdravstvenom sektoru, radi povećanja kvaliteta pružanja usluga, edukacije osoblja poticat
će se uspostava kontinuirane suradnje sa eminentnim stručnjacima i ustanovama iz zemlje
i inozemstva, a radi razmjene iskustva i znanja te dodatnog školovanje liječnika i drugog
osoblja te jačanja menadžmenta i upravljačkih funkcija u zdravstvenim ustanovama.
Novi zahtjevi, potreba za pružanjem kvalitetnih zdravstvenih usluga traže i novi pristup kada
se radi o izgradnji i upravljanju zdravstvenim ustanovama odnosno zaokret prema javno-
privatnom partnerstvu i u ovom području.
23

24. Poseban značaj za građane Istre ima opća bolnica Pula, koja već godinama unatoč
naporima zaposlenika nije u stanju odgovoriti na zahtjeve koji se pred nju postavljaju
odnosno na opravdana očekivanja građana (vidi u dijelu Projekti).
Istra je još uvijek neistražena u pogledu mogućnosti i korištenja konkurentskih prednosti
kada je u pitanju zdravstveni turizam i pružanju zdravstvenih usluga za inozemne korisnike,
s obzirom na blizinu stranih tržišta, cijene tih usluga i iskazani interes. Jedan od ciljeva
ovog Programa je pokretanje takvog interesa i privlačenje osoba zainteresiranih za razvitak
ovakvog vida turizma, kroz poticanje takvih ulaganja. U tom kontekstu treba sagledavati i
budućnost OKR «M.Horvat» koju je moguće pretvoriti u rehabilitacijsku ustanovu i
određenu vrstu elitnog klasični/ turizma za osobe starije dobi.
Zaštita i očuvanje okoliša
Održivi rast je cilj i istovremeno uvjet budućeg razvoja Istarske županije, a uz ekonomsku i
socijalnu komponentu ovaj koncept ima i treću koja se odnosi na okoliš. A okoliš je lokalni
fenomen koji ima vrlo široke dosege čak i u odnosu na ukupno globalno okruženje, što
naravno ovisi o načinu na koji se okoliš iskorištava ili o skrbi koja mu se posvećuje. Svijest
o potrebi jačanja brige za očuvanje okoliša sporo se razvija, a spoznaja da čovjek vlastitom
aktivnošću upravlja okolišem pa time i vlastitom budućnosti i sudbinom generacija koje
dolaze iza nas, još nije zaživjela. Pitanje kako koristiti, upravljati ali i sačuvati prirodni
okoliš, biljni i životinjski svijet koji nas okružuje, uz sve probleme i izazove s kojima se
danas susrećemo, za svaku lokalnu sredinu je ključno jer se ona i njeni građani, a ne netko
izvana, najneposrednije i najizravnije suočavaju s posljedicama loših odluka u odnosu na
određene gospodarske investicije, objekte ili neke druge „zagađivače“.
Zato je za Istru iznimno važno da se u odnosu na ovaj dimenziju politike održivog rasta
postigne konsenus građana, struke i politike kako i na koji način osigurati da briga o
očuvanju i zaštiti okoliša bude ugrađena u svaki budući projekt posebno i politiku daljnjeg
gospodarskog razvitka u cjelini. Zbog svog specifičnog položaja, geoloških karakteristika,
povijesti-arheološka nalazišta od prapovijesti nadalje, nacionalnih parkova, parkova prirode,
zaštićenih područja, svjetske baštine, flore i faune Istra mora naći načina da zaštiti i očuva
to nasljeđe od devastacije i uništenja. Najveću odgovornost za to ima vlast, a tek potom sve
društvene grupe i sami građani....Primjerice, zdravlje djece je izravno povezano sa stanjem
okoliša. Sasvim je izvjesno da će se problemi u okolišu, poput pogoršanja kakvoće zraka ili
podzemnih voda, izravno odraziti na zdravlje naše djece. Stoga je jedan od primarnih
dužnosti lokalne samouprave osigurati prirodne i zdrave uvjete života za sve današnje i
buduće generacije.
24

25. To znači da se sadašnja kvaliteta prirode i okoliša mora ne samo sačuvati, već u mnogim
dijelovima znatno unaprijediti.
Polazeći od spomenutih ciljeva najvažnije zadaće koje nam predstoje na ovom području su
sljedeće:
1. Riješiti kritične točke zaštite okoliša u Istri
Što žurnije i uz suradnju stručnih institucija iz Istre, Hrvatske i inozemstva potrebno je
intenzivirati aktivnosti na rješavanju kritičnih točaka koje predstavljaju prijetnju za okoliš te
umanjuju kvalitetu života u Istri. Prvenstveno se radi o pitanjima vezanim uz: Rockwool –
proizvođača kamene vune, Plomin 3 na ugljen, problem zagađenja zraka u istočnoj Istri
(uspostavom lokalne mreže mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka i trenutno on-line
objavljivanje rezultata mjerenja), sanaciju divljih deponija, izgradnju odlagališta otpada,
uspostavu sustava za zbrinjavanje azbestnog otpada,financiranje istraživanja kojim bi se
pokušao utvrditi razlog relativno velikog broja karcinoma u Istri, kao i pokretanje otvorene
javne rasprave oko značajnih projekata budućeg gospodarskog razvitka Istre koji mogu
imati značajne posljedice na okoliš kao što su programi koji se planiraju poduzimati u okviru
projekta Brijuni rivijera i izgradnje golf igrališta u Istri.
2. U suradnji s građanima utvrditi dugoročne ciljeve zaštite okoliša i započeti
aktivnosti na njihovom ostvarenju
U tu svrhu ćemo izraditi indikatore kvalitete okoliša, koji danas nedostaju i tako omogućiti
njihovo sustavno praćenje. Jedna od osnovnih pretpostavki za realizaciju ciljeva zaštite
okoliša je princip integriranja zaštite okoliša u sve sektore i u sve sfere odlučivanja. Tako
zaštita prirode i okoliša neće ostati samo u domeni Upravnog odjela za održivi razvoj, već
se mora ugraditi i u sve druge sektore da bi mogla postati učinkovita.
Ne postoji prostorno kompatibilan i održiv razvoj koji nema podršku lokalne zajednice. Zato
ćemo prije svega nastojati uključivati što širu javnost o proces donošenja odluka koje se
tiču zaštite okoliša.Cilj nam je povećati trenutno vrlo nisku razinu aktivnog sudjelovanja
javnosti u donošenju odluka od javnog značaja uključivanjem zainteresirane javnosti u
poroces izrade politika, planova i programa.Da bismo to postigli, najprije moramo omogućiti
javnosti izravan odnosno jednostavan pristup svim informacijama o okolišu (objavljivanjem
informacija na internetu i edukacijom kako bismo počeli graditi narušeni sustav povjerenja.
Načela na kojima temeljimo svoju politiku zaštite okoliša: djelovanje prvenstveno u općem
interesu, djelovanje na prevenciji, razvijanje sudjelovanja građana, primjena načela
zagađivač plaća, sprječavanje prodaje prirodnih resursa (poljoprivredne površine, izvori
pitke vode i vodoopskrbni sustav, šume, priobalje), sprječavanje devastacije prostornih
vrijednosti (priobalje, krajobrazi, graditeljska baština) većom zaštitom prirodnog,
arhitektonskog i kulturnog nasljeđa.
25

26. 3. Provesti programa zaštite i unaprjeđenja okoliša kojima će se osigurati:
- zaštita površinskih i podzemnih voda, jednog od glavnih prirodnih resursa,
- poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, veća energetske učinkovitosti,
- smanjivanje svjetlosnog onečišćenja,
- uspostavljanje međunarodne suradnje s ciljem povećanja razine zaštite
sjevernog Jadrana,
- planiranje biološkog pročišćavanja otpadnih voda prilikom projektiranja novih
sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u gradovima na priobalju,
- zaštita prirodnih vrijednosti (nastojati ih ne samo očuvati na razini sadašnjeg
obujma i kakvoće, nego dodatno proglasiti sljedeća područja.....),
- poticanje ekološke poljoprivrede,
- poticanje eko-turizma,
- poticanje korištenja javnog prijevoza i metana i bio dizela u sredstvima javnog
gradskog prijevoza,
- društveno odgovorno poslovanje – razvijati svijest o potrebi da i sami poduzetnici
moraju doprinositi razvoju i zaštiti okoliša. Ulaganje u zaštitu okoliša nije trošak,
nego kao uvjet za rast konkurentnosti i investicija koja nema cijenu.
4. poticati okolišno prihvatljivije modele u proizvodnji i potrošnji
U provedbi politike zaštite okoliša i jačanju svijesti o njenoj važnosti za zajednicu u cjelini,
uspostava dijaloga i suradnje sa svim zainteresiranim stranama u tom procesu je nužnost.
Stoga će se polazeći od djelokruga svih jedinica lokalne samouprave i nadležnih
županijskih tijela pokrenuti pregovori s ciljem sklapanja sporazuma sa svim onim
poduzetnicima čije poslovanje ugrožava okoliš, odnosno njihovim udrugama, o
dobrovoljnim mjerama usmjerenim na dodatno smanjivanje negativnih učinaka na okoliš.
26

27. Kultura i očuvanje baštine
Klimom mediteranska, duhom srednjeeuropska regija, Istra je bogata povijesnom i
kulturnom baštinom. Kultura življenja od prahistorijskih vremena, preko antičkih, rimskih,
sve do današnjih dana oslikana je i ocrtana na artefaktima, podovima, zidovima, prozorima
crkava i raznih arhitektonskih zdanja. Veliko kulturno i umjetničko bogatstvo smo naslijedili,
gradilo se u Istri i upravljalo se našim materijalnim i ljudskim resursima, baštinimo i bogata
iskustva služenja.
U kulturnoj ponudi u proteklih petnaestak godina, za svakog se ponešto smišljalo i
organiziralo, a tek tu i tamo se vlastitim snagama kreiralo i poticalo na kreativnost.
Nagledali su se Istrani i njihovi gosti uspješnih i neuspješnih kazališnih predstava, i izložbi,
i filmova i naslušali su se koncerata od rano renesansne, sakralne glazbe preko zvukova
opernih arija i baletne glazbe, do etno-jazz koncerata po kaštelima, trgovima i tako dalje. Za
sva ta događanja istarski porezni obveznici svake godine izdvajaju značajan novac kroz
županijski proračun te proračune gradova i općina! Dodatno, sve što vide i čuju Istrani (i
njihovi gosti) još dobro plate kroz visoke cijene ulaznica.
Koliko god za turiste privlačan ovakav pristup, kojim se prednost daje manifestacijskoj i
festivalskoj kulturi ipak ne pridonosi razvitku kulturnih sadržaja u samoj Istri i napretku
kulturnog života u našoj županiji. Naime, domaće kulturno-umjetničke osobnosti i dosezi po
tom načelu favoriziranja festivalske kulture se minoriziraju, omalovažavaju i stavljanju u
drugi plan.
Ne cijenimo dovoljno ono što je naše, jer je stalno prisutno, na dohvat ruke.
Ali zato istarske prazne gradiće ljeti napunimo ljudima, „umjetnošću“ i kulturom iz cijelog
svijeta jer brižna prazna i zapuštena Istra vapi da joj netko oživi njene gradiće barem na
dvadesetak dana.
Takav se pristup mora mijenjati, a budući razvitak kulture u Istri vezati uz istarske
vrijednosti i umjetničkih dostignuća, otkrivati i podupirati istarske umjetnike,
organizirano i sustavno afirmirati njihovo stvaralaštvo, s njime upoznavati i same
građane Istre, osobito mlade, „izvući“ iz anonimnosti umjetnike poput Renata Percana,
koji desetljećima, vrijedno, samozatajno sanja i mašta svoju alegorijsku, mitsku snažnu
Istru ili kompozitora i redovnog profesora Massima Brajkovića, čija glazba promovira u
svijetu naš zavičaj ….
27

28. Moramo razvijati takav sustav vrijednosti u kojem će istarski kulturnjaci imati glavnu
riječ, u kojem će oni, a ne politika ocjenjivati i davati vrijednosne prosudbe o tome
tko i koliko vrijedi, što poticati, kakva kulturna događanja promovirati i organizirati.
Istarskim umjetnicima koji imaju iskonsku i izvornu potrebu za stvaranjem, koji nadrastaju
političke okvire, datosti i ograničenja trenutka, koji imaju svoje putove, grade svoje mostove
i ostvaraju vrijedne projekte moramo dati prostora i mogućnosti za afirmaciju, a istarskim
građanima omogućiti ponudu i kvalitetan izbor kulturnih sadržaja tijekom cijele godine.
Novi pristup i promjene
Istra se kao kulturni prostor treba početi promatrati kao otvoren komunikacijski sustav
unutar kojeg se prenose umjetničke informaciju o vlastitom identitetu, o društveno-kulturnim
socijalizacijama, o povijesnim uvjetima i odnosima unutar njihovih društvenih i kulturnih
sustava kao i pripadajućih ideologija.
Ideja da kultura oživljava te nosi živost i da se kroz nju otvaraju spoznajne vrijednosti, ako
se promovira multimedijalno, ili se za svaki segment priče izabire najprimjereniji umjetnički
medij, može se poništiti onoga trenutka kad se kultura formalno institucionalizira jer je u
pravilu svakoj instituciji više stalo do nje same nego do ideje na koju se poziva, prema
potrebi, najčešće u svečanim prilikama.
Do sada se nije puno ulagalo u kulturu, a naš je cilj upravo ulaganjem u kulturu
poticati živost i pronalaziti zajedno s umjetnicima i kulturnjacima one sadržaje i
forme uz koje bi se vezivala naša društveno-gospodarska aktivnost. Svjesni smo da
u kulturu moramo sustavno ulagati kako bismo mi, današnji građani Istre ali i
generacije koje će doći bili bogatiji, obrazovaniji i osvješteniji o sebi i svom
identitetu.
Projekti poput: Arheologija i antičke priče Istre, Špilje i istarski podzemni hodnici, Istarske
štorice, Volte, barkuni i portuni, Sviće i ferali, Mreže, vrše i parangali, Zvijezde, komete i
planete,Bukalete, boce i bocuni…. te Reptili i leptiri, Štrige i štriguni, Zvonici i oltari, i slični
mogu biti u isto vrijeme i stručni, i turistički atraktivni i primamljivi nazivi projekata-akcija, koji
bi prije svega trebali motivirati žitelje Istre da se kreativno uključe u osmišljavanje i
domišljanje akcije, u kojima će se i umjetnici svih profila imati potrebu uključiti ako ih se
tematski zainteresiran i materijalno stimulira, te umreži sa turističkim, ekonomskim
djelatnicima, obrtnicima i zanatlijama.
Zato će ovakve i slične projekte u kulturi (navedeni u dijelu Projekti) biti potrebno pažljivo
elaborirati, pomno isplanirati i predstaviti kako bi oni u koordinaciji i suradnji sa
zainteresiranim suizvođačima i stvarno zaživjeli. Multikulturalnost, otkrivanje vlastitih
vrijednosti i njihova prezentacija uz korištenje novih izražajnih formi i kreativnih načina su
ono na čemu ćemo temeljiti svoj odnos prema kulturi i kulturnom stvaralaštvu.
28

29. PROJEKTI
29

30. Sadržaj:
PROJEKTI
I. UČINKOVITIJA UPRAVA ............................................................................................... 31
1. Objedinjena javna nabava......................................................................................................... 31
2. Objedinjeno vođenje računa svih trgovačkih društava i institucija u vlasništvu istarske županije
................................................................................................................................................. 32
3. Informatizacija javnih službi....................................................................................................... 32
II. PLINOFIKACIJA ISTRE................................................................................................ 33
III. DOMOVI ZA NJEGU STARIJIH OSOBA - POTENCIJAL ZA RAZVOJ JAVNO
PRIVATNOG PARTNERSTVA (JPP) ................................................................................ 35
IV. IZGRADNJA JAVNIH GARAŽA ................................................................................... 36
Redoslijed aktivnosti...................................................................................................................... 36
V. ZDRAVSTVO ................................................................................................................. 37
VI. KULTURA..................................................................................................................... 39
ISTRA DESTINACIJA U SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI
I. Okvir ................................................................................................................................ 43
II. Koncept .......................................................................................................................... 44
III. Smjernice generalno...................................................................................................... 48
IV. Smjernice operativno (odnosi)....................................................................................... 48
30

31. I. UČINKOVITIJA UPRAVA
1. OBJEDINJENA JAVNA NABAVA
Objedinjena javna nabava za sve tvrtke i institucije u vlasništvu Istarske županije
odnosi se na:
a. Objedinjenu nabavu za investicije,
b. Objedinjenu nabavu za usluge i robu,
c. Objedinjenu nabavu za telefonske usluge,
d. Objedinjenu nabavu za ostale oblike usluga.
Način realizacije: Gradovi, općine i županija sklapaju sporazum o objedinjenoj javnoj
nabavi za određene vrste radova,usluga i robe.
Učinak objedinjene javne nabave: transparentnost postupaka, financijske uštede i veća
kvaliteta usluga/proizvoda (sezonalnost).
Zakonska osnova: Zakon o javnoj nabavi ( Članak 2. Središnje tijelo za nabavu Članak 3.
Javni naručitelji). Model koji u Hrvatskoj još nije proveden ni u jednoj županiji.
Očekivane uštede – PRIMJERI INVESTICIJA
PRIMJER I: Ukupni proračuni općina, gradova i Istarske županije u 2007. godini:
1.481.082.884,95 kuna, od čega: sredstva za investicije iznose 30% ili 444.324.865,48 kuna.
Uz provedbu objedinjene nabave 44.432.482,05 kuna procjena godišnje uštede.
PRIMJER II: UČINAK OBJEDINJENE NABAVE ZA BOLNICE, DOMOVE ZA ODRASLE,
DJEČJE VRTIĆE
Analiza stanja:
• različite nabavne cijene u institucijama u vlasništvu županije, gradova i općina za iste
proizvode,
• koriste se različiti proizvodi za istu namjenu – npr. sredstva za čišćenje
31

32. Način realizacije: Potpisivanje sporazuma svih sudionika – institucija u vlasništvu IŽ,
gradova i općina.
– utvrditi popis robe i usluga te količine nabave: uredski materijal,sredstva za osobnu
higijenu, telekomunikacijske usluge u mobilnoj mreži, usluge osiguranja imovine i
odgovornosti / korištenje brokera u osiguranju, sredstva za čišćenje,prehrambeni
proizvodi,meso i mesne prerađevine,svježe voće i povrće
– pokretanje postupka nabave.
OČEKIVANE UŠTEDE: OBJEDINJENA NABAVA ZA SVE BOLNICE, DOMOVE ZA
ODRASLE, DJEČJE VRTIĆE 10% - 57% ovisno o vrsti robe i usluga, najviše se očekuje kod
telekomunikacijskih usluga u mobilnoj mreži 57%, a najmanje kod nabave mesa i mesnih
prerađevina 10%. Ukupan iznos ušteda 3.000.000,00 kuna godišnje.
Ostali pozitivni učinci:
- osigurana opskrba svježim i kvalitetnim proizvodima u svim ustanovama zbog mogućnosti
podjele nabave na nabavu svježeg voća i povrća u dvije faze,
- povećana konkurencija i veći interes za sudjelovanje u javnoj nabavi – učinak – veće
mogućnosti za domaće proizvođače.
Potrebno vrijeme za provedbu: 5 mjeseci (od analize stanja do pokretanja procesa javne
nabave).
2. OBJEDINJENO VOĐENJE RAČUNA SVIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I
INSTITUCIJA U VLASNIŠTVU ISTARSKE ŽUPANIJE
a. Na ovaj način se ostvari prihod od oko 700.000,00 kuna na temelju kamata po depozitu i
viđenju – navedeni iznos može se u proračunu osigurati za socijalno ugroženi dio
stanovništva – božićnice, uskrsnice….
b. Na navedeni način mogu se financirati projekti po povoljnim uvjetima – županiju i tvrtke
u njezinom vlasništvu tretiraju se kao veliki klijenti – moguće je kroz navedeni sustav
financirati izgradnja komunalne infrastrukture u prioritetnim poslovnim zonama – povrat
PDV – a,
32

33. c. Linije mikokreditiranja – do sada su takve linije dolazile od strane države i velika su bila
potraživanja za navedenim linijama. U ovom modelu mikrokreditiranje ide sa svim
općinama i gradovima u Istarskoj županiji što znači svima jednake prilike za razvoj.
Model se razlikuje sukladno razvojnim prioritetima navedene općine ili grada. Banka
zbog objedinjenog računa daje povoljnu kamatu koju subvencioniraju u jednakim
udjelima županija i općine i gradovi.
3. INFORMATIZACIJA JAVNIH SLUŽBI
Uvođenje projekta e – zdravstva;
a. Koordinacija i transparentnost kod naručivanja na specijalističke preglede,
b. Smanjenje lista čekanja – telefonska obavijest ili putem sms-a,
c. Smanjenje troškova.
Uvođenje projekta e – gospodarstvo;
d. Povezivanje gospodarskih subjekata Istarske županije i područne
samouprave,
e. Suradnja između istih – cesija, burza roba, clusteri itd…
f. Rješavanje problema – javna uprava ima uvid u probleme poduzetnika.
Uvođenje projekta e – županija;
g. Transparentnost rada Županije – običnim klikom na kompjutoru može se
vidjeti u kojoj je fazi Vaš predmet, akti doneseni na županijskim tijelima,
dogovoriti sastanak i ostalo,
h. Komunikacija sa svim tijelima Županijske uprave,
i. Izdavanje dokumenta putem weba,
j. Informatizacija cijelog sustava u sljedećih 4 godine – svi dokumenti izdani na
ovaj način postaju pravovaljani – projket u suradnji sa sudom, javnim
bilježnicima i županijskim tijelima.
33

34. II. PLINOFIKACIJA ISTRE
STANJE – Investicija za plinofikaciju Istre iznosi oko 70 mil. EUR;
-
Koncesionar je Plinara d.o.o. iz Pule koja je ujedno i investitor te nositelj projekta;
-
Treba podići kredit i uredno ga vraćati;
-
Regulator (država) ograničava cijenu plina tako da je stopa profitabilnosti niska
-
(interna stopa profitabilnosti svega 8%);
Posljedica - iz cijene plina kredit se ne može vraćati te se javlja problem urednog
-
servisiranja kredita;
Pitanje izvora financiranja - mogućnosti su: proračunska sredstva; značajno veća
-
cijena plina koja predstavlja problem za građane i utječe na porast cijena ostalih
komunalnih usluga;
PRIJEDLOG: OMOGUĆITI GRAĐANIMA DA POSTANU VLASNICI PODUZEĆA ZA
-
DISTRIBUCIJU I OPSKRBU PLINOM (prikupljanje sredstava inicijalnom javnom
ponudom – IPO);
ODREĐIVANJE CIJENE plina koja će uravnotežiti maloprodajnu cijenu i prinos na
-
kapital;
ZA OČEKIVATI JE INTERES GRAĐANA BEZ OBZIRA NA TRENUTNU KRIZU ZA
SUDJELOVANJEM U PROJEKTU čija profitabilnost nije upitna jer se radi o lokalnom
monopolu – vrlo atraktivnom projektu malog rizika i sigurne zarade!
OČEKUJE SE GODIŠNJI PRIHOD OD OKO 250 MILIJUNA KUNA i otvaranje najmanje 70
novih radnih mjesta;
34

35. III. DOMOVI ZA NJEGU STARIJIH OSOBA - POTENCIJAL ZA
RAZVOJ JAVNO PRIVATNOG PARTNERSTVA (JPP)
Više od 1.000 građana u Puli, Novigradu, Rovinju, Raši čeka na smještaj u
domovima za stare i nemoćne osobe;
Istovremeno, oko 5% stanovnika starijih od 65 godina treba, prema europskim standardima,
institucionalnu skrb i smještaj;
Problem se može riješiti investiranjem privatnog kapitala uz suradnju s Istarskom županijom,
gradovima i općinama u ovu važnu djelatnost;
• Koje su koristi za građane Istre?
– rješavanje gorućeg problema skrbi za starije i nemoćne osobe;
– istovremenom izgradnjom većeg broja domova postigla bi se niža cijena gradnje, veća
efikasnost poslovanja te pristupačnija cijena za građane;
– Istra zbog odličnog zemljopisnog smještaja i blage klime postaje atraktivna i za strane
državljane nudeći uslugu skrbi (ulaskom u EU Istra ima proizvod za europsko tržište!);
– otvaranje velikog broja radnih mjesta jer se radi o uslužnoj djelatnosti s cjelogodišnjim
radom;
– omogućilo bi se građanima Istre ulaganje u djelatnost koja osigurava stabilne i sigurne
prinose u budućnosti;
35

36. IV. IZGRADNJA JAVNIH GARAŽA
KONCEPT – Gradovi (prvi projekt u gradu Puli) kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO) prikupe
sredstva građana), kupi zemljište i unese ga u novoosnovano trgovačko društvo. Grad,
gdje je potrebno, obavi prenamjenu i urbanističke papire. Za tu svrhu dovoljno je 2 mil EUR
pri čemu se za pola može uzeti kredit.
Redoslijed aktivnosti:
– Javnim natječajem izabire se investitor.
– Gradi se garaža s 500 mjesta, ali se investitoru dopušta i gradnja trgovačkih prostora
površine garaže 7.000 m2, iznad garaže.
– Dogovor je da investitor izgradi sve i na ime troška zemljišta preda etažni dio garaža
novom društvu. Investitor u ovom poslu može računati s minimalno 20% zaradom.
– Tako se garaže dobivaju za cijenu zemljišta i ubire zaradu od dobiti garaže koja sigurno
dobro posluje i zbog dodatnih sadržaja (trgovački centar).
– Građani će sudjelovati u profitabilnom projektu jer se radi o vrlo atraktivnom projektu
malog rizika i sigurne zarade, stabilnog novčanog priliva.
36

37. V. ZDRAVSTVO
Poseban značaj za građane Istre ima opća bolnica Pula, koja već godinama unatoč
naporima zaposlenika nije u stanju odgovoriti na zahtjeve koji se pred nju postavljaju
odnosno na opravdana očekivanja građana. Istra treba ovu ustanovu pa zato treba stvoriti
uvjete za njeno funkcioniranje, od financijskih, organizacijskih, kadrovskih do onih koji se
odnose na mogućnost nabave suvremene opreme bez koje je kvalitetna bolnička usluga
nezamisliva.
Osnovni preduvjeti za to su:
1. Osigurati upravljanje i vođenje bolnice od strane profesionalnog menadžmenta
odnosno osoba s takvim stručnih kvalifikacijama i iskustvom, koji će:
a) Provesti „pilot“ projekt racionalizacije i reorganizacije poslovanja OB Pula. Projekt
će u prvoj fazi biti postavljen tako da se razdvoji vođenje poslova ove
zdravstvene ustanove na dvije kategorije i to na: poslove koji se odnose na
pružanje zdravstvenih usluga, i na poslove koji obuhvaćaju sporedne djelatnosti
vezane uz pružanje osnovnih usluga (nabava i priprema hrane, pranje, šivanje,
održavanje, itd.) s ciljem utvrđivanja stvarnih troškova poslovanja svake od ove
dvije grupe poslova. Pritom će se izvršiti detaljna analiza i procjena troškova
poslovanja bolnice odnosno mogućih ušteda pri nabavi svih roba i usluga,
troškova rada i funkcioniranja bolničkog sustava u cjelini, kako bi se otklonile
neracionalnosti, „uska grla“ i omogućile uštede. U drugom koraku reorganizirat će
se poslovanje osnivanjem posebne pravne osobe čija će djelatnost biti odvojena
od djelatnosti pružanja bolničkih zdravstvenih usluga, odnosno „na tržištu“.
b) Suvremeni način života pokazuje potrebe za otvaranjem zdravstvenih ustanova
tipa-long staying hospital, a kojima je cilj osigurati skrb i liječnički nadzor nad
bolesnicima kojima više nije potrebno klasično bolničko liječenje, ali im je
potrebno određeno vrijeme za oporavak ili trajna skrb zbog karaktera bolesti.
Europska iskustva potvrđuju potrebu ali i financijsku isplativost ovakvog tipa
bolničkih ustanova pa će se dio OB Pula prenamijeniti u tu vrstu „B“ bolnice.
c) S obzirom na to da je kvalitetna bolnička usluga ovisna o stručnosti i znanju
liječnika i drugog medicinskog osoblja nužno je osigurati stalnu skrb o njima.
Stoga ćemo osigurati subvencije za pokriće troškova specijalizacije u zemlji i
37

38. inozemstvu te dodatnu edukaciju i stalno profesionalno usavršavanje liječnika i
ostalog medicinskog osoblja OB Pula. Istovremeno, kako bismo osigurali
dovoljno liječnika i drugog medicinskog osoblja u dogovoru s gradom Pulom, ali i
ostalim gradovima i općinama osigurat ćemo povoljne mogućnosti trajnog
rješavanja njihovih stambenih pitanja.
d) Dugoročno, razmotrit će se mogućnost postupne specijalizacije OB Pula za
pružanje određene vrste bolničkih usluga, te jačanju suradnje sa zdravstvenim
ustanovama u susjednoj županiji i šire.
2. Nastaviti aktivnosti oko izgradnji nove bolnice.
38

39. VI. KULTURA
Kultura koja se živi i promišlja jest garancija ispunjenog života, poziv na akciju i
inventivnost, poziv na promjenu i nadogradnju sebe samog i svoje okoline, svakodnevna je
to svečanost u ime ugode, blagostanja i zadovoljstva.
1. 300 animatora kulture, za 3000 godina vremešnu Istru!
Cilj projekta: ISTRA REGIJA KULTURE I TURIZMA, svojim smještajnim kapacitetima uz
more i sunce ili „vinske ceste“ te druge kvalitetne sadržaje u unutrašnjosti privlači mnoge
goste ali i međunarodne animatorske agencije, koje nastoje brzo osposobiti mlade ljude,
mahom studente da rekreiraju i zabave turiste. Interaktivni programi koji preko ljeta vladaju
u turističkim mjestima, naseljima i terasama u pravilu su imitacija i kopija programa koji
postoje u drugim turističkim odredištima, a ne originalni, posebni programi koji bi bili vezani
uz istarske specifičnosti. Polazi se od pristupa prema kojem su ležernost, opuštenost i
zabava najvažniji motiv zbog kojeg se odlazi na ljetovanje. I to je uglavnom istina. Međutim,
upravo je najizazovniji dio animacije i javnog nastupa, kako ležerno, opušteno, smisleno i
organizirano privući pozornost gosta, te ga zainteresirati za izazove i događaje koje može
doživjeti boraveći na našem poluotoku, pružiti mu priliku da doživi vrijednosti i posebnosti
Istre od onih prirodnih i autohtonih (Limski kanal, boškarin), povijesnih, kulturnih ali i
tradicijskih vezanih uz običaje i kulturu svakodnevnog života. Za prezentaciju i
osmišljavanje najboljih načina na koji se mogu doživjeti sadržaji i ljepote koje Istra nudi
treba osposobiti nekoliko stotina animatora – stručnih i obrazovanih ljudi koji će svojim
znanjem, poznavanjem istarskih vrijednosti i posebnosti promicati njene ljepote, kulturne i
druge sadržaje.
NOSITELJI PROJEKTA: Sveučilište u Puli „Juraj Dobrila“, Turistička zajednica Istre, i
Turističke zajednice gradova, Arenaturist, Valmar, Adris grupa…Umreženost jest garancija
oživotvorenja ovog edukativno kulturno-turističkog studija, za koji je potrebno okupiti
darovite mlade ljude.
39

40. 2. Propitivanje i testiranje darovitosti: Stvaranje darovitog kadra jest najbolji i
najstimulativniji model ulaganja, jer se poticanjem kreativnih potencijala ruše
prepreke, predrasude i zablude o nemogućnosti promjena životnih, pa samim tim i
kulturnih navika i standarda.Darovitost se za ovu vrst posla očituje se u sposobnosti
mladih da prepoznaju autentičnost i izvornost kulturne baštine, da se znaju s njom
poigrati i prezentirati je na najmanje tri jezika.
CILJ POROJEKTA: Kroz trogodišnji stručni studij, te aktivnu ljetnu praksu, omogućiti
mladima da komparativnim metodama studiraju i proanaliziraju specifičnosti kulturne i
druge ljepote i znamenitosti Istre.
3. Izgradnja pomorskog muzeja u Puli: Potrebno je napokon okončati dugogodišnje
pripreme za realizaciju ideje o otvaranju pomorskog muzeja u Puli, prvog takve vrste
u Hrvatskoj. S obzirom na već postignute inicijalne suglasnosti i dogovore nadležnih
institucija, poduzeća i građana ovaj projekt bi trebalo oživotvoriti u relativno kratkom
razdoblju.
40

41.
41

42. ISTRA
DESTINACIJA U SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI
Tranzicija iz masovnog u expirience turizam budućnosti
42

43. I. Okvir
Istru karakteriziraju iznimne prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti i povoljna lokacija u
neposrednoj blizini ključnih emitivnih tržišta. Danas je Istra vodeća turistička regija unutar
Hrvatske koja usprkos relativno malom prostoru na kojem se nalazi zauzima gotovo jednu
trećinu hrvatskog turističkog prometa međutim, turizam Istre u međunarodnim okvirima uz
pojedine izuzetke, ima image relativno jeftine odmorišne destinacije sa kratkom sezonom i
velikim udjelom kampova i privatnog smještaja u ukupnoj strukturi kapaciteta.
Ovakav image ne odgovara potencijalu regije i ostavlja veliki prostor za razvoj kroz
segment visoko kvalitetnog i luksuznog turizma (izgradnja hotela visoke kategorije),
kongresnog turizma, te turizma specijalnih interesa (gastronomija, kultura, sport...). Danas
smo još uvijek duboko ukorijenjeni u masovnom turizmu uz niz negativnih lokalnih pojava
nevezanih za lokalne tradicije koje u ni kojem pogledu ne mogu zadovoljiti potrebe gosta
koji je u potrazi za visoko-kvalitetnom destinacijom, a upravo je rad na konceptualnom
odmaku od navedenog i približavanju svjetskim trendovima ono što će u budućnosti činiti
temeljitu razliku.
Postojeći Master plan razvoja turizma Istre (2004. – 2012.) nije ispunio očekivanja
obzirom da nije rezultirao konsenzusom ključnih čimbenika turističkog razvoja, većim
dijelom nije bio utemeljen na stvarnim mogućnostima dok je istodobno izostala stalna
provjera i nadopunjavanje samog plana ovisno o novonastalim situacijama na lokalnoj,
regionalnoj odnosno globalnoj razini.
Promjene na razini globalne ekonomije kojih smo svjedoci ne dozvoljavaju stvaranje
dugoročnih planova bez stvaranja mehanizama pravovremenih kontrola i korekcija.
Zbog navedenog je po kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi primjene postojećeg master
plana potrebno pristupiti izradi novog razvojnog okvira za buduće desetogodišnje
razdoblje sa jasnim ciljevima, nositeljima i odgovornostima. Plan mora uspostaviti
mjerenje učinaka u prethodno utvrđenim vremenskim okvirima te profesionalni i
multidisciplinarni tim za provedbu. Uspjeh se bazira na sinergiji i konsenzusu
Županije, lokalne samouprave, obrazovnog sustava, velikih kompanija te srednje i
malog poduzetništva, stanovništva i države.
Svjetska turistička organizacija i dalje predviđa kontinuirane promjene, masivnu razvojnu
ekspanziju i jaču globalnu konkurenciju koja će kreirati situaciju u kojoj će destinacije i hoteli
morati biti vrlo kreativni i razlikovati se kako u koncepciji, tako i u pristupu tržištu, distribuciji
i doživljajima koje pružaju.
Novi strateški plan razvoja već pri definiranju smjernica mora predvidjeti i sociološko
ekonomski utjecaj na stanovništvo Istre koji nova dimenzija razvoja turizma nosi.
Naime, veliki udio stanovništva te malog i srednjeg poduzetništva je ekonomski direktno
ovisan o današnjem modelu turizma. Promjena modela mora uključiti i kontinuiranu
edukaciju i stručnu i ekonomsku pomoć pri približavanju novim trendovima i potrebama
„novih“ gostiju (kontrolirana tranzicija).
43

44. II. Koncept
Istra je danas duboko ukorijenjena u masovnom turizmu čiji razvoj je započet sredinom 70-
tih godina i čiji vrhunac se desio u periodu 1985-1990 sa rastom avionskog charter
prijevoza.
Većina smještajnih kapaciteta Istre izgrađena je u periodu kada je masovni turizma bio
mainstream razvoja i izgradnje turističkih resort-a, pa su i sama obilježja turističke ponude u
Istri gotovo identična tome poput:
slaba razlikovnost između hotela, kampova i naselja lociranih u mikro-destinacijama
-
regije
niža kvaliteta usluge
-
tour-operatori kao glavni i često puta jedini način prodaje
-
unutrašnja konkurencija u pojedinoj hotelskoj kompaniji
-
nepostojanje segmentacije tržišta i kanala prodaje
-
negativna selekcija u ljudskim resursima
-
dominacija cijene nad kvalitetom.
-
Uz navedeno, prisutan je i niz negativnih lokalnih pojava poput fish-picnic izleta, bookera po
plažama i „jeftinih pučkih veselica“ nevezanih za lokalne tradicije.
Posljednjih godina dogodile su se promjene koje su Istru, barem naznakama, pozicionirale
u nekim boljim turističkim nišama poput gastronomske (nekoliko kvalitetnih restorana, priča
oko tartufa, itd.), kulturne (revitalizacija Zlatne Arene, Motovun Film Fest, Teatar Ulysses,
itd.), i ladanjske sa istarskim vilama, ali tu je uglavnom riječ o stvarima koje globalno mogu
malo promijeniti.
U velikim hotelskim kućama su se neznatno modificirali kanali distribucije, dogodili su se
neki izleti u branding, ali je sve ostalo u okvirima masovnog turizma. Na kraju nije se
promijenila ključna stvar, a to je razina usluge u hotelima, te principi razvoja i izgradnje
hotela koji su još uvijek duboko ukorijenjeni u 80-tim godinama.
Istra je danas još uvijek malo prepoznatljiva destinacija koja duboko živi u servisnoj
ekonomiji sa vrlo lošom perspektivom ulaska u današnji dominantni trend tzv. exeperience
ekonomije. U servisnoj ekonomiji nemamo prevelike šanse za uspjeh u borbi sa
konkurencijom (Egipat, Turska, Bugarska, Tunis, Sjeverna Španjolska, itd.) jer između
ostalog imamo daleko više cijene rada uz manjak radne snage, manje atraktivnu kulturnu
baštinu, restriktivnije zakonodavstvo vezano za izgradnju hotela, lošije plaže i puno manje
financijske resurse za promociju i marketing.
44

45. Prilika je brza, efikasna i kvalitetna tranzicija u experinence model turističke
industrije koji će biti „skrojen po mjeri“ Istre i nositi snažna lokalna obilježja.
Experience destinacije danas možemo grubo podijeliti u dvije grupe:
1. Prenaglašene destinacije koje imitiraju obilježja pravih destinacija, naglašavaju ih do
granice (često puta i preko granice) kiča. To su destinacije kreiraju ekstremne
doživljaje, obilno se koriste tehnikama Disneylanda i često puta predstavljaju
razvojne i operativne poligone čiji eksperimenti kasnije postaju standard hospitality
industrije.
Te destinacije su uglavnom umjetne kreacije i produkti vizije jednog ili nekolicine
entuzijasta i developera. Najbolji primjeri su Dubai, Las Vegas i Macau.
2. Prave exeprience destinacije koje su obilato blagoslovljene prirodnim bogatstvima,
i/ili predstavljaju amalgam povijesne baštine, urbanog lifestyle-a, i raznih tradicija.
Takve destinacije često puta imaju i kontinuitet pružanja kvalitetnih ugostiteljskih
usluga koje su uzor i primjer koji se uči na turističkim školama. Primjeri takvih
destinacija u Cote d'Azur, Sardinija, Lugano, Kikladski Otoci, Mauritius, ili Martha's
Vineyard.
Vrlo važno je istaći da obje grupe imaju iste elemente, ali sa različitom interpretacijom
(umjetne, artificijelne u prvom slučaju, odnosno prirodne, tradicionalne u drugom), poput
shoppinga, zabave, gastronomije, itd. Dok je budućnost prvih upitna, te je njihov uspjeh
uglavnom podložan trendovima, pa čak i modi, druge su kontinuirano privlačne višim
segmentima tržišta.
Istra posjeduje istinske kvalitete i kompatibilnost sa drugom grupom destinacija i po
tome pripada u tu grupu, ali da bi se to postiglo mora se napraviti konceptualni
zaokret u svim elementima destinacije:
1. Razlikovnost na svim razinama od mikro-destinacija, preko događanja do svakog
smještajnog objekta. Unificiranost hotelske ponude i identičnost svih događaja u
svakom pojedinom mjestu ne privlači suvremene travellere željne doživljaja, te
dugoročno ubija destinaciju. Da bi neka destinacijska ponuda postala atraktivna ona
mora biti autentična, drugačija i samim tim atraktivna i poželjna. Najbolji primjeri
su neki od relativno novih istarskih restorana posljednjih godina koji su uspješni jer
se razlikuju od uniformne (pršut-biftek-pašta) ponude…
2. Istra mora postati istinski globalna regija u kojoj se dobro osjećaju i žive ljudi
različitih nacionalnosti, te koji aktivno sudjeluju u kreiranju ponude, u idejnim
projektima te pridonose destinacijskom korpusu znanja.
45