SlideShare a Scribd company logo
1 of 40
Download to read offline
Lideri reformi
Izrael i Srbija
Sir Paul Judge
6
Skupština Alijanse izabrala
je 18. aprila novi Upravni
odbor od devet članova
Ambasador Yossef Levy:
Imate mnogo prednosti, ali
i komplikovanu birokratiju
Predsednik Britansko-srpske
privredne komore: Intereso-
vanje britanskih investitora
za Srbiju veće nego ikad
str.
vesti iz Naled-a
broj 1 | juN 2013.
TEMA BROJA
Regulatorni indeks Srbije
3D intervju
Opština Golubac
kako oCeNjujemo
rad vlade
svi delimo iste
lokalNe probleme
Grad tvrĐava
Na duNavu
partNeri za uspeh
Naled iNtervju
Lokalni ekonomski
razvoj u Srbiji36
17str.
str.
KVARTALNI MAGAZIN NACIONALNE ALIJANSE ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ BESPLATAN PRIMERAK
WWW.Naled-serbia.orG
ISSN2334-8402
2 Sinergija
3jun 2013 |
IZDAVAČ
Nacionalna alijansa za lokalni
ekonomski razvoj (NALED)
Makedonska 30/VII,
11000 Beograd, Srbija
t: 011 33 73 063, f: 011 33 73 061,
e: naled@naled-serbia.org
www.naled-serbia.org
DIREKTOR
Violeta Jovanović
violeta_jovanovic@naled-serbia.org
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Milica Stefanović
milica_stefanovic@naled-serbia.org
IZVRŠNI UREDNIK
Ivan Radak
ivan_radak@naled-serbia.org
DIZAJN I PRIPREMA ZA ŠTAMPU
Dizajn biro Beograd
SARADNICI
Jelena Bojović, Tom Thorogood,
Dušan Vasiljević, Aleksandra Galić,
Milica Mandić, Jovana Ćirić
ADVERTAJZING
Dubravka Tomić
dubravka_tomic@naled-serbia.org
ŠTAMPA
Cicero
CIRKULACIJA
1.500
NASLOVNA STRANA
Titan cementara Kosjerić
Dragi prijatelji NALED-a i lokalnog ekonomskog razvoja
u Srbiji. Pred vama je prvi broj našeg novog magazina
Sinergija, koji će ubuduće na svaka tri meseca donositi
zanimljive priče, stručne analize i komentare, reportaže i servisne
informacije iz domena regulatorne reforme, promocije investici-
ja i lokalne administracije. Tema prvog broja tiče se svih nas – i
građana, i privrede i opština. Svima je u interesu, ali ipak istinski ga
razumeju i podržavaju samo najbolji. Kad nas iznenadi neki novi
put ili most, kada naš kraj, park ili ulica zablista u novom ruhu, kada
se otvori nova fabrika i zaposli nove ljude, kada firma u kojoj radi-
mo širi svoje poslovanje, kada se privreda brine o svojoj lokalnoj
zajednici i lokalna zajednica o svojoj privredi, kada su propisi jasni i
pravila poznata, kada su građani zadovoljni... Sve je to život u svom
najboljem izdanju. I sve je to lokalni ekonomski razvoj. Naša tema.
impresum reČ uredNika
UVoD U TeMU BRoja
5 Vladan Atanasijević, predsednik UO NALED-a
VeSTi
6 Novo iz NALED-a
10 Servisne informacije
U SiNeRGiji
12 Jelena Bojović, NALED:
Lokalni ekonomski razvoj u Srbiji
14 Tom Thorogood, UNDP: Pravac lokalnog razvoja
16 Test: Koliko zapravo znate o LER-u?
RaZGoVoR Sa...
17 Sir Paul Judge, predsednik Britansko-srpske
privredne komore
20 Ramon Weidinger, generalni direktor kompanije
Coca-Cola Hellenic Srbija
22 3D intervju: Vršac, Bambi i Grupa 484
pRiVReDa
24 U poseti Imleku
26 Priča o uspehu: Titan cementara Kosjerić
ZaKoNoDaVNi oKViR
28 Izveštaj o statusu reformi
30 Pitajte KADA: Uplata poreza i doprinosa na zarade
LoKaLNa SaMoUpRaVa
32 Upoznajte opštinu Golubac
paRTNeRi Za USpeH
34 Predstavljamo zemlju: Izrael
37 Yossef Levy, ambasador Izraela u Srbiji
38 Predstavljamo projekat: Regulatorni indeks Srbije
39 Članovi NALED-a
Milica Stefanović,
glavni i odgovorni
urednik
8
32
20
Sadržaj
CIP - Каталогизација у публикацији
Народна библиотека Србије, Београд
33
SINERGIJA : kvartalni bilten Nacionalne
alijanse za lokalni ekonomski razvoj / glavni
i odgovorni urednik Milica Stefanović. -
2013, br. 1 (jun)- . - Beograd (Makedonska
30/VII) : Nacionalna alijansa za lokalni
ekonomski razvoj (NALED), 2013- (Beograd :
Cicero). - 27 cm
Tromesečno
ISSN 2334-8402 = Sinergija
COBISS.SR-ID 199171340
Preuzimanje sadržaja iz ove publikacije
dozvoljeno je uz obavezno naznačenje
izvora “SINERGIJA – kvartalni magazin
NALED-a”
Ukoliko želite da na vašu adresu stiže
štampano izdanje magazina SINERGIJA,
prijavite se na www.naled-serbia/magazin
L I D E R I N A C I O N A L N E A L I J A N S E Z A L O K A L N I E K O N O M S K I R A Z V O J
Veletržnica Beograd, Autoput bb, 11000 Beograd, Srbija
011 715 84 80, info@veletrznica.co.rs
www.veletrznica.co.rs
mislite na
VELIKO
investirajte u
VELETRŽNICU
Voće, povrće, meso, riba, cveće –
novi sistem trgovine
Premijum lokacija i tržište –
18 ha uz autoput i aerodrom
Do 12% povraćaj na investiciju,
50% niža cena zakupa
budite prvi u srbiji i reGioNu!
5jun 2013 |
Ma kojim poslom se bavili, svi mi
negde radimo i živimo. I svi želimo
da nam radno i privatno okruže-
nje bude prijatno, da imamo uslove koji nam
omogućavaju kvalitetan život i poslovanje. Da
imamo sve sadržaje koji povoljno utiču na naše
radno okruženje, ali i na kvalitet života. Na
žalost, nemaju sve opštine i gradovi povoljnu
geografsku lokaciju, prirodne resurse, niti tu
srećnu okolnost da su administrativni centri ne-
kih od regija u Srbiji, pa da se prihodi od taksi
sami od sebe slivaju u lokalni budžet...
Ali zato sve lokalne samouprave treba da
imaju svest o sledećem: Koje su specifičnosti i
komparativne prednosti njihove lokalne samo-
uprave? Šta mogu da urade kako bi popravile
kvalitet života i rada u svojoj zajednici? Kako da
naprave plan i program lokalnog ekonomskog
razvoja? Kako da dođu do novih investicija i
radnih mesta?
Jedna od uloga NALED-a je da kroz proces
certifikacije osposobi lokalne samouprave da
bolje razumeju svoju poziciju i načine kako da
je unaprede, da prepoznaju svoju posebnost i
na njoj grade svoju budućnost, da unaprede po-
slovnu klimu i okruženje u najboljem interesu
svojih građana i privrede.
Ta uloga nije uvek prijatna i ponekad nailazi na
nerazumevanje, kako na državnom tako i na lo-
kalnom nivou. Poslednji primer je NALED-ova
analiza parafiskalnih nameta, čiji je jedini cilj
bio da rastereti privredu nepotrebnih dažbina
kako bi mogla da raste i razvija se, i donese lo-
kalnim samoupravama nova radna mesta i pri-
hode od poreza. U ovom, kao i u svim drugim
slučajevima, NALED nije na strani pojedinač-
nih interesa jedne ili druge grupe. NALED je
na strani lokalnog ekonomskog razvoja u Srbiji,
koji se može pokrenuti jedino ako privreda,
opštine i građani rade zajedno, i uvažavaju jedni
druge kako bi pronašli kompromisna, održiva
rešenja koja dugoročno vode prosperitetu.
Mi se trudimo da objektivno prikažemo kakvo
je stvarno stanje privrednog ambijenta u Srbiji,
i da ponudimo rešenja kako da se to stanje
popravi. Naš cilj nije da ulepšavamo stvarnost,
već da utičemo da ta stvarnost postane bolja.
To je jedini način da idemo napred.
uvod u temu broja Vladan Atanasijević, predsednik UO NALED-a
6 Sinergija
vesti
Novi Upravni odbor
U dalju borbu za reforme privrednog ambijen-
ta i lokalni ekonomski razvoj NALED ulazi sa
novim snagama. U Kamenoj sali Ministarstva
finansija i privrede, 18. aprila održana je Skup-
ština Alijanse na kojoj su članovi izabrali novi
Upravni odbor, koji će od ove godine imati
devet članova – 5 iz privrede, 3 iz lokalnih
samouprava i jednog iz NVO sektora. NALED
će u naredne dve godine predvoditi Vladan
Atanasijević, direktor u kompaniji Asseco SEE
kao predsednik UO, Ramon Weidinger, ge-
neralni direktor Coca-Cola Hellenic, Bratislav
Gašić, gradonačelnik Kruševca i Ana Brnabić,
izvršni direktor Pexim fondacije kao potpred-
sednici i ostali članovi UO: Mihailo Janković,
generalni direktor kompanije Knjaz Miloš,
Miroslav Miletić, generalni direktor Bambija,
Ernst Bode, generalni direktor Meser Tehno-
gasa, Nemanja Delić, gradonačelnik Sombora,
Vladan Vasić, predsednik opštine Pirot.
Svečanom proglašenju članova novog UO
prisustvovali su ministar finansija i privrede
Mlađan Dinkić, šef Delegacije EU u Srbiji
Vincent Degert, direktorka misije USAID u
Srbiji Susan Fritz i sekretar za ekonomsku
saradnju Ambasade SR Nemačke, Christophe
Eichen. Skupština je imenovala i članove Nad-
zornog odbora u kojem ostaju Dragan Đuri-
čin, predsednik Deloitte-a, Borislav Miljanović,
direktor agencije Represent Communications i
Vladimir Milovanović, generalni direktor Ener-
goprojekt holdinga, a novi članovi su Svetlana
Tolmacheva, predsednica Izvršnog odbora
ProCredit banke i gradonačelnik Niša Zoran
Perišić. Izvršna direktorka NALED-a Violeta
Jovanović uručila je priznanja članovima pret-
hodnog UO za dugogodišnji doprinos razvoju
Alijanse – Vladimiru Čupiću, Toplici Spasojevi-
ću i Vladanu Maksiću, a ista priznanja zaslužili
su i Ivana Veselinović i Neven Marinović.
Dva predloga za izmenu Zakona o radu
Jedna od najvećih reformi koja nas očekuje u 2013. svakako će biti izmena Zakona
o radu. Kako postojeći propis nije doneo očekivane efekte već je, nažalost, dopri-
neo i smanjivanju broja zaposlenih u Srbiji, NALED se aktivno uključio u posao
predlaganja neophodnih izmena. Naša asocijacija član je radne grupe koja razma-
tra šta je sve neophodno promeniti. U tom pravcu NALED je pripremio dve stručne
analize sa predlozima za reformu sistema otpremnina, kao i rada na određeno vre-
me. Kada je reč o reformi sistema otpremnina predlažemo da se isplata otpremnine
ograniči samo na period koji je radnik proveo kod poslodavca koji ga je proglasio
za tehnološki višak, a ne na sve godine radnog staža. Kod rada na određeno vreme,
NALED predlaže da se ograniči na maksimalno 36 meseci, a da se izmenom pore-
ske politike dodatno destimuliše zapošljavanje na određeno. Prepreke koje aktuelni
Zakon o radu postavlja poslodavcima utiče da radnicima u nedogled produžavaju
ugovor na određeno, a o zapošljavanju starijih osoba na birou i ne razmišljaju u
strahu da će morati da im isplate velike otpremnine ukoliko više ne budu imali
potrebu za njihovim angažovanjem. Tako je veliki broj građana ili u nezavidnoj i
neizvesnoj poziciji ili ne mogu da dođu do radnog mesta pa im je jedini izlaz rad u
sivoj zoni bez mnogo prava.
Nova Varoš, Kula i Odžaci položili za certifikat
U prvom kvartalu 2013. još tri lokalne samouprave stekle su status opština sa povoljnim po-
slovnim okruženjem – Nova Varoš, Odžaci i Kula. Time se broj certifikovanih opština popeo
na 27 od kojih su neke već postale kandidati za recertifikaciju – poput Loznice i Kragujevca
koji su prvi uspešno prošli i taj ponovljeni test! Nova Varoš ostvarila je visok rezultat u ispu-
njavanju postavljenih kriterijuma - 92,1%. Kula je postigla ispunjenost kriterijuma od 83,9%,
a Odžaci 84,6%. Uspeh ove tri lokalne samouprave kroz koje ne prolazi važan koridor niti su
blizu velikih gradova predstavlja dobar primer i drugim sličnim opštinama da je bez obzira na
geografski položaj potrebno raditi na unapređenju poslovnog ambijenta i administrativnih
procedura. Dosadašnji rezultati u privlačenju investicija pokazuju da pozicija opštine nije od
presudnog značaja već zalaganje opštinskog rukovodstva, veliki rad na unapređivanju proce-
dura i proaktivna potraga za investitorima.
7jun 2013 |
Kako ocenjujemo rad Vlade
Nijedna Vlada Srbije više neće imati prostor da na svoj način interpretira učinak u izgradnji boljeg
poslovnog ambijenta jer od sada na njih motri – Regulatorni indeks Srbije (RIS). Ovaj novi instru-
ment za objektivno merenje rada Vlade koji je osmislio NALED u saradnji sa USAID Projektom
za bolje uslove poslovanja, predstavljen je u januaru na veoma posećenoj konferenciji u Danas
konferens centru. Prema RIS-u, rad jedne i druge Vlade u 2012. zaslužio je svega 31,7 poena od
maksimalnih 100. Kako bi i „na terenu“ dobio potvrdu valjanosti RIS-a, NALED u saradnji sa
agencijom Ipsos stratedžik marketing na svaka tri meseca anketira privrednike iz cele Srbije kako
oni vide regulatorno okruženje. Stavovi privrede i rezultati RIS-a podudaraju se u visokom pro-
centu (85%) što pokazuje da smo ispunili jednu od najvažnijih misija asocijacije – obezbeđivanje
efikasne kontrole rada izvršne vlasti. Prema istraživanju, privrednici smatraju da je Vlada u prvom
kvartalu ove godine radila lošije nego u prehodnom, s obzirom na to da je veći broj ministara do-
bio nižu ocenu ili zadržao istu dok su samo vicepremijer Aleksandar Vučić (prosečna ocena 4,3) i
ministar Mlađan Dinkić (prosečna ocena 3) bolje ocenjeni za odgovornost u radu.
JPP kao ključ održivog razvoja
Evropska unija u protekle dve decenije uložila je više od 250 milijardi
evra u infrastrukturu i razvoj komunalnih usluga putem javno-privatnih
partnerstava što pokazuje da je to jedan od dobrih i ispravnih načina
da se podigne konkurentnost i nivo zaposlenosti na lokalu, kao i da se
obezbede adekvatni uslovi za život i rad građana i privrede. Srbija je tek
2011. dobila savremeni Zakon o JPP koji sada daje pravi okvir za razvoj
projekata u toj oblasti. Međutim, interesovanje lokalnih samouprava i
dalje je skromno. Tim povodom NALED je u saradnji sa USAID Projektom
održivog lokalnog razvoja pokrenuo projekat „Javno-privatno partnerstvo
– ključ održivog razvoja“ u koji su uključene 32 lokalne samouprave. Cilj
projekta je motivisanje opštinskih uprava da identifikuju koje bi projekte
mogli da realizuju putem JPP i da učestvuju na konkursu za najbolju JPP
ideju. Osam najboljih opština dobiće tehničku podršku NALED-a za us-
postavljanje lokalnih timova za realizaciju JPP i izradu akcionih planova za
sprovođenje projekata u delo. U novembru, NALED i USAID će organizo-
vati investitorsku konferenciju na kojoj će lokalne samouprave imati priliku
da se povežu sa zainteresovanim privatnim partnerima.
Novo iz naled-a
Studija o parafiskalnim nametima koju
je prošle godine pripremio NALED, dala
je značajne rezultate u smanjivanju op-
terećenja koje privreda trpi zbog brojnih
naknada i taksi. Osim što je Vlada Srbije
nedugo po formiranju prihvatila naše
predloge i ukinula 138 parafiskalnih
nameta odnosno taksi, u isto vreme se
obavezala da će oblast naknada reguli-
sati jednim zakonom. U prvom kvartalu
objavljen je Nacrt zakona o naknadama
za korišćenje javnih dobara. NALED je tim
povodom, u saradnji sa Ministarstvom
finansija i privrede i USAID Projektom za
bolje uslove poslovanja, u beogradskom
hotelu Hajat organizovao prvi okrugli sto
u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona.
Predstavnici kompanija, opština i NVO
iz članstva NALED-a imali su priliku da
kroz otvoreni razgovor sa Milicom Bisić,
savetnicom u Ministarstvu finansija i pri-
vrede, identifikuju problematična mesta
u Nacrtu zakona i ponude drugačija reše-
nja. Po završetku rasprave, svi komentari
i predlozi su dostavljeni Ministarstvu u
pisanoj formi, a NALED će nastaviti da
prati proces usaglašavanja teksta zakona
i uticati da budu usvojeni predlozi koji će
zaista doneti rasterećenje privredi.
Sve naknade na
jednom mestu
8 Sinergija
Elektronska prijava
poreza
Na radnom ručku
sa članovima
NALED-a, di-
rektor Poreske
uprave Ivan Simič
najavio je da će
od 1. jula sledeće
godine biti
uvedena obaveza
elektronske prijave poreza za sve. Prema
njegovim rečima, od početka godine podneto
je oko 110.000 prijava poreza, od čega je
samo 2,7% podneseno elektronskim putem,
sve ostalo je bilo preko šaltera. Uvođenje
digitalnog sertifikata bi znatno olakšalo
prijavu poreza, pa je Simič uputio poziv svim
privrednicima da ukoliko još uvek nisu prešli
na ovakav način potpisivanja to urade što
pre. Tim pre što je zakonom predviđeno da
pečat više nije obavezan. Simič je napomenuo
da prelazak prijave poreza sa šalterskog na
elektronski način ne znači gubitak radnih me-
sta u filijalama Poreske uprave širom Srbije.
Na kraju je podsetio da će početkom naredne
godine biti usvojena NALED-ova preporuka iz
Sive knjige – da se porezi i doprinosi uplaćuju
samo na jedan račun, što će značajno dopri-
neti rasterećenju privrede.
Sledeća investiciona
destinacija: Srbija
Treću godinu zaredom beogradski
aerodrom promoviše najbolje iz Srbije –
opštine i gradove sa povoljnim poslovnim
okruženjem. Ovu jedinstvenu kampanju
za promociju investicija pokrenuli su
NALED i Aerodrom Nikola Tesla još
2010. i do danas su 23 lokalne samo-
uprave dobile priliku da na ovaj način
predstave svoje privredne potencijale pred
više od 6 miliona putnika! U februaru
2013. lansiran je treći krug kampanje pod
sloganom „Sledeća investiciona destinaci-
ja: Srbija“. Sedam certifikovanih opština
i gradova među kojima su Paraćin, Užice,
Kruševac, Vršac, Zrenjanin, Novi Sad i
Sombor promovisaće u narednih godinu
dana prehrambenu, hemijsku, metalo-
prerađivačku, građevinsku i farmaceut-
sku industriju uz podršku sedam velikih
kompanija koje sa uspehom posluju
na lokalu – Holcim, Valjaonica bakra
Sevojno (East Point), Henkel, Fresenius
Medical Care, Dijamant, Ujedinjene piva-
re Srbije (Heineken) i Somboled (Lacta-
lis). Na otvaranju kampanje, ministarka
regionalnog razvoja i lokalne samouprave
Verica Kalanović i pokrajinski sekretar za
međuregionalnu saradnju Branislav
Bugarski, potpisali su Sporazum o sarad-
nji sa NALED-om na daljoj promociji op-
ština sa povoljnim poslovnim okruženjem.
Iako je naša zemlja od promena 2000. godine privukla značajan obim investicija, nijedna
državna institucija nema sveobuhvatnu evidenciju dosadašnjih ulaganja. Često se i metodo-
logija evidentiranja investicija razlikuje od organa do organa. Rešili smo da budemo pioniri
u ovom poslu – nakon obimnog zadatka prikupljanja i razvrstavanja podataka dobijenih iz
više izvora nastala je prva Baza stranih investicija, koja je dostupna na veb sajtu NALED-a.
Za početak, baza sadrži podatke o 200 najznačajnijih stranih kompanija koje su u proteklih
13 godina uložile preko 16 milijardi evra u našu zemlju. Najveći broj ulaganja registrovan je
u automobilskoj industriji (21), prehrambenoj (19), bankarstvu i osiguranju (15) i građevin-
skoj industriji (14). U prvih 10 gradova i opština po broju privučenih investicija čak je sedam
dobitnika NALED-ovog certifikata o povoljnom poslovnom okruženju (Inđija, Novi Sad,
Subotica, Stara Pazova, Niš, Zrenjanin i Pirot). Baza je od objavljivanja u februaru izazvala
veliku pažnju javnosti i NALED je redovno ažurira novim podacima o investicijama.
Prva on-line baza stranih investicija
vesti Novo iz naled-a
9jun 2013 |
(g)radI Se!
Presek najvažnijih stranih investicija od početka 2013.
Prema podacima NBS-a, u 1. kvartalu 2013. godine, neto priliv direk-
tnih stranih investicija (SDI) u našu zemlju iznosio je 155,3 mil EUR.
Najviše se investiralo u oblasti finansijskih usluga - 29,5%, trgovine
na veliko - 27,1%, proizvodnje pića - 14,6% i građevinarstva - 12,9%.
Kompanija Holcim Srbija otvorila fabriku betona u Dobanovcima.
Vrednost investicije: 2 mil EUR
Danska kompanija Grundfos otvorila fabriku u Inđiji. Vrednost
investicije: 50 mil EUR
Sloboda u Čačku otvorila novi pogon artiljerijske municije.
Vrednost investicije: 5,5 mil EUR
Kompanija Continental Wind Partners CWP dobila dozvolu za
gradnju prvog vetroparka na teritoriji opštine Kovin. Vrednost
investicije: 300 miliona EUR
Kompanija Fresenius Medical Care pokrenula u Vršcu treću
proizvodnu liniju medicinske opreme, i zaposlila 112 novih ljudi
Zahvaljujući kompaniji U.A. Aribolt koja je otvorila novi pogon za
proizvodnju ženskih čarapa u Kruševcu posao je dobilo 100 radni-
ka. Vrednost investicije: više od 5 miliona EUR
Slovenačka kompanija Gorenje otvorila je u Valjevu novu fabriku
rashladnih uređaja. Vrednost investicije: više od 21 mil EUR
Gorenje zajedno sa Panasonic-om otvara u Zaječaru firmu za
proizvodnju rashladnih aparata. Vrednost investicije: 70 mil EUR
Nova fabrika konditora, kompanije Benlian foods u Nišu, donela
posao za 100 radnika
Italijanska kompanija za izradu sintetičkih prediva - Fulgar uložila
je 2 miliona EUR u izgradnju nove hale čime će postojeći kapaciteti
biti uvećani 40%, a posao dobiti 100 radnika
Proizvođač građevinskog materijala Domino otvorio je prodajni
centar u Kikindi. Vrednost investicije: 800.000 EUR
Očekivane investicije u 2013.
Kompanija Messer Tehnogas uložiće više od 20 mil EUR u novu
fabriku kiseonika u Boru
Siemens će u naredne tri godine uložiti 10 mil EUR u proizvodnju u
fabrici u Subotici čime će biti obezbeđen posao za 230 radnika
Swarovski u junu 2013. počinje gradnju fabrike u Subotici koja će
doneti posao za 550 radnika
Kompanija Gucci inestira 6 mil evra u pogon za proizvodnju kožne
galanterije u Rumi, gde će biti zaposleno 120 radnika.
Naftna industrija Srbije (NIS) u Pančevu počinje izgradnju termo-
elektrane/toplane na gas. Vrednost investicije: 182 mil EUR
Do kraja 2013. u Loznici će u novim pogonima kompanije Golden
Lady posao dobiti 200 radnika
Oko 1.100 ljudi u Staroj Pazovi dobiće posao u pet kompanija koje
pokreću poslovanje u ovoj opštini - Milšped, EyeMaxx, Streit Group,
Sika, Quattro houses
Do 2016. u Despotovac će gradnjom termolektrane od strane tur-
ske kompanije Teknotes biti uloženo 700 mil američlih dolara
Kompanija Elixir Group će do septembra 2013. uložiti u Šapcu u
fabriku đubriva 30 mil EUR
Panonka iz Sombora ulaže 1,5 mil EUR u novi pogon prerade hrane
Pokretanjem proizvodnje kompanije Čipsi Vej u Čačku će 130 ljudi
dobiti posao
Nemačka kompanija MC Bauchemie uložiće u Sremskoj Mitrovici više
miliona evra u izgradnju postrojenja za proizvodnju aditiva za beton
10 Sinergija
Kupujte po povlašćenim uslovima ili nominujte svoju ponudu za NALED berzu i iskoristite mogućnost za
besplatnu promociju u poslovnoj javnosti Srbije
www.naled-serbia.org/berza
Ponude na naled berzi - (p)opusti se na akciji
Paketi za organizaciju događaja u hotelu hyatt Regency
POPUST: 10% SUPER POPUST ZA PRVIH 5 ČLANOVA KOJI SE JAVE NALED-U: 15% Važi do 31. decembra 2013.
Hyatt Regency Beograd, hotel sa ***** zvezdica koji je udaljen samo 5 minuta vožnje od centra grada, osim luksuznih soba i apartmana,
ali i raskošnih sadržaja, pruža i usluge organizovanja poslovnih sastanaka ili konferencija, kao i personalizovanih catering servisa. Paketi
za organizaciju događaja podeljeni su u tri kategorije: express, poludnevni i dnevni. Express paket obuhvata postavku sale za sastanke,
dvočasovnu kafe pauzu, standardnu AV opremu i kablovski internet po ceni od 25 EUR po osobi (minimum 15 učesnika/2 sata). U po-
ludnevni paket od 35 EUR po osobi (minimum 15 učesnika) uračunata je postavka sale za sastanke, jedna jutarnja ili popodnevna kafe
pauza, ručak, standardna AV oprema i kablovski internet. Treći paket jeste dnevni u koji je po ceni od 45 EUR po osobi (za minimum 15
učesnika) uračunata postavka sale za sastanke, jutarnja i popodnevna kafe pauza, ručak, standardna AV oprema, kablovski internet.
Oglasni i PR prostor
POPUST: 10% Važi do 31. jula 2013.
Dnevni list Danas, korporativni član Medijske organizacije za jugoistočnu Evropu (SEEMO) i Asocijacije listova Project Syndi-
cate nudi popust svim članovima i partnerima NALED-a za oglasni i PR prostor. Danas, dnevni list sa nacionalnom pokrivenošću
jedan je od retkih dnevnih novina koji u svrhe povećanja tiraža ne koristi metode žute štampe. Poznat je po tome što njegova
uređivačka politika pruža snažnu podršku sprskim nevladinim organizacijama, propagira ulazak u EU i prava nacionalnih manjina.
Treninzi i obuke u oblasti ljudskih resursa
POPUST: 10% - 22% Važi do 31. decembra 2013.
Consulteam, sada OD&M Consulting, u sklopu sektora Trening i Razvoj nudi svim članovima i partnerima
NALED-a popust za obuke na teme ličnog i timskog razvoja, HR menadžmenta, kao i u oblastima prodaje i pregovaranja, upravljanja
projektima i promenama. Consulteam je u Srbiji osnovan u aprilu 2002. godine sa misijom da klijentima pruži podršku u ostvarivanju
poslovne strategije nudeći široko znanje o lokalnom tržištu, veliko iskustvo konsultanata i oprobanu internacionalnu praksu svojih
partnera. Usluge koje nudi Consulteam su: trening i razvoj zaposlenog i HR konsalting, istraživanje i selekcija, kadrovska rešenja –
outsource usluge. Kao lider u regionu i deo Gi Group, jedne od vodećih kompanija u oblasti tržišta rada, Consulteam je u mogućnosti
da ponudi sveobuhvatna rešenja u svim oblastima ljudskih resursa.
vesti
marketing@danas.rs
www.danas.rs
T: 011 344-11-86
F: 011 344-11-86
Dnevni list Danas
Alekse Nenadovića 19 Beograd
T: 011 308 73 27, 062 80 33 479
F: 011 308 73 71
tijana.raicevic@odmconsulting.com
www.odmconsulting.rs
OD&M Consulting
Prote Mateje 52 Beograd
T: 011 301 1139
F: /
belgrade.regency@hyatt.com
www.belgrade.regency.hyatt.com
Hotel Hyatt Regency Beograd
Milentija Popovića 5, 11070 Beograd, Srbija
11jun 2013 |
www.naled-serbia.org/compendium
www.naled-serbia.org/training
Stipendije i treninzi
Servisne informacije
Podrška za projekte OCD
Rok za prijave: N/A
Donator: Ambasada Kraljevine Norveške
Korisnici: NVO
Svrha konkursa: jačanje vladavine prava i borba protiv ko-
rupcije, reforma sektora odbrane, poboljšanje ljudskih prava,
ekonomski razvoj i preduzetništvo, očuvanje životne sredine
Maksimalan iznos podrške: 100.000,00 EUR
Exchange 4 - podrška opštinama
Rok za prijave: 4. jul 2013.
Donator: Delegacija EU u Srbiji
Korisnici: opštine
Svrha konkursa: opštinski projekti u domenu zaštite životne
sredine, lokalnog ekonomskog razvoja, socijalne zaštite na
lokalnom nivou
Maksimalan iznos podrške: 200.000,00 EUR
Subvencije za nova radna mesta
Rok za prijave: N/A
Donator: Nacionalna služba za zapošljavanje
Korisnici: privreda, lokalne samouprave
Svrha konkursa: Podrška zapošljavanju u jedinicama lokalne samou-
prave i privredi
Maksimalan iznos podrške: 400.000,00 RSD
Podrška eu integracijama
Rok za prijave: 31. decembar 2013.
Donator: Fond za otvoreno društvo
Korisnici: državne i pokrajinske institucije, opštine, NVO, udruženja
Svrha konkursa: aktuelizovanje pitanja reforme obrazovanja i njeno stavljanje
na javnu i političku agendu, ubrzanje procesa integracije Srbije u EU, reforma
pravosuđa i uspostavljanje punih garancija za njegovu nezavisnost, ujednača-
vanje regionalnog razvoja Srbije i jačanje prekogranične saradnje i dr.
Maksimalan iznos podrške: N/A
Baza fondova Compendium
Trening za mssp: unapređenje
investicione spremnosti
Rok za prijave: 28. jun 2013.
Organizator: Nacionalna agencija za regionalni razvoj NARR, Ministarstvo
finansija i privrede, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
Učesnici: Mala i srednja preduzeća MSSP
Mestoivremeodržavanja:Beograd,NoviSad,Niš,Kragujevac(Srbija), jul2013.
Ova vrsta programa razvijena je sa ciljem da pomogne preduzećima, a
naročito inovativnim preduzećima sa visokim potencijalom rasta, da
privuku investicioni kapital i da razumeju zahteve i potrebe investitora.
U okviru Programa za unapređenje investicione spremnosti biće orga-
nizovana obuka, pružena savetodavna podrška, obezbeđen mentoring
i tehnička podrška kako bi preduzeća u Srbiji unapredila one segmente
poslovanja od kojih zavisi njihova investiciona spremnost.
Praksa u parlamentu Nemačke
(International Parliamentary Scholarships)
Rok za prijave: 31. jun 2013.
Organizator: Nemački Bundestag, Frei Univerzitet, Humbolt Univerzitet
i Tehnički Univerzitet u Berlinu
Učesnici: Mlađi od 30 godina, koji dobro poznaju nemački jezik i zainte-
resovani su za rad u javnoj upravi
Mesto i vreme održavanja: Berlin (Nemačka), jul 2013.
Nemački parlament nudi mladim ljudima priliku da upoznaju ne-
mački parlamentarni sistem i političke procese odlučivanja kao i da
steknu praktično iskustvo u radu Parlamenta. Program je usmeren na
mlade ljude koji su zainteresovani i koji žele da u budućnosti dobiju
aktivnu ulogu u demokratskom oblikovanju svoje zemlje. Učesnici
dobijaju stipendiju od 450€, plaćen smeštaj, osiguranje, a pokriveni
su i troškovi prevoza.
Novčane nagrade za posebna
dostignuća u istraživačkom novinarstvu
Rok za prijave: 20. jul 2013.
Organizator: Centralna evropska inicijativa (CEI), Medijska organizaci-
ja jugoistočne Evrope (SEEMO), Konrad Adenauer Stiftung (KAS)
Učesnici: Novinari iz Srbije (štampa, TV, online, agencije )
Mesto i vreme održavanja: /
Za kategoriju profesionalni novinari mogu se prijaviti kandidati koji su
u poslednje tri godine imali uspeha u istraživačkom novinarstvu i koji se
još uvek aktivno bave novinarskim poslom.
U kategoriji mladi novinari mogu učestvovati kandidati koji su
aktivni u oblasti istraživačkog novinarstva i koji su kao rezultat
toga objavili istraživačku priču koja ispunjava sve profesionalne
standarde. Potencijalni učesnici moraju biti prijavljeni od strane
pojedinaca, organizacija, medijskih kompanija, a samonominacije
nisu dozvoljene.
12 Sinergija
Uspešnost i konkurentnost jedne
lokalne samouprave zavisi od toga
da li opština sebe vidi isključivo
kao servis građana i čeka na pomoć države
kad su investicije u pitanju, ili je spremna
da preuzme razvoj lokalne ekonomije u
svoje ruke. Iako je uloga države presudna za
stvaranje opšte poslovne klime i privlačenje
krupnih investitora poput FIAT-a, opštine i
gradovi mogu mnogo toga da učine po pita-
nju razvoja postojeće privrede i privlačenja
investicija manjeg (ali ne i zanemarljivog)
obima. Upravo to je suština lokalnog eko-
nomskog razvoja (LER), kao procesa
putem kojeg opštine i privreda
rade zajedno na poboljšanju
opšte ekonomske snage lokalne
zajednice.
U ovom poslu, neke opštine su
uspešnije od drugih. One manje
uspešne će reći da su druge imale
bolje nasleđe, veću pomoć države, bolju
geografsku lokaciju... Međutim, najčešći
faktor koji je uticao da se jedna opština
izdvoji od drugih i uspe jeste zajednička
ideja i upornost nekoliko ljudi da tu ideju i
sprovedu.
Pioniri lokalnog ekonomskog razvoja u
Srbiji poput Inđije ili Zrenjanina, pojavljuju
se početkom prethodne decenije, i to su
prve opštine koje su razumele i preuzele na
sebe ovaj novi zadatak, pre svega zahvalju-
jući snažnom liderstvu. U to vreme, najveći
problem bio je „nedostatak“ građevinskog
zemljišta koje je moglo biti dato potencijal-
nom investitoru na korišćenje ili u vla-
U SINERGIJI
sništvo. Gradovi i opštine ne samo da nisu
mogle da otuđe sredstva kojima raspolažu
(zemljište, zgrade, poslovni prostor), već
nisu mogle ni da pribave imovinu bez
saglasnosti republičkih organa. Koliko je to
onemogućavalo lokalni ekonomski razvoj
nije potrebno posebno naglašavati, sem reći
da su naročito ugroženi bili projekti kao što
su biznis inkubatori, industrijski parkovi i
braunfildi, budući da podrazumevaju raspo-
laganje nekretninama. Veliki broj opština je
godinama lamentirao nad svojom sudbinom,
ali pojedine su na primer iskoristile staro
zadružno zemljište, prevele ga nameni,
dovele infrastrukturu i time stekle
prednost nad drugima. Druge
su pak sa privatnim vlasnicima
zemljišta zajednički privlačili
investitore. Neke su stekle
vlasništvo nad zemljištem ili
objektima komercijalizacijom
vojne imovine.
Kada su opštine delimično rešile problem
zemljišta , pojavio se novi izazov – a to je
infrastruktura. Opremanje primarnom
infrastrukturom jedne industrijske lokacije
veličine oko 30 hektara iznosi približno četi-
ri miliona evra. S obzirom na to da je ukupan
budžet jedne srednje razvijene opštine sa
50.000 stanovnika u 2005. godini iznosio
približno pet miliona evra, nije teško pret-
postaviti da novca za infrastrukturu nije bilo.
Ovaj problem se prevazilazio na različite
načine. Korišćeni su višestruki izvori, krediti,
donacije, državna pomoć, a često i privatni
kapital (partnerstvo sa privatnim sektorom).
Inđija i Zrenjanin su među prvim opštinama razumele koliko je važno imati zajedničku
viziju razvoja, i što je još važnije – upornost i odlučnost da se ta vizija sprovede u delo
Ujedno su i apetiti morali da se smanje i
prve industrijske lokacije koje su opremane
nisu bile veće od pet hektara. Tako su počele
da niču industrijske zone i opštine su mogle
novim investitorima da ponude lokaciju za
izgradnju fabrike, šoping centra ili poslov-
nog prostora. Taj novi „Srbingrad“, koji se
pojavio na sajmovima investicija i nekret-
nina, tada je dobio zadatak da se nametne i
zadobije poverenje investitora.
Najefikasniji način da pridobiju poverenje
novih investitora bazirao se na unapređenju
saradnje sa postojećom privredom, za koju
se ispostavilo da, ako je zadovoljna, pred-
stavlja najboljeg promotera opštine . S druge
strane, od postojeće privrede prevashodno
zavisi stepen zaposlenosti, životni standard i
budžet opštine , pa su progresivnije opštine
brzo prepoznale saradnju sa lokalnim pre-
duzećima kao ključ uspešnog ekonomskog
razvoja.
To je podrazumevalo ne samo uvođenje
novih usluga za privredu, već i promenu u
pristupu i načinu obavljanja stalnih admi-
nistrativnih poslova sa privredom. Prve
reforme na ovom polju bile su osnivanje
opštinskih uslužnih centara, komunalnih
centara, jedinstvenih šaltera za registraciju
privrednih subjekata i šaltera za izdavanje
dozvola. Možda je najznačajnija reformao-
vog tipa bila uspostavljanje opštinskih kan-
celarija za LER od 2006. godine i nadalje.
To su prva odeljenja u opštinskoj upravi
koja imaju razvojnu a ne upravnu (admini-
strativnu) ulogu. Način njihovog osnivanja
je različit (služba, odeljenje, agencija, tim u
ključ za razvoj opština
Dobri lideri su
USAID-ovo
istraživanje pokazalo
je da je 63% stranih
investitora izabralo
Srbiju zahvaljujući ranije
ostvarenim poslovnim
kontaktima
13jun 2013 |
okviru kabineta predsednika opštine), ali
bez obzira na poziciju u opštinskoj upravi,
bave se strateškim planiranjem ekonom-
skog razvoja, promocijom investicija,
razvojem ljudskih resursa, identifikacijom
problema sa kojima se privreda suočava,
pripremom i sprovođenjem projekata eko-
nomskog razvoja. Uloga Kancelarije je da
bude medijator između privrede i države
(javnog sektora) i da olakšava i ubrzava
komunikaciju privrede sa javnim službama.
Konačno, pored uspostavljanja institucional-
nog okvira, 2007. godine, novim Zakonom
o lokalnoj samoupravi uspostavljen je i ne-
dostajući pravni za bavljenje LER-om, kada
su promocija investicija i razvoj postojeće
privrede i zvanično stavljeni u nadležnost
opština i gradova. Iste godine NALED je
pokrenuo program Certifikacije opština sa
povoljnim poslovnim okruženjem, kako bi
pomogao lokalnim samoupravama da što
Lokalni ekonomski razvoj u Srbiji
uspešnije uskoče u ovu novu ulogu. Danas
gotovo trećina opština i gradova u Srbiji
prepoznaje značaj lokalnog ekonomskog
razvoja i unapređuje poslovnu klimu kroz
NALED-ov program certifikacije, a najus-
pešnije od njih našle su se na listi najboljih
investicionih destinacija u jugoistočnoj
Evropi za 2012/13. po oceni čuvenog Finan-
cial Timesa.
Na kraju, treba reći da lokalni ekonomski
razvoj ne daje odgovor na sva pitanja.
Mnogo toga je i u rukama države. Država
propisuje poreze, a reguliše i finansiranje
lokalnih samouprava te je osnovni meha-
nizam kontrole, a samim tim i stimulacije
razvoja, u njenim rukama. Država odlučuje
o izgradnji međunarodnih putnih mreža i
međuopštinskoj infrastrukturi, o ulaganju
u železnički i avio saobraćaj., pa ulaganje
u saobraćajnu infastrukturu na lokalnom
nivou može da bude uzaludna investicija
za one opštine koje se ne nalaze na značaj-
nim putnim pravcima. Međutim, lokalna
uprava i lokalna politika utiču na dostu-
pnost ili nedostatak vode, kanalizacije, gasa
i razvijenost infrastrukture građevinskog
zemljišta. Lokalna samouprava kreira i
proces i proceduru kroz koju preduzeća
moraju da prođu unutar same gradske
uprave, raspoloživost radne snage ili javni
transport, cene komunalnih usluga ili
visinu komunalnih taksi. Rezultat njihovog
činjenja ili nečinjenja su razlike koje danas
možemo videti među opštinama koje se
nalaze na sličnim geografskim položajima
i imaju slično nasledstvo. U uspešnim
opštinama tim ljudi je preuzeo odgovor-
nost i inicijativu da identifikuje probleme,
osmisli rešenja i uporno i efikasno radi na
njihovom sprovođenju. Upravo ti ljudi
čine razliku između uspešnih i neuspešnih
opština u Srbiji.
Jelena Bojović, direktor programa za
regulatornu reformu NALED-a
U uspešnim opštinama tim ljudi je
preuzeo odgovornost i inicijativu
da identifikuje probleme, osmisli
rešenja i uporno i efikasno radi na
njihovom sprovođenju. Upravo ti
ljudi čine razliku između uspešnih i
neuspešnih opština u Srbiji
14 Sinergija
Administrativna reforma je
zadatak svakog
Dva široko prihvaćena pristupa za lokalni ra-
zvoj su lokalni ekonomski razvoj i regionalni
razvoj. Ovi pristupi se ne isključuju među-
sobno, ustvari, završne aktivnosti su slične,
ako ne i gotovo iste. Međutim, radi jasnoće,
sledi kratko objašnjenje oba pristupa.
Lokalni ekonomski razvoj ima za cilj da iz-
gradi ekonomski kapacitet određene oblasti
kako bi se poboljšala budućnost privrede i
kvalitet života svih ljudi. To je proces u kome
javni, privredni i nevladin sektor zajednički
rade kako bi stvorili bolje uslove za eko-
nomski rast. Na čelu procesa su uvek lokalne
samouprave koje teže da ojačaju lokalne
ekonomske kapacitete i da poboljšaju svoju
ekonomsku budućnost i kvalitet života za
sve. Za one koji žele sveobuhvatniji pregled
teorije o LER-u, pozadina i praktični vodič
o tome kako bi trebalo da bude sproveden
neka potraže referentni vodič Svetske Banke
o lokalnom ekonomskom razvoju.
Regionalni razvoj je zatvoren od strane
regionalne politike EU koja teži da smanji
značajne ekonomske, društvene i teritori-
jalne razlike koje su prisutne u regionima
Evrope. Ciljevi ove politike su konvergencija
solidarnosti između regiona, regionalne kon-
kurentnosti i zaposlenosti i evropske terito-
rijalne saradnje. Regioni Evrope su standar-
dizovani na osnovu NUTS klasifikacije koja
predstavlja hijerarhijski sistem za podelu
ekonomske teritorije EU u cilju prikupljanja,
razvoja i usaglašavanja regionalne statistike
u sinergiji
Iskorenjivanje birokratije je ključna oblast na koju se
fokusira lokalni razvoj. Opštinske vlasti su u najboljoj
poziciji da sprovode takve akcije
Tom Thorogood,
ekspert za lokalne
i regionalne razvojne
inicijative
Uposlednjih 10 i više godina Srbija
je prošla kroz težak tranzicioni
proces želeći da sprovede demo-
kratske reforme, uđe u EU i restrukturiše
svoju privredu. Ova tranzicija u kombinaciji
sa globalnom ekonomskom krizom je imala
značajan uticaj na ekonomsku situaciju u
zemlji. Problemi sa kojima se susrećemo su
visoka nezaposlenost, loša infrastruktura,
starenje stanovništva i migracija iz siromaš-
nih oblasti u glavne centre što je dovelo do
nastavka spirale nerazvijenosti u pojedinim
delovima zemlje.
15jun 2013 |
prvi
 rukovodstva
EU i socio-ekonomske analize regiona:
NUTS 1 su glavni socio-ekonomski regioni,
NUTS 2 su osnovni regioni za primenu
regionalne politike, i NUTS 3 se odnosi na
male regije za specifične dijagnoze. Što se
tiče ovog članka, fokus je na trećem nivou
NUTS-a koji Srbija sprovodi u dve oblasti .
U praksi, svi različiti činioci imaju za cilj
da rade veoma slične stvari koje se najbo-
lje mogu opisati kao delovanje na faktore
koji utiču na privredu geografske oblasti,
bez obzira na to da li je u pitanju region ili
opština ili oboje. To su kvalitet upravljanja
javnim sektorom, pravila koja utiču na
raspoloživost komunalne infrastrukture
i faktori koji utiču na produktivost rada
lokalne ekonomije uključujući domaćinstvo,
zdravstvo, obrazovne usluge, dosupnost
veština, mogućnosti obuke i transporta. Svi
ovi „tvrdi“ i „mekani“ infrastrukturni faktori
predstavljaju glavne odrednice komparativ-
ne prednosti i čine kamen temeljac uspešne
lokalne ekonomije.
Što se tiče konkretnih aktivnosti i rezultata
koje su postigle ove različite intervencije,
mogu biti grubo konsolidovani po određe-
nim specifičnim temama.
Strategija razvoja: danas postoji obilje
strategija razvijenih na lokalnom nivou gde
većina opština ima najmanje jednu strate-
giju, a mnogo njih čak i nekoliko koje se
odnose na rešavanje određenih problema.
Uprkos koordinaciji između donatora, i dalje
postoji tendencija pojedinačnih projekata da
insistiraju na novim strategijama koje će se
razvijati u skladu sa njihovim smernicama i
koje će se okrenuti potrebama tog konkret-
nog projekta. Cilj je uvek bio koordinirati
strateško planiranje, a što se tiče procesa
trećina opština veruje naled-ovom rešenju
Dokaz sugeriše da opštinski lideri shvataju potrebu da se reaguje na ovaj problem i
preduzimaju konkretne korake. Tako je preko 60 lokalnih samouprava u Srbiji prihvatilo
NALED-ov program certifikacije kao mehanizam za unapređenje lokalne administracije i
stvaranje ambijenta koji pogoduje privrednom razvoju i investicijama.
Pravac lokalnog razvoja
opštinskog budžetiranja, ovo se retko kad
dešavalo. Zbog toga, u većini slučajeva,
strategije imaju malo ili gotovo nikakve veze
sa opštinskim planiranjem investicija na taj
način smanjujući njihovu realnu vrednost.
Ulaganja u infrastrukturu: ulaganja u
infrastrukturu su preuzela oblik granta sa
odgovarajućim finansiranjem koje se bavi
ključnim problemima poput vode, kanaliza-
cije, obrazovne i ekonomske infrastrukture.
U mnogim slučajevima različiti donatori su
kombinovali svoja sredstva kako bi podržali
jednu intervenciju. Većina ovih projekata
su proizvod procesa strateškog planiranja
i poslednjih godina je došlo do pokreta da
se podrže veći projekti koji se oslanjaju na
nekoliko izvora finansiranja, uključujući i
pozajmljivanje.
Administrativna reforma: usvojeno je
nekoliko različitih pristupa i oni obuhvataju
aktivnosti poput izgradnje kapaciteta opštin-
skog osoblja, osnivanje centara za pomoć
građanima i lobiranje i zastupanje u specifič-
nim problemima na lokalnom i centralnom
nivou, kao što su „dobijanje građevinske
dozvole“ i „registracija firme“.
Evaluacija ovih različitih intervencija i
uticaj koje su imale je u velikoj meri izvan
nadležnosti ovog članka. Međutim, jasno je
da Srbija ima značajne regionalne razlike u
pojedinim delovima zemlje koji su znatno
manje razvijeni od ostalih. Osim toga, jasno
je da većina bilateralnih donatora postepeno
smanjuju svoju podršku Srbiji. Postavlja se
pitanje šta bi trebalo da bude fokus za razvoj
opština u budućnosti.
Odgovor je jasna administrativna reforma.
Ovo može da podrazumeva mnogo stvari,
kao što smo ranije rekli, odnosi se na stvara-
nje podsticajnog okruženja, iskorenjivanje
birokratije sa kojom se privreda suočava
na svakom nivou. Kroz publikaciju kao što
je „Doing Business Report“ Svetske Banke
jasno se vidi da Srbija ima fundamentalne
probleme od kojih se mnogi mogu rešiti je-
dino na centralnom nivou. Ipak, anegdotski
dokaz kao što je uspeh opštine Inđija nam
govori da ima mnogo toga što se može uradi-
ti na lokalnom nivou sa snažnim liderstvom i
političkom voljom kao ključnim sastojcima.
Da zaključimo: sprovođenje reformi koje
poslovanje čine lakšim je ključna oblast na
koju se fokusira lokalni razvoj. Opštinsko
rukovodstvo je ono koje je u najboljoj
poziciji da sprovede takve akcije i čini se da
se zauzimaju i postupaju po ovoj poruci.
Imajući to u vidu, postoji još mnogo toga što
u ovom domenu treba da se uradi ako opšti-
ne u Srbije planiraju da pobede u globalnom
takmičenju za nove investicije.
16 Sinergija
Koliko zapravo znate o LeR-u?
1. Šta pre svega podrazumeva pojam
„lokalni ekonomski razvoj (LER)“?
a. Lokalni ekonomski razvoj je proces kojim
upravlja država kako bi podstakla ravno-
meran regionalni razvoj čitave zemlje.
b. Lokalni ekonomski razvoj je proces kojim
upravljaju opštine i gradovi u saradnji sa
partnerima iz privatnog, javnog i civilnog
sektora, čiji je cilj jačanje postojeće privre-
de, promocija novih ulaganja i povećanje
zaposlenosti u konkretnoj sredini.
c. Lokalni ekonomski razvoj je proces kojim
upravljaju preduzeća kako bi podigla pro-
duktivnost i profitabilnost na lokalu.
2. Koji od ponuđenih instrumenata LER-
a generiše potencijalno najveći broj novih
radnih mesta?
a. Biznis inkubator.
b. Zona unapređenog poslovanja (Business
Improvement District - BID).
c. Industrijska zona / park.
3 . Koja je razlika između tzv. grinfild i
braunfild investicija?
a. Grinfild investicije podrazumevaju ulaga-
nja u izgradnju novih proizvodnih kapa-
citeta, a braunfild kupovinu i adaptiranje
postojećih.
b. Grinfild investicije su ulaganja u čiste
tehnologije a braunfild u prljave.
c. Nema razlike.
4. Koja je razlika između industrijske
zone i industrijskog parka?
a. Nema razlike, to su različiti pojmovi koji
definišu istu stvar.
b. Industrijska zona je lokacija površine do
100 ha a industrijski park obuhvata veću
površinu.
c. Industrijski park je širi pojam od industrij-
ske zone jer pored građevinskog zemljišta
podrazumeva postojanje infrastrukture i
profesionalnog menadžmenta koji uprav-
lja parkom.
5. Koji porez predstavlja najznačajniji
izvor prihoda za opštine i gradove u
Srbiji?
a. Porez na zarade.
b. Porez na zemljište.
c. Lokalne administrativne takse.
6. Koje su institucije u nadležnosti lokal-
nih samouprava?
a. Katastar.
b. Javno-komunalna preduzeća.
c. Lokalne filijale Nacionalne služba za
zapošljavanje.
7. Kako opštine mogu da unaprede kvali-
tet lokalne radne snage?
a. Uvođenjem novih obrazovnih profila u
srednje škole i fakultete.
b. Organizovanjem obuka i praksi za nezapo-
slene u saradnji sa privredom.
c. Promenom školskog sistema.
8. Zaposlenost i prihodi u lokalnoj samo-
upravi pre svega zavise od?
a. Lokalne privrede.
b. Novih stranih investicija.
c. Subvencija države.
9. Šta su to javno-privatna partnerstva
(JPP)?
a. Davanje poreskih olakšica privatnom
sektoru.
b. Poslovna saradnja privrede i opština na
polju društveno odgovornog delovanja.
c. Zajedničko, kooperativno delovanjejavnog
sektora s privatnim sektorom u proizvod-
nji javnih proizvoda ili pružanju javnih
usluga.
reŠeNjetesta:
1–b,2–c,3–a,4–c,5–a,6–b,7–b,8–a,9–c
TEST
17jun 2013 |
Britanske kompanije uvek će izabrati
investicionu destinaciju na kojoj je po-
vraćaj na uložena sredstva maksimalan,
a rizik minimalan. Srbija ima dosta karakteri-
stika koje je preporučuju: odličnu geografsku
lokaciju, veliki broj talentovanih radnika i EU
perspektivu, koja će podstaći motivaciju vlade
za daljim ekonomskim reformama. Međutim,
kompanije neće investirati ako nemaju pove-
renje u vladavinu zakona i odsustvo korupcije
– kaže Sir Paul Judge, predsednik Britansko-
srpske privredne komore.
Da li imate neku posebnu strategiju za pod-
sticanje ekonomske saradnje i kakvo je inte-
resovanje britanskih investitora za Srbiju?
Komora želi da poboljša umreženost i
komunikaciju između dve privrede. Srbija
i dalje ostaje na radaru britanske privrede.
Trgovinske misije su se značajno povećale, uz
skorašnje posete Srbiji delegacija iz britanske
bezbednosne i železničke industrije, kao i iz
sfere poslovne obuke. Tokom godine Trgo-
vinski sektor Britanske ambasade u Beogradu
(UK Trade and Industry), bio je okupiran
upitima, trgovinskim misijama i drugih inicija-
tivama više nego ikad.
Komora i njeni vodeći članovi, kao što je
međunarodna revizorska kuća KPMG, žele da
pomognu tako što će uveriti britanske kompa-
nije da je Srbija čvrsto posvećena ambicioznoj
putanji rada, tržišnih i kapitalnih reformi,
Interesovanje britanskih
investitora za Srbiju
veće nego Ikad
Smanjena birokratija i manji troškovi administracije postavljaju vašu zemlju u jaku poziciju u poređenju
sa tržištima koja je okružuju, a tu su i konkurentske prednosti poput mreže trgovinskih sporazuma i
potencijala u važnim industrijama poput poljoprivrede
razGovor sa... Sir Paul Judge, predsednik Britansko-srpske privredne komore
Da bi privukla londonski kapital,
Srbija mora da ponudi projekte velike
vrednosti - reč je o investicijama od
najmanje 20 miliona evra
čvrstoj fiskalnoj politici i upravljanju, kao i po-
boljšanju investicione klime. Ako je sposobna
da to uradi – uz sprovođenje onih predloženih
od strane predstavništava stranih investitora u
Beogradu, kao i u priznatim globalnim listama,
kao što su Doing Business Guide i Global Com-
petitiveness Report – Srbija će biti u posebno
dobroj poziciji da iskoristi povratak britanskih
investicija.
Izjavili ste da “Srbija ima značajan i rastući
potencijal za investicije “. Kako može da
ojača svoje potencijale za ekonomski razvoj?
Verujem da nakon veoma teške istorije koju
ima iza sebe, Srbija sada može da se nada znat-
no boljoj situaciji u privredi. Pozitivna odluka
EU o statusu kandidata je veoma važna za
investicionu klimu u Srbiji. Smanjena birokra-
tija i manji troškovi administracije postavljaju
zemlju u jaku poziciju u poređenju sa tržištima
koja je okružuju. Uz podsticajnu politiku prema
investitorima, prednosti na kojima Srbija može
da gradi konkurentsku poziciju su strateška
18 Sinergija
pozicija u jugoistočnoj Evropi, odlična mreža
carinskih i drugih trgovinskih sporazuma
i potencijal u važnim industrijama, poput
poljoprivrede. Investicije iz drugih zemalja, kao
što su Fiat fabrika automobila u Kragujevcu i
potencijal gasovoda Južni tok, dovešće do in-
teresovanja britanskih investitora u povezanim
sektorima industrije.
Kako se bude vraćala likvidnost finansijskih
tržišta, jačaće konkurencija za dužničkim i
vlasničkim kapitalom, što znači da se srpski
privrednici moraju dobro potruditi da bi pove-
ćali atraktivnost svojih firmi. Ne sme se izbeći
sprovođenje potrebnog finansijskog i opera-
tivnog restrukturiranja, ako srpske kompanije
žele da uspešno obezbede investicije i strateška
partnerstva. Komora će se truditi da podrži srp-
ske kompanije koje traže finansijske investitore,
strateške partnere i nova tržišta u Ujedinjenom
Kraljevstvu, uz iskorišćavanje pogodnosti EU
kandidature, kao i Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju, koji još nije ratifikovala jedino
Litvanija.
Zašto imamo tako lošu istoriju britanskih
investicija u Srbiju do sada?
Srbija je tokom prošle godine u Ujedinjeno
Kraljevstvo izvezla robu u vrednosti od oko
110 miliona evra, a vrednost uvoza bila je 130
miliona evra, tako da već postoji određeni
tok trgovine. Što se tiče investicija, međutim,
zvanična britanska evidencija daje lažnu sliku.
London ostaje primarno evropsko tržište
vlasničkog i dužničkog kapitala i veliki deo in-
vesticija u Srbiju i srpske kompaniije se obavlja
preko Londona. Mnogi investitori finansirani
iz Britanije zbog poreza posluju van nje, kroz
holding kompanije, na primer, u Švajcarskoj,
Holandiji ili Kipru i njihove investicije u Srbiji
se vode kao investicije iz tih zemalja, iako je
novac došao iz Velike Britanije.
Srpski privrednici u potrazi za zapadnim
kapitalom moraju da budu svesni da moraju da
ispune kriterijume za povećanu transparentnost
i usaglašenost finansija, što je uobičajena stvar
na međunarodnim tržištima kao što je London.
Takođe, investicije obično moraju da budu zna-
čajne veličine da bi privukle londonski kapital,
npr. minimalno 20 miliona evra.
Investitori moraju da imaju što više sigurno-
sti kada ulažu kapital i srpski poslovni lideri
moraju da učine još mnogo toga na restruktu-
riranju svojih firmi, tako da budu spremniji za
investitore i dobro organizovani da bi obezbe-
dili međunarodne investicije.
U okviru proslave Srpskog meseca u Velikoj
Britaniji 2012, bili ste domaćin poslov-
nog prijema u Vašem domu u centralnom
Londonu. O čemu ste govorili i koji su Vaši
utisci o našim ljudima?
razgovor sa...
Promena pravnog i finansijskog sistema
Otpor transparentnom prikazivanju podataka može da bude prepreka britanskim investito-
rima u povezivanju sa srpskim privrednicima, posebno kada mnoge lokalne finansijske insti-
tucije nisu sprovele dublju finansijsku analizu organizacija koje podržavaju. Ovo ukazuje na
potrebu za menjanjem i poboljšavanjem pravnog i finansijskog sistema koji trenutno postoje
u Srbiji, tako da investitori dobiju pravedan uvid u poslovni učinak i upravljanje.
Najpre sam naglasio bliske istorijske veze
između Velike Britanije i Srbije. Prošle godine
je obeležena 175. godišnjica diplomatskih
odnosa između dve zemlje. Osim toga, 2013.
se u svetu proslavlja kao 1700. godišnjica od
odluke cara Konstantina 313. godine da legali-
zuje hrišćanstvo u Rimskom carstvu, što je bilo
jedno od najvažnijih proglašenja u istoriji. Ovo
spaja Srbiju i Britaniju, jer je Konstantin rođen
u Nišu, a postao je car dok je bio u gradu Jorku
u Britaniji.
Takođe sam govorio o potencijalu za nad-
gradnju na napredak koji je Srbija učinila
u protekloj deceniji, koji je kulminirao
statusom kandidata za EU. Jasno je da su
mnoge zemlje koje su imale dug period
komunističke vladavine, a zatim težak period
prilagođavanja, sada postale mesta stabilnosti
i transparentnosti. Srbija zaslužuje da ostvari
istu transformaciju, koja bi joj omogućila
da dostigne stope rasta čak i iznad onih u
Zapadnoj Evropi, kako “nevidljiva ruka”
tržišnih sila Adama Smita vodi investicije na
19jun 2013 |
Sir Paul Judge, predsednik Britansko-srpske privredne komore
razvila između Kembridž univerziteta i Srbije,
preko Pexim fondacije koja u velikoj meri
deli školarine za srpske studente koji žele da
studiraju na Kembridžu, uključujući tri devojke
koje su trenutno na MBA programu u Judge
Business School.
Najveća britanska investicija u Srbiju do
sada bila je akvizicija Duvanske industrije
Vranje od strane British American Tobacco
2003. godine. U poslednje vreme, u našim
medijima je najavljeno da su naši spa centri
veoma zanimljivi za investitore.
Znam za određene predstojeće investicije
iz Britanije u oblasti obnovljive energije,
rudarstva i u sektoru zdravstva, iako ne mogu
da komentarišem u njihovo ime. Interesova-
nje britanskih strategijskih partnera će rasti,
imajući na umu povoljan status kandidata za
EU koji Srbija sada ima, a Komora će podržati
srpske kompanije u njihovim naporima da
pristupe investicionoj zajednici grada Londona.
Ipak, moramo imati na umu da se odluke o
investiranju ne donose preko noći i u mnogim
slučajevima potrebni su meseci da bi se one
razvile. Očekujem veći nivo britanskih strate-
gijskih partnerstava sa srpskim firmama, kao i
finansijskih investicija. Poseban razlog je što
srpske kompanije i institucije razumeju predno-
sti nove legislative kompatibilne sa EU, a koja
je sada doneta u Srbiji, na primer Zakon o
privrednim društvima, Zakon o tržištu kapitala
i Zakon o javno-privatnim partnerstvima. Me-
đutim, iskustva britanskih i drugih investitora
u proteklim godinama bila su pomešana i zbog
razočaranja oko sporne britanske investicije u
Vrnjačkoj Banji.
Vi ste predsednik kompanije Greenhouse
Capital, koja ima predstavništvo u Beogra-
du. Koliko ste do sad investirali u Srbiju?
Greenhouse je pre četiri godine obezbedio
22,5 miliona evra za konsolidaciju telekomu-
nikacionog sektora u jugoistočnoj Evropi, kroz
stvaranje kompanije Orion Telekom. Orion
je rezultat integracije kompanija SezamPro,
Mediaworks i novosadskog internet provajdera
Neobee i trenutno je vodeći srpski operater
fiksne telefonije posle Telekoma Srbija. Bilo je
potrebno 18 meseci da se ovo razvije, što znači
da je Greenhouse prisutan u Srbiji od 2007.
godine. Evropska banka za obnovu i razvoj i
Kraljevska banka Škotske takođe su bili ključni
investitori.
Krajem prošle godine, Greenhouse je ra-
zvio i uveo AFIS (Alternative Fixed Income
Strategies) proizvode da bi omogućio raznim
zapadnim finansijskim institucijama sa kapita-
lom na rastućim tržištima da imaju alternativni
izvor investicija u jugoistočnu Evopu. AFIS je
usmeren na zemlje bivše Jugoslavije, Albaniju,
Bugarsku, Moldaviju, Rumuniju i Ukrajinu,
gde pojedinačne korporativne transakcije nalik
na deonice nisu dovoljnog obima ili dovoljne
transparentnosti da bi omogućile direktne inve-
sticije. AFIS će najpre podržati sprsko, hrvatsko
i crnogorsko tržište, kao deo regionalne strate-
gije usmerene na ulaganje više od 1,5 milijarde
evra hibridnog kapitala, gde bi Beograd bio
centar operacija kompanije Greenhouse za ju-
goistočnu Evropu. Stoga bi naš cilj bio kreiranje
pozitivne klime za dalje investicije, uz razvijanje
jakog, lokalno baziranog, međunarodnog
savetodavnog tima za korporativne finansije.
Takođe, postoji nekoliko novih transakcija što
se tiče gasovoda i nadamo se da ćemo uskoro
imati najave o tome.
Postoji velika tražnja za poljoprivrednim
proizvodima širom sveta. Srbija ima veliki
potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji.
Zašto potencijalni investitori ne ulože u
proizvodnju hrane u Srbiji i izvoze u ino-
stranstvo?
Tačno je da je obezbeđivanje hrane globalni
interes, uz snage Srbije u proizvodnji poljopri-
vrednih dobara, posebno organskih proizvoda,
voća i mesnih prerađevina, potencijalno uz
veoma veliku tražnju. Međutim, struktura gaz-
dinstava mnogih srpskih farmi je takva da može
da bude teško privući investitore koji traže veći
obim proizvodnje. Srpske kompanije, na primer
Victoria Group i MK Group, vode u svojim
poljima širom regiona jugoistočne Evrope i
imaju pristup tržištima i kapitalu u Srbiji, što
znači da im možda i nisu nužno potrebne strane
investicije u ovoj fazi. Međutim, kako budu
tražili da šire i modernizuju proizvodnju, možda
van Srbije, na primer kroz finansiranje investicija
i možda akvizicije, možda će im biti potrebno da
koriste Londonsko tržište kapitala. Mislim da
upravo na ovom polju leži buduća saradnja, koju
bi Komora, i svakako Greenhouse, podržali.
Sir Paul Judge
Istaknuta poslovna i politička ličnost
Britanije. Obrazovanje je stekao u školi u
Londonu, a zatim na Trinity College-u u
Kembridžu i Wharton školi Univerziteta
u Pensilvaniji. Početak karijere proveo
je u kompaniji Cadbury Schweppes, gde
je vodio otkup prehrambenih kompa-
nija. Tokom 1990-ih bio je predsednik
organizacije Food from Britain, generalni
direktor britanske Konzervativne partije
i savetnik ministra u vladi Ujedinjenog
kraljevstva. Tokom 2000-ih bio je pred-
sednik Kraljevskog društva za umetnost
i predsednik organizacije Chartered
Management Institute. Osim funkcije
predsednika Britansko-srpske privredne
komore i kompanije Greenhouse Capital
Group koja radi u Beogradu, trenutno je
aktivan i kao britanski predsednik Britan-
sko-severnoameričkog komiteta, specijalni
savetnik Kraljevskog instituta međuna-
rodnih poslova, član Ruske predsedničke
akademije za nacionalnu ekonomiju i
javnu upravu. On i njegova supruga, Lady
Barbara Judge, imaju dva sina.
mesto gde mnogi privrednici mogu da budu
konkurentni.
Takođe sam komentarisao jako prisustvo Srba
u Londonu, gde mnogi studiraju i rade. Po-
sebno sam naglasio odličnu povezanost koja se
20 Sinergija
Kao prvi čovek Coca-Cole, imali ste
prilike da poslujete u zemljama regiona.
Kako biste ocenili poslovno okruženje u
Srbiji u odnosu na druge zemlje?
Mogu da kažem da se sve zemlje u regionu,
pa i šire, suočavaju sa istim izazovima.
Oni svakako utiču na poslovni ambijent,
ali predstavljaju još jedan razlog više da
u poslovanju budemo kreativniji, inova-
tivniji i odemo korak dalje. Srpsko tržište
nije izuzetak, i upravo zato nam je još veće
zadovoljstvo što je ono jedno od onih na
kojima se najbrže razvijamo u Evropi. Ov-
de smo investirali mnogo truda, vremena
i finansijskih sredstava kako bi izgradili
jedan veliki poslovni sistem, koji ne samo
svojim poslovanjem, već i kontinuiranim
ulaganjem u lokalnu zajednicu značajno
doprinosi privredi i društvu zemlje.
godina uspeha
u Srbiji
Nedavno ste izabrani za potpredsednika
Upravnog odbora NALED-a. Šta po va-
šem mišljenju treba da uradi država a šta
lokalne samouprave kako bismo ubrzali
lokalni ekonomski razvoj?
Multisektorska saradnja je presudna i
neophodna. Veoma je važno da zajedno sa
partnerima iz javnog, privatnog i civilnog
sektora radimo na unapređenju poslovnog
ambijenta. Naše iskustvo kroz različite
projekte govori da ovakva saradnja, i spoj
različitih ekspertiza daju najbolje rezultate.
Zato je važno da uzajamno osluškujemo
potrebe kako bismo identifikovali važne
teme i poboljšali efikasnost. Važno je da
savetujemo jedni druge, učimo jedni od
drugih i budemo pravi partneri u poslov-
nom procesu.
razGovor sa...
Jedan od najvećih poslovnih
sistema i lidera društvene
odgovornosti u Srbiji ove godine
slavi 45 godina od proizvodnje
prve flašice omiljenog pića u
našoj zemlji. Kako će proslaviti
ovaj jubilej i kakva je perspektiva
stranih investitora na lokalne
uslove poslovanja za Sinergiju
govori Ramon Weidinger,
generalni direktor Coca-Cole
Hellenic Srbija
21jun 2013 |
Ramon Weidinger, generalni direktor kompanije Coca-Cola Hellenic Srbija
Kako biste ocenili saradnju kompanije
Coca-Cola sa lokalnim samoupravama?
Na svakom tržištu u kom poslujemo važno
nam je da ulažemo u lokalnu zajednicu,
budemo inicijatori, a u saradnji sa partne-
rima pokrenemo i aktivizam koji će doneti
promene. Unapređenje života građana je
za nas prioritet, jer smatramo da je jedan
poslovni sistem održiv onoliko koliko je
održiva zajednica u kojoj posluje. Smatra-
mo da je to naša obaveza, da damo svoj do-
prinos. U tom smislu, veoma nam je važno
da sa lokalnim samoupravama budemo
pravi partneri kako bi definisali najvažnija
pitanja i zajednički radili na promenama.
Koje prednosti Srbije kao investicione
destinacije biste najpre izdvojili kada
biste predstavljali našu zemlju potenci-
jalnom investitoru?
O tome koliko je ovo tržište važno za
nas, dovoljno govori i činjenica da ovde
proslavljamo za nas značajan jubilej – 45
godina poslovanja. To što već četiri i po de-
cenije radimo ovde, i za to vreme smo izra-
sli u jedan od najvećih poslovnih sistema u
zemlji, dovoljna je preporuka. Pošto smo
ovde postigli značajne uspehe, rešeni smo
da u Srbiji proslavimo još mnogo jubileja.
Kompanija koju vodite jedna je od pet
prvih nosilaca certifikata o društveno
odgovornom poslovanju, koji dodeljuje
NALED. Na koje sve načine Coca-Cola
doprinosi lokalnoj zajednici?
Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo
među prvih pet kompanija koje su dobile
ovaj renomirani certifikat. Za nas
je društveno odgovorno poslova-
nje prioritet, a princip održivosti
je protkan kroz ceo naš poslovni
proces. Za nas su ključne oblasti
Doprinos Coca-Cola sistema privredi i društvu
Coca-Cola je prisutna je u Srbiji od 1967. godine, kada je ovde proizvedena prva boca
ovog napitka. Samo u poslednjih deceniju i po na ovo tržište je investirano 200 miliona
evra a Coca-Cola je izrasla u jedan od najznačajnijih poslovnih sistema u zemlji. To do-
kazuje i prošle godine objavljena studija o uticaju koji Coca-Cola sistem ima na ekono-
miju i društvo Srbije koju je izradila konsultantska kompanija Stjuard Redkvin i prvo je
istraživanje ovakve vrste u našoj zemlji. Njeni rezultati su pokazali da Coca-Cola sistem u
Srbiji godišnje u budžet uplati tri miliona evra poreza i da je povezan sa 107 miliona evra
koje država prihoduje od poreza. Kada se tome dodaju profit dobavljača i trgovaca koji
sarađuju sa kompanijom, kao i porezi i zarade koje oni isplate, ukupna dodata vrednost
Coca-Cola sistema ekonomiji Srbije dostiže 345 miliona evra ili 1,18 odsto bruto doma-
ćeg proizvoda. Takođe, 1.300 direktno zaposlenih u Coca-Cola sistemu podržava oko
18.500 radnih mesta, ili 0,62 odsto radne snage cele srpske ekonomije, što predstavlja
odnos 1:13. Drugim rečima, svaki direktno zaposleni u kompaniji Coca-Cola pomaže da
13 drugih zaposlenih ima posao u srpskoj privredi.
zaštita životne sredine, podrška ugroženim
kategorijama stanovništva, ulaganje u mla-
de i talentovane ljude i promocija aktivnog
i zdravog načina života. Ovaj certifikat je
još jedna potvrda da smo na pravom putu
i svakako ćemo se truditi da nastavimo sa
tradicionalnim projektima podrške ali i
novim inicijativama, kao što je izgradnja
45 teretana na otvorenom širom zemlje.
Povodom 45. godišnjice početka proi-
zvodnje u Srbiji, Coca-Cola u saradnji
sa NALED-om i Ministarstvom regio-
nalnog razvoja i lokalne samouprave
poklanja 45 teretana na otvorenom
opštinama i gradovima širom Srbije. Za-
što ste se opredelili da baš na ovaj način
proslavite ovaj jubilej?
Proslava 45 godina od prve proizvede-
ne Coca-Cole u Srbiji je za nas više od
jubileja. Zato smo odlučili da pokrenemo
nešto veliko što će podići kvalitet života
u opštinama širom Srbije. Promocija
aktivnog i zdravog načina života jedan je
od stubova naše korporativne društvene
odgovornosti. Kroz platformu “Aktivni
za zdrav život” sprovodimo mnogobroj-
ne projekte kojima se trudimo da inspiri-
šemo i aktiviramo ljude da usvoje dobre
navike, pronađu sport koji im odgovara i
bave se njim rekreativno ili profesional-
no. Osim što ukazujemo
na značaj aktivnog živo-
ta i rekreacije, trudimo
se da podignemo svest
i o značaju balansirane
ishrane i zdravih navika.
Projekat izgradnje 45
Proslava jubileja
Proslavljajući 45 godina od početka
proizvodnje u Srbiji, Coca-Cola sistem u
saradnji sa NALED-om i uz podršku Mini-
starstva regionalnog razvoja i lokalne sa-
mouprave pokrenuo je projekat kroz koji
će građanima pokloniti 45 teretana na
otvorenom, a oni sami će, glasanjem oda-
brati opštine u kojima će ove Coca-Cola
aktivne zone biti sagrađene. Projektom su
obuhvaćene sve opštine, podeljene u tri
kategorije prema broju stanovnika - male,
srednje i velike.
Putem sajta www.45godinausrbiji.rs do
kraja jula možete glasati za željenu op-
štinu, dok će biti izabrano po 15 opština
sa najvećim brojem glasova u svakoj
kategoriji.
Otvaranje prve teretane na otvorenom
predviđeno je za septembar, do kraja ove
godine još devet, a preostalih 35 do maja
2014. godine.
teretana na otvorenom, samo je još jedan
korak dalje u ovom smeru. Sigurni smo da
će Coca-Cola aktivne zone biti mesta gde
će mnogi građani na još jedan kvalitetniji
način provoditi vreme vežbajući u prirodi
istovremeno čineći dobru stvar za svoje
zdravlje.
Kako je živeti i raditi u Srbiji, šta vam se
ovde najviše dopada?
Veoma mi je drago što sam u prilici da ra-
dim u Srbiji, jer imam mogućnost da pored
izuzetno dinamičnog posla koji obavljam
na ovom važnom regionalnom tržištu,
i kvalitetno provodim svoje slobodno
vreme. Ljudi su otvoreni i ljubazni a to je
svakako neophodan činilac da se negde
osećate kao kod kuće.
22 Sinergija
Šta Vi podrazumevate
pod povoljnim poslovnim
okruženjem?
Čedomir Živković: Pod povoljnim poslov-
nim okruženjem, kada govorimo o opštini
Vršac, kao jednoj od najrazvijenijih lokalnih
samouprava u Srbiji, pre svega podrazume-
vam ambijent podrške već postojećem kom-
panijama, kako inostranim tako i domaćim,
koje posluju na teritoriji naše opštine, a sa
kojima sarađujemo proteklih godina. Vršac
godinama unazad uspešno neguje i unapre-
đuje takozvani business friendly pristup, koji
omogućava investitoru da u Vršcu posluje
lakše i da se u našem gradu oseća bolje nego
bilo gde drugde. To potvrđuje i NALED-ov
Certifikat o povoljnom poslovnom okruže-
nju koji smo stekli 2012. Opština Vršac, pre
svega zahvaljujući kancelariji za LER uspeva
da se pozicionira i unapredi svoj imidž u oči-
ma privatnog sektora kao pouzdan partner
za razvoj. Takođe dostigli smo jedinstveni
četvrti nivo e-uprave u Srbiji, , što pokazuje
da smo transparentna lokalna samouprava
koja radi za dobrobit svih svojih građana.
Miroslav Miletić: Povoljno poslovno
okruženje u makroekonomskom smislu je
verovatno san većine menadžera u Srbiji,
imajući u vidu da u poslednjih 20 godina
3D intervju
nismo imali jednu poslovnu godinu za koju
bismo mogli da kažemo da je imala stabilne
uslove poslovanja.
To su svakako:
- postojanje jasno definisanih i primenjivih
strategija za osnovne ekonomske politike
svake države (razvoj, izvoz)
- poslovno okruženje sa niskom inflacijom,
povoljnim kreditima, stabilnom potrošnjom
i stabilnim kursom,
- liberalno tržište sa evropskim standardima
u zaštiti konkurencije, potrošača i nacional-
nih brendova,
- depolitizovana i efikasna uprava sa razvije-
nim poreskim sistemom i drugim fiskalnim
pravilima,
- državni konsenzus o prioritetima u ekonomiji.
Na nivou lokalne samouprave to je svakako
različito od vremena kada sam ja bio sekretar
SO Požarevac, ali pod stabilnim poslovnim
okruženjem podrazumevam efikasno izvrše-
nje svih onih poslova koje su u originernoj
nadležnosti lokalnih samouprava, kao i deo
koje država, preko okruga, ostvaruje na
celoj svojoj teritoriji, tako da bi se mnogi
od elemenata gore mogli da primene i na
nivo lokalne samouprave, što neke sredine
izuzetno kvalitetno sprovode.
Gordan Velev: Civilno društvo u Srbiji radi
u vrlo teškim okolnostima. Finansira se u
najvećem delu od strane međunarodnih do-
natora, dok je nedovoljna podrška njegovom
razvoju od strane javnih fondova i privatnog
sektora. S druge strane, trebalo bi razumeti i
činjenicu da je srpska ekonomija u ozbiljnoj
krizi i da bez novih investicija, celokupna
ekonomska stabilnost može da bude dove-
dena u pitanje. Stoga je saradnja svih aktera
pravi odgovor, a poreske olakšice i podsticaji
privrednim subjektima koji podržavaju civil-
no društvo jesu pravi put. Do dobrih rešenja
stiže se dijalogom ključnih činilaca iz sva tri
sektora. Mislim da u Srbiji još uvek nismo
otvorili široki dijalog o potrebi izbalansira-
nosti tri stuba svakog savremenog društva
(javnog, privatnog i civilnog).
Šta biste poručili stranom
investitoru – da li i zašto
da ulaže u Srbiji?
Čedomir Živković: Stranom investitoru
bih poručio da ne bi trebalo da ima nika-
kvih dilema, da ćemo u svakom momentu
Čedomir Živković,
predsednik opštine Vršac
Nema uspeha bez saradnje
sva tri sektora društva
Miroslav Miletić, generalni direktor Bambija /
član UO NALED-a
Svi delimo iste
lokalne probleme
Iz perspektive privatnog,
javnog i civilnog sektora
23jun 2013 |
biti u mogućnosti da odgovorimo na bilo
koje pitanje koje se tiče uslova za ulaganje
i olakšica, bar za par minuta brže od naših
konkurenata, ostalih gradova i opština u
Srbiji, jer Vršac je u svoje poslovanje uveo
korporativni pristup rešavanja problema i
poslovanja koji nas tera da se uvek trudimo
da bar po nečemu budemo jedinstveni i
za korak ispred drugih. Do sada nam je to
polazilo za rukom, a poseban uspeh ostvarili
smo u farmaceutskoj industriji
Miroslav Miletić: Svakako da bih stranim
investitorima savetovao da ulažu u moju
zemlju, ne samo iz patriotskih pobuda,
već i zbog čvrstog i dokazivog uverenja da
Srbija ima značajne komparativne prednosti
u odnosu na okruženje, kada su podne-
blje, potencijali i ljudi u pitanju, a takođe i
poslovična vitalnost našeg naroda, posebno
u teškim i kriznim vremenima, kakvo je
danas ili kakvo je bilo devedesetih godina,
kada mnoge druge ekonomije i narodi ne bi
izdržali ono što smo mi prošli.
Gordan Velev: Mislim da se u Srbiji mogu
pronaći vredni i obrazovani ljudi koji su
spremni da odgovore najvišim zahtevima
poslodovaca odnosno investitora. Vlada je
čak spremna da novim investitorima ponudi i
podsticaje radi njihovog prisustva u našoj ze-
mlji. Čvrsto verujem u evropsku perspektivu
Srbije, što podrazumeva i stabilnost, koju sva-
ki investitor traži. Istovremeno bih svakom
investitoru poručio, da ukoliko se odluči da
investira u Srbiju, da pritom pripremi i pro-
gram socijalno odgovornog poslovanja jer će
ljudi više ceniti i poštovati takvog privrednika
od onog koji samo grabi ka profitu.
U kom pogledu bi opštine,
privreda i NVO mogle da
unaprede saradnju kako
bi podstakli razvoj lokalne
ekonomije?
Čedomir Živković: Da razmišljaju na pot-
puno nov način, da na lokalnom nivou gle-
daju jedni druge kao partnere i da shvate da
će uspešni postati jedino ako budu radili za-
jedno i da shvate da upravo oni predstavljaju
tri stuba održivog razvoja, koji dugoročno
mogu značajno da doprinesu sveukupnom
razvoju lokalne zajednice. Novo vreme na
globalnom nivou zahteva i promenu razmi-
šljanja na lokalnom i potpuno nov pristup
rešavanju problema.
Miroslav Miletić: Unapređenje saradnje iz-
među opština, privrede i NVO ogleda se pre
svega u jačanju svesti u lokalnom okruženju
da su svi prvo građani određene sredine
koji dele iste lokalne, posebno komunalne,
probleme, a tek onda zaposleni u jednoj od
ove tri oblasti. Kroz jačanje svesti ide i efika-
snije izvršenje posebnih ciljeva u svakoj od
oblasti. A sa kvalitetnijim izvršenjem svojih
planova i ostvarenjem ciljeva, jača poverenje
i zadovoljstvo u sredinu u kojoj se živi i radi.
Gordan Velev: Odgovor na ovo pitanje
jeste nastavak odgovora na prvo pitanje. Pri-
vredni i sveoukupni društveni napredak nije
moguć bez dijaloga i dogovora predstavnika
sva tri sektora u našem društvu. Civilno
društvo u Srbiji može da ponudi i svoju
ekspertizu, ali i iskustvo u rešavanju mnogih
pitanja koja su otvorena u lokalnim zajedni-
cama u Srbiji. Recimo, novi Zakon o socijal-
noj zaštiti pruža mogućnost da i organizaci-
je civilnog društva budu uključene u proces
pružanja socijalnih usluga koje postojeće
državne institucije ne mogu dovoljno efika-
sno pružati. Privatno-javnim partnerstvom i
angažovanjem organizacije civilnog društva,
građani koji imaju potrebu efikasno bi bili
usluženi, mnogo jeftinije nego da država
uspostavlja svoju službu, a organizacija
civilnog društva bila bi bliža idealu održivog
finansiranja... S druge strane, organizacije
civilnog društva često prikupljaju sredstva
kojima kroz grantove pomažu i otpočinjanje
biznisa najsiromašnijih sugrađana, podstiču-
ći njihovo udruživanje. Tu i privatni sektor
može da vidi svoju šansu. Partnerstvom sa
civilnim društvom može da se multiplikuje
efekat dodeljenih grantova, a privatni sektor
može da dobije pouzdane kooperante.
Istovremeno, NVO su rasadnik inovativnih
ideja u oblasti reforme javne uprave i multi-
sektorskih partnerstava. Ove ideje pomažu
državi da bude efikasnija, ali i privatnom
sektoru da sagleda i socijalno odgovornu
stranu poslovanja.
Šta biste poručili ostalim
sagovornicima u trouglu?
Čedomir Živković: Kao što sam naveo,
partnerstvo definitivno predstavlja ključ
uspeha. Bitno je načiniti prvi korak, a i
moramo da budemo spremni da saslu-
šamo drugu stranu i razumemo njihove
potrebe. Mi u Vršcu, kreiramo imidž
proaktivne lokalne samouprave, što je u
potpunoj suprotnosti od onoga kako su
građani Srbije do sada zamišljali lokalne
funkcionere i zaposlene u upravi. Takođe
im poručujem da u Opštini Vršac mogu
da vide dugoročnog i pouzdanog partnera.
Naš slogan - sada već od svih prihvaćan
iako u početku zamišljen kao promotivni
slogan prvog Industrijsko Tehnološkog
Parka u Srbiji: Inovacija, Timski rad, Par-
tnerstvo – to samo potvrđuje.
Miroslav Miletić: Svi ostali učesnici trebalo
bi da nesebično i bez sujete prate gornji trou-
gao. Sujeta je poznata srpska osobina i velika
kočnica našeg razvoja. Ne kaže naš narod
badava da u Srbiji najteže uspeva USPEH!
Gordan Velev: Želim im puno uspeha
u radu.
Gordan Velev,
GRUPA 484
Nedovoljno pomažemo
jedni drugima
Čedomir Živković, Miroslav Miletić i Gordan Velev
24 Sinergija
Iako smo „uzduž i popreko“ prošpartali celu
fabriku, mleko, bar ono sirovo, tek stiglo od
farmera, nismo videli. Kad ste u poseti naj-
većoj fabrici mleka i kiselomlečnih proizvoda u
Srbiji očekivali biste to na svakom koraku.
„A gde je ovde mleko?“, bila je i prva stvar koju
smo pitali zaposlene u proizvodnim halama
Imleka.
„Da bi se postigao odgovarajući kvalitet
proizvoda, neophodno je da se tokom čitavog
procesa proizvodnje, počev od primarne pro-
izvodnje sirovog mleka, preko transporta sa
farmi, pa sve do krajnjeg potrošača takozvani
„hladni lanac” nikada ne prekida. Zato i ne
vidite sirovo mleko. Kad se izmuze iz krava,
pa dok se ne upakuje u finalnu ambalažu, to
mleko praktično i ne izlazi iz mašina. Na taj
način se obezbeđuje najbolji kvalitet gotovog
proizvoda”, objasnio nam je Srđan Popović,
direktor marketinga u Imleku.
Iz tog razloga kompanija Imlek maloprodajne
objekte snabdeva rashladnim vitrinama u koji-
ma se čuvaju njihovi proizvodi.
S obzirom na to da se na farmama obavlja
jutarnja i večernja muža, i u mlekari se radi
jutarnji i večernji prijem mleka. Sirovo mleko
se sa farmi doprema u specijalnim termosta-
bilnim cisternama i odmah ispituje. Neke od
analiza koje se rade su temperatura, koja spre-
čava dalji razvoj mikroorganizama u mleku,
prisustvo antibiotika kao bitan faktor kvaliteta
procesa proizvodnje, zatim sadržaj mlečne
masti, kiselost mleka i na kraju ukupan broj
Mlekara u kojoj nećete videti
Kad se izmuze iz krava, pa dok se ne upakuje u finalnu
ambalažu, mleko ne izlazi iz mašina. Na taj način se
obezbeđuje najbolji kvalitet gotovog proizvodamleko
privreda U poseti Imleku
25jun 2013 |
prisutni u celom regionu
Kompanija ima veoma razgranatu mrežu filijala u celom regionu od kojih su
AD Imlek Beograd, Imlek Boka u Crnoj Gori, AD IMB mlekara Bitola u Make-
doniji, dok u Bosni i Hercegovini funkcioniše Mljekoprodukt d.o.o. iz Kozar-
ske Dubice. U skladu sa širenjem poslovnih jedinica, kompanija sa ponosom
može da istakne da zapošljava visokoobrazovane stručnjake, koji svoje znanje
i stručnost, uz pomoć savremene tehnologije, ulažu u stalno unapređivanje
proizvodnje, postavljajući nove standarde i izazove pred konkurenciju.
Omiljeni domaći proizvod
Imlekov brend „Moja kravica“ dobitnik je niza prestižnih nagrada među
kojima je svakako najvažnija - „Najomiljeniji domaći brend“. Tu titulu, koju
dodeljuju potrošači u okviru konkursa „Moj izbor“, udruženja „Moja Srbi-
ja“, Imlekov brend dobio je 2010. i 2012. Pored toga, tri godine zaredom,
Imlek je pobedjivao u u kategoriji „mleko i mlečni proizvodi“.
bakterija. Uz svaku isporuku proizvoda dobija
se i atest o kvalitetu, čime se garantuje da su
svi proizvodi ispravni.
Najveći broj zaposlenih u kompaniji je u pro-
izvodnji. Radi se u tri smene, 24 sata dnevno,
365 dana u godini. U jednoj smeni zatekli
smo skoro 70 radnika. Radili su brzo i spret-
no. Već na prvi pogled se vidi da su dobro
uigran tim. Za više od decenije, koliko mnogi
ovde rade, naučili su posao, stekli rutinu i ne
predstavlja im problem da u jednoj smeni
„izbace” nekoliko hiljada proizvoda.
Ipak, svega toga ne bi bilo bez Imlekovih
farmera. Oni su jedna od najvažnijih „ka-
rika” koje ovu kompaniju drže na vrhu po
proizvodnji i preradi mleka. U razvoj farmi i
unapređenje kvaliteta i količina sirovog mle-
ka Imlek je uložio više od 50 miliona evra.
U proizvodne pogone, transport i logistiku
ulaganja su takođe iznosila više desetina
miliona evra. Imlek sprovodi i projekte uvoza
junica za farmere.
26 Sinergija
Sve oči u Kosjeriću uperene su u Titan,
od čijeg poslovanja zavisi život čitave
lokalne ekonomije i standard građana.
Srećom, ova kompanija nikada nije prestala
da se razvija i da ulaže u lokalnu zajednicu,
još od 1976. kada je osnovana. Cementara
Kosjerić je među prvima u Srbiji sa uspehom
prošla kroz proces privatizacije i od 2002.
godine posluje u sastavu Titan Grupe, me-
đunarodnog proizvođača cementa. Do sada,
Titan Grupa je uložila skoro 55 miliona evra
u unapređenje životne sredine, bezbednost
i zdravlje na radu, proizvodnu tehnologiju i
lokalnu zajednicu. Aktuelni kapaciteti proi-
zvodnje od 750.000 tona cementa godišnje,
dovoljni su za snabdevanje značajnog dela
tržišta Srbije i Crne Gore.
Uprkos slabijoj prodaji cementa usled krize,
ova fabrika i dalje znatna sredstva ulaže u
poboljšanje procesa proizvodnje i zaposlene
jer, kako kažu u Titanu, zaposleni su njihov
najvredniji resurs. Bezbednost i zdravlje na
radu postavljeni su kao jedan od prioriteta i
obavezan uslov radnog angažovanja. Druš-
tveno odgovoran pristup poslovanju doneo
je kompaniji sertifikat OHSAS 18001. Po-
svećenost lokalnoj zajednici i poslovni uspeh
su prepoznati od strane stručne i poslovne
javnosti kroz nagradu Biznis lider godine ko-
ju im je 2009. godine dodelio Ekonom:east
media group.
U lokalnu zajednicu Cementara je 2011.
investirala više od 615.000 evra, od čega je
skoro 85 odsto uloženo u opštinski budžet,
a ostatak je doniran sportskim klubovima,
školama, ustanovama kulture i drugim javnim
aktivnostima u cilju podrške i potreba razvoja
građana. Iste godine, Titan je sportsko-rekre-
ativni centar, čiji je bio vlasnik, a u čijem su
sastavu dva fudbalska igrališta, tereni za male
Prema podacima Republičkog
zavoda za statistiku, Kosjerić
je poslednjih godina u prvih
pet opština sa najvišim
prosečnim zaradama. Visokoj
poziciji doprinosi lokalni gigant –
Titan Cementara Kosjerić
koja zapošljava gotovo četvrtinu
ukupne radne snage u ovom
gradiću u zapadnoj Srbiji
Pokretačka snaga kosjerića
privreda
E 75
E 75
E 75
E 70
27jun 2013 |
Prvi dobili integrisanu dozvolu
Cementara u Kosjeriću prva je kompanija u Srbiji koja je dobila integrisanu dozvolu (IPPC),
koja je dokaz da raspolažu najboljom tehnologijom i da je njihov proizvod napravljen po
najvišim ekološkim standardima Srbije i Evropske unije. Dozvolom su regulisani uslovi
po kojima bi postrojenje trebalo da radi i propisuje maksimalne nivoe emisije štetnih
materija koje sme da dostigne u proizvodnom procesu, a da to ne ugrozi životnu
sredinu. Osnovna načela integrisanog sprečavanja i kontrole zagađivanja životne
sredine zaustavljaju ili smanjuju emisije na samom izvoru zagađivanja, korišćenje
neobnovljivih prirodnih resursa i energije, stvaranje otpada i svode na minimum
rizik po zdravlje ljudi, životnu sredinu i materijalna dobra. Dobijanje dozvole po-
drazumeva ulaganje u rekonstrukciju postojećih postrojenja, a Titan je za te namene
od 2002. izdvojio 15 miliona evra. U Srbiji ima ukupno 177 kompanija koje moraju da
pribave integrisanu dozvolu.
sportove i olimpijski bazen, poklonio gradu.
A šta o svemu ovome misle građani?
Zahvaljujući Titanu, Kosjerić spada u
ekonomski najrazvijenije opštine zapadne
Srbije. Nažalost, u blagodetima visoke
plate uživaju samo oni koji su imali
sreće da se zaposle u Cementari.
Nerazvijenost MSP sektora i
drugih grana privrede ostavljaju
tri četvrtine radno sposobne popu-
lacije bez alternative za zaposlenje.
Od lokalne samouprave se očekuje da
pronađe nove načine da podstakne razvoj
lokalne ekonomije i pruži podršku
aktivnostima kroz dobro osmišljeno
društveno odgovorno delovanje u saradnji sa
Titanom. Ovaj kraj je poznat i po prirodnoj
rakiji sa zaštićenim geografskim poreklom,
šljivi i malini koja predstavlja primarni ili do-
datni prihod svih građana koji su nezaposle-
ni ili sa niskim zaradama. Isto tako, postoje
veliki potencijali za ruralni razvoj, seoski
turizam, proizvodnju rukotvorina i zdrave
hrane. Građani vide upravo fabriku Titan
kao glavni stožer napretka, koji može i koji bi
trebalo da podrži sve ono dobro, unikatno i
autentično što Kosjerić ima da ponudi. Kažu
neki – mogla bi to da bude mala Norveška,
samo je potrebno zasući rukave, baš kao što
to čine zaposleni u Cementari.
Titan cementara Kosjerić: odgovorno prema lokalnoj zajednici
Prvi dobili integrisanu dozvolu
Cementara u Kosjeriću prva je kompanija u Srbiji koja je dobila integrisanu dozvolu (IPPC),
koja je dokaz da raspolažu najboljom tehnologijom i da je njihov proizvod napravljen po
najvišim ekološkim standardima Srbije i Evropske unije. Dozvolom su regulisani uslovi
po kojima bi postrojenje trebalo da radi i propisuje maksimalne nivoe emisije štetnih
materija koje sme da dostigne u proizvodnom procesu, a da to ne ugrozi životnu
sredinu. Osnovna načela integrisanog sprečavanja i kontrole zagađivanja životne
sredine zaustavljaju ili smanjuju emisije na samom izvoru zagađivanja, korišćenje
neobnovljivih prirodnih resursa i energije, stvaranje otpada i svode na minimum
rizik po zdravlje ljudi, životnu sredinu i materijalna dobra. Dobijanje dozvole po-
drazumeva ulaganje u rekonstrukciju postojećih postrojenja, a Titan je za te namene
od 2002. izdvojio 15 miliona evra. U Srbiji ima ukupno 177 kompanija koje moraju da
pribave integrisanu dozvolu.
Srbije. Nažalost, u blagodetima visoke
plate uživaju samo oni koji su imali
sreće da se zaposle u Cementari.
Nerazvijenost MSP sektora i
drugih grana privrede ostavljaju
tri četvrtine radno sposobne popu-
lacije bez alternative za zaposlenje.
Od lokalne samouprave se očekuje da
pronađe nove načine da podstakne razvoj
lokalne ekonomije i pruži podršku
aktivnostima kroz dobro osmišljeno
E 75
E 75
E 70
E 75
E 75
E 70
kosjeriĆ
750
hiljada tona cementa
godišnje snabdeva dobar
deo tržišta Srbije i
Crne Gore
Početak 2013. godine obeležio je izo-
stanak rezultata reformi koje je Vlada
Republike Srbije obećavala tokom
poslednja dva kvartala predhodne godine. Te
reforme su trebale da pojednostave proce-
dure, pojeftine poslovanje i povećaju pravnu
sigurnost, pa ih privreda i građani sa nestrplje-
njem očekuju. S obzirom da još nije otpočela
implementacija nekih usvojenih zakona , a
da su drugi još uvek u fazi nacrta , kao i da su
za najbitnije reforme propisi u početnoj fazi
izrade , nadamo se da će bar deo obećanja
Vlada RS realizovati u narednom kvartalu ove
godine.
Vlada je usporila aktivnosti na ukidanju
parafiskalnih nameta, kao i rad na realizaciji
inicijativa iz Sive knjige i preporuka SRP-a.
„Deagencifikacija“ se zaustavila se na rasformi-
ranju nekoliko opštepoznatih nosilaca javnih
ovlašćenja, koji su uzgred i imali nekakav
delokrug. Ova reforma je trebalo da bude
sveobuhvatna i za početak je podrazumevala
sastavljanje i predočavanje javnosti spiska
svih pravnih lica čiji je neposredni ili posredni
osnivač Republika. Sigurni smo da bi na tom
spisku i sama Vlada uočila veliki broj onih čije
bi ukidanje imalo veliki efekat na budžet, a ne
bi nosilo rizike od pravnih praznina.
Ukratko, regulatorna aktivnost institucija u
prvom kvartalu izgledala je ovako:
Od 1. aprila počela je primena novog Zakona
o javnim nabavkama. Taj zakon bi trebalo da
poveća efikasnost sprovođenja procedure
javne nabavke, kao i da obezbedi transparen-
tnost javnih nabavki kroz efikasno korišćenje
portala javnih nabavki.
Izostali rezultati
obećanih
reformi
Vlada je usporila aktivnosti
na ukidanju parafiskalnih
nameta, kao i rad na
realizaciji inicijativa iz
Sive knjige i preporuka
SRP-a. „Deagencifikacija“
se zaustavila na
rasformiranju nekoliko
opštepoznatih nosilaca
javnih ovlašćenja
zakonodavni okvir Izveštaj o statusu reformi
Siva knjiga
Što se tiče preporuka Sive knjige za smanjenje suvišne administra-
cjie, od početka godine, najaktivnije je bilo Ministarstvo energetike
i zaštite životne sredine koje je donelo ili predložilo Vladi usvajanje
većeg broja podzakonskih akata. Između ostalog su usvojeni pod-
zakonski akti kojima se uređuju pitanja uslova i postupka sticanja
statusa povlašćenog proizvođača električne energije, kao i uredbe
kojima su regulisane mere podsticaja za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora i visina posebne naknade za podsti-
caj u 2013. godini. Ministarstvo finansija i privrede je izmenama
Zakona o porezu na dobit pravnih lica ukinulo obavezu dostavlja-
nja godišnjeg finansijskog izveštaja na više mesta. To Ministarstvo
je izmenama Pravilnika o obliku i sadržini prijave za evidentiranje
obveznika PDV, delimično rešilo i problem neujednačene prakse
dostavljanja obrasca PDV prijave.
Ministarstva i ostale nadležne instance nisu učinile ništa u vezi sa 56
inicijativa za izmenu propisa. Od resornih ministarstava čak nisu uzete
ni u razmatranje dve vrlo bitne, sistemske inicijative iz Sive knjige V,
da se ukinu radne knjižice i zdravstvene kartice – knjižice. Ministarstvo
zdravlja nije preduzelo korake u cilju rešavanja velikog problema sa
komplikovanom procedurom overe zdravstvene knjižice. Takođe,
nije učinjeno ništa ni da se olakša procedura prijave i odjave RZZO-u
preduzetnika u slučaju selidbe sedišta na drugu opštinu.
Pohvalno je što je u ovom kvartalu usvojena kratka, ali bitna izmena
Zakona o trgovini. Brisanjem člana 45. uklonjena je nepotrebna admi-
nistrativna barijera za ulazak na naše tržište novih velikih trgovinskih
lanaca i omogućeno je brže unapređenje konkurencije na tržištu.
28 Sinergija
Visina taksi mora biti primerena troškovima
pružanja javne usluge - u februaru 2013. godine
donet je Pravilnik o metodologiji i načinu
utvrđivanja troškova pružanja javne usluge, sa
ciljem da se iznos taksi svede na realan trošak
za pružene usluge. Puna primena pravilnika bi
trebala da počne 30. aprila 2013. godine kada
ćemo moći da ocenimo efekte ovih novih mera.
I dalje se čeka na ispunjenje jednostavnih
preporuka privrede:
• Ministarstvo finansija nije ukinulo admini-
strativne takse u procedurama pred RGZ, pa
stranke u tim postupcima i dalje plaćaju dve
naknade za istu proceduru (naknadu RGZ-u i
republičku administrativnu taksu).
• Ministarstvo zdravlja nije preduzelo korake
u cilju rešavanja velikog problema sa kom-
plikovanom procedurom overe zdravstvene
knjižice, zbog koje 50% privrednika ne uspe
iz prvog pokušaja da overi knjižicu svojim
zaposlenima.
• Poreska uprava nije reagovala na inicija-
tivu da uskladi radno vreme sa potrebama
stranaka;
Nacrt zakona o naknadama za korišćenje jav-
nih dobara izazvao je burne reakcije privredni-
ka ali i lokalnih samouprava, pa bi Ministarsvo
finansija moralo pažljivo da revidira osnovice,
stope i raspodelu ovih naknada.
I pored brojnih primedbi i inicijativa privrede
za njegovim izmenama, Zakon o radu je ostao
nepromenjen još od 2005. godine, dakle punih
osam godina. Zbog toga poslodavci izbegavaju
da zapošljavaju radnike koji “nose teret otpre-
mnine“ - starije nezaposlene radnike.
Prestankom važenja Zakona o Fondu za zašti-
tu životne sredine u septembru 2012. ostao je
neregulisan način i nadležnost za dodelu pod-
sticajnih sredstava za zaštitu životne sredine,
pa je regulatorni previd pao na teret privrede.
Da li će Zakon o rokovima izmirenja novčanih
obaveza u komercijalnim transakcijama imati
pozitivne efekte na povećanje likvidnosti srp-
ske privrede, videćemo u narednom periodu, s
obzirom da je promena ovog propisa otpočela
tek od aprila.
Ne sumnjamo da Vlada RS sprovodi refor-
me sa najboljom namerom da postojećim
privrednim subjektima olakša poslovanje,
kao i da privuče nove investicije. Ono što je
Srbiji svakako potrebno je ubrzanje suštinskih
reformi i sinhronizacija njihovog sprovođenja.
Međutim, brzina tih reformi ne sme nega-
tivno da utiče na njihov kvalitet. Reforme se
moraju sprovoditi uz prethodnu primenu već
prihvaćene metodologije AEP koja uključuje
i sprovođenjе javne rasprave te uvažavanje
opravdanih sugestija privrede kako bi se
izbegla neprijatna iznenađenja sprovedenih
reformi. Dodatno, implementacija reformi je
od suštinskog značaja, obzirom da manji broj
koraka u jednoj proceduri ne znači obavezno
i njeno skraćenje. Izuzev kada implementaciju
reforme vrši potpuno nov organ, reformisane
procedure sprovode isti izvršioci, tako da oče-
kivani efekti reforme najčešće izostaju upravo
zbog loše implementacije.
Pomogli trudnicama,
ne žele porodiljama
Inicijativa NALED-a da se pojednostavi
procedura ostvarenja prava na trudničku
nadoknadu, rezultirala je pojednostavljem
te procedure u praksi (smanjen je broj
dokumenata za realizaciju prava za 2/3)
pa se Ministarstvo zdravlja može pohvaliti
da je postupilo po toj inicijativi. Međutim,
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne
politike nije ništa uradilo da toj istoj trudnici
pojednostavi proceduru ostvarenja prava na
naknadu za vreme porodiljskog odsustva.
Ključne preporuke i
dalje van fokusa Vlade
Rešavanje nekih ključnih problema koji
otežavaju poslovanje i dalje je van fokusa
Vlade, verovatno zbog procene njihovih
efekata na republički budžet (npr. smanjenje
doprinosa za obavezno socijano osiguranje).
Pojednostavljenje procedura pred republič-
kim organima kao što su RZZO i RGZ još
uvek nije doprinelo ubrzanju sprovođenja
pojedinačnih postupaka...
29jun 2013 |
30 Sinergija
Da li je i u kojoj meri određeni
zakon moguće primeniti u
praksi često zavisi od toga da li
je doneta neophodna prateća regulativa
(uredbe, odluke ili pravilnici). Kako bi
podstakli nadležne institucije na delovanje
i učinili njihov rad transparentnijim, NA-
LED je kreirao Barometar propisa - prvi
javni on-line sistem za praćenje dinamike
donošenja podzakonskih akata od značaja
za ekonomski razvoj
Barometar prati napredak Vlade Republike
Srbije, ministarstava i nezavisnih regula-
tornih tela na donošenju 362 podzakonska
akta vezana za 27 sistemskih zakona koji
regulišu poslovno okruženje u Srbiji i
direktno utiču na konkurentnost domaće
privrede. Za razliku od podataka o izvrše-
nju Zakonodavnog programa Vlade, koji
su uglavnom tajni, Barometar je dostupan
široj javnosti preko interneta na barometar.
naled-serbia.org.
Prema Barometru, prosečno vreme kašnje-
nja sa donošenjem jednog podzakonskog
akta u odnosu na rok koji je zadat u zakonu
iznosi čak 615 dana. To znači da uredbe ili
pravilnici u Srbiji u proseku kasne godinu
i osam meseci.
diNamika doNoŠeNja podzakoNskih akata broj daNa
Prosečno kašnjenje za neusvojene 615
Najveće kašnjenje 1.120
Najbrže doneti 10 (po usvajanju zakona)
Najsporije doneti 861 (posle roka)
Prosečno zakašnjenje za usvojene 175
barometar.naled-serbia.org
zakoNodavNi okvir
Šta se to dešava kod jedne tako prozaič-
ne aktivnosti kao što je naplata poreza
na zarade, a da je vredno pune pažnje i
lokalne samouprave i privrede?
Prema nedavno usvojenom Zakonu o porezu
na dohodak građana, porez na zarade se pla-
ća po stopi od 10%, s tim što je prvih 11.000
dinara neoporezovano. Gradovima i opšti-
nama pripada 80% naplaćenih sredstava,
ostalih 20% ide u republički budžet. Prihodi
od poreza ne idu lokalnim samoupravama
u kojima se nalazi preduzeće gde zaposleni
radi, već onima gde zaposleni ima prebiva-
lište. Obaveza raspodele poreza na zarade
po uplatnim računima pojedinačnih opština
na kojima zaposleni imaju prebivalište je
teret poslodavca. Što je veće preduzeće, veće
su šanse da zaposleni imaju prebivališta na
većem broju opština. Da komplikovano bude
komplikovanije, doprinosi za zdravstveno
osiguranje se uplaćuju regionalnim zdrav-
stvenim centrima, a doprinosi za Fond PIO
prema sedištu privrednog subjekta. Uplata
poreza i doprinosa na zarade je za privred-
nike noćna mora koja se ponavlja iz meseca
u mesec, čak i kada su sredstva za isplatu
zarada obezbeđena. Prema analizi Fonda za
razvoj ekonomske nauke (FREN) korišće-
njem modela standardnog troška (Standard
Cost Model), dodatni trošak preduzeća zbog
obaveze raspoređivanja poreza i doprinosa
na zarade iznosi više od 440 miliona dinara
godišnje. Istraživanje je takođe pokazalo
da bi privreda uštedela više od 570 miliona
Barometar propisa:
uredbe kasne
dana615
30 SSinergijainergija
nju Zakonodavnog programa Vlade, koji
U sledećem broju: saznajte ko su prvaci po efikasnosti
u donošenju podzakonskih propisa, a ko je na začelju
među ministarstvima, kao i koji podzakonski akti
drže rekord u kašnjenju i u čijoj je to nadležnosti.
zbog uredbi gubimo
milione evra
Zakon o kinematografiji, koji je usvojen
u januaru 2012. godine, predviđa do-
nošenje četiri podzakonska akta među
kojima je i uredba o podsticajima za
filmsku industriju. Kašnjenje sa usvaja-
njem tih propisa početkom 2013. godi-
ne iznosilo je preko 170 dana. Kakve su
posledice toga pokazuje analiza Srpske
filmske asocijacije – zbog kašnjenja sa
usvajanjem uredbe o podsticanju proi-
zvodnje stranih kinematografskih dela u
Republici Srbiji naša zemlja u protekle
tri godine ostala je bez 100 miliona evra
direktnih investicija!
31jun 2013 |
dinara godišnje ukoliko bi postojala moguć-
nost dostavljanja zbirne prijave za porez i
doprinose na zarade putem Interneta. Kako
god da okrenemo, stotine miliona dinara
svake godine, bila ona krizna ili dobra, odlazi
u vetar. Gde ima, tu se i preliva...
To su gubici koje trpi privreda, ali kako su
opštine, i to baš one siromašnije, oštećene
ovakvim sistemom naplate poreza na zarade?
Sistem naplate poreza na zarade u Srbiji je
regresivan prema lokalnim samoupravama.
Regresivnost je izraz koji poreski stručnjaci
koriste kada žele da kažu (ili da prikriju)
da siromašniji obveznici poreza na prihod,
na primer, izdvajaju veći procenat svojih
prihoda nego bogati obveznici. Moderni
poreski sistemi teže proporcionalnosti, kada
obveznici generalno plaćaju podjednako (u
procentima izraženo) ili progresivnosti, kada
oni, koji imaju više, plaćaju više ne samo u
apsolutnim iznosima, već i procentualno. Re-
gresivne sisteme sasvim neformalno nazivaju
i Super Hik modelima, u kojima važi princip
„otmi siromašnima i daj bogatima“.
Zbog zahtevnosti obaveze razdvajanja uplat-
nih računa koja je nametnuta privrednim su-
bjektima, mnogi od njih biraju prečice i sve
poreze uplaćuju na račun opštine na kojoj je
sedište preduzeća. Time oni ne izbegavaju
plaćanje poreza, sebe rasterećuju, a verovat-
no misle da nikome ne štete. Nažalost, nije
tako. Budući da ogroman broj zaposlenih
po celoj Srbiji radi u preduzećima koja
imaju sedišta u Beogradu i drugim velikim
gradovima, novac koji po zakonu pripada
malim i nerazvijenim opštinama završava
u budžetima velikih gradova. Ono što se
nedovoljno zna je da su efekti tog pogrešnog
usmeravanja prihoda od poreza na zarade
daleko ozbiljniji od statističke greške.
Ilustrativan primer predstavlja istraživanje
Nikole Altiparmakova objavljeno u Kvar-
talnom monitoru br. 23. Prosečan gubitak
malih i nerazvijenih opština u korist velikih
gradova je čak 5,2% ukupnih prihoda po
osnovu poreza na zarade. Kao što se može
videti iz tabele, gubici koje trpi Leskovac
su 21 milion dinara, a Majdanpek, grad koji
odumire, gubi čak 5,8% prihoda od poreza
na zarade, odnosno gotovo četiri miliona di-
nara. Ono što se ne vidi iz tabele je da ti gubi-
ci iznose gotovo ceo jedan procenat ukupnih
prihoda Majdanpeka dok Trgovište gubi čak
2,7% ukupnih prihoda. Da li je država uradila
išta da zaštiti budžete najsiromašnijih opština
i njihove građane? Nažalost, nije.
Pitajte KADA
Uplata poreza i doprinosa
na zarade:
kako jednim udarcem
ubiti dve muve
čekanje u redu
Privredni subjekti svakog meseca izgube
u proseku nešto više od 90 minuta na
podnošenje poreskih prijava za porez i
doprinose na zarade. I to ako sve ide kao
po loju.
A često ne ide. Radnici Poreske uprave
prilikom knjiženja dostavljenih obračuna,
prave i greške. Njihovo ispravljanje, treba
li reći, pada na teret privrednih subjekata.
Oni tada moraju da podnesu zahtev za
izlistavanje poreskih kartica, plate nado-
knadu za to izlistavanje, zatim preuzmu
kartice, uporede stanja iz kartica sa svojom
evidencijom, pa ukoliko uoče neslaganja
moraju da podnesu zahtev za usaglašava-
nje sa odgovarajućom dokumentacijom.
znamo šta,
pitamo kada?
Jedan od ključnih mehanizama koji NALED
koristi u zagovaranju promena kod na-
dležnih institucija je Siva knjiga propisa
– godišnja publikacija koja sadrži predloge
privrede za otklanjanje birokratskih prepre-
ka za poslovanje u Srbiji. Peto izdanje Sive
knjige opisuje ukupno 76 administrativnih
problema i nudi isto toliko konkretnih re-
šenja. Jedno od njih se odnosi na problem
komplikovane procedure za uplatu poreza
i doprinosa na zarade (preporuka 1.23
Sive knjige) koja je u nadležnosti Mini-
starstva finansija i privrede. Svi znamo šta
je potrebno da se uradi i ko to treba da
uradi. Ostaje samo pitanje KADA?
Stotine miliona dinara gubitaka za privredu
i stotine miliona dinara koje se iz siromašnih
opština prelivaju u velike gradove su cena
prebacivanja obaveze razvrstavanja poreza i
doprinosa na različite uplatne račune sa drža-
ve, čija bi to trebalo da bude odgovornost, na
privredne subjekte. Suština misije NALED je
da učini sve što može kako bi se rešili upravo
ovakvi problemi koji zajednički pogađaju i
privredu i lokalnu samoupravu. Podizanje
svesti o postojanju problema i pozivanje nad-
ležnih institucija na odgovornost je početak
rešenja.
NALED-ovu Sivu knjigu propisa i ostale
predloge privrede za smanjenje birokratije
možete preuzeti na web stranici
http://www.naled-serbia.org/lavirint
Ukoliko i vi u vašem poslovanju nailazite na
nepotrebne administrativne barijere – javite
se i postavite vaše KADA pitanje na stranici
http://www.naled-serbia.org/pitajtekada.
Magazin Sinergija, jun 2013.
Magazin Sinergija, jun 2013.
Magazin Sinergija, jun 2013.
Magazin Sinergija, jun 2013.
Magazin Sinergija, jun 2013.
Magazin Sinergija, jun 2013.
Magazin Sinergija, jun 2013.
Magazin Sinergija, jun 2013.
Magazin Sinergija, jun 2013.

More Related Content

What's hot

Izlaganje Ane Brnabić
Izlaganje Ane BrnabićIzlaganje Ane Brnabić
Izlaganje Ane Brnabićodrazb
 
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.FEFA Faculty
 
Investirajte u srbiji 2012
Investirajte u srbiji 2012Investirajte u srbiji 2012
Investirajte u srbiji 2012nebojisa
 
Istraživanje o kapacitetima za lokalni ekonomski razvoj u Vojvodini
Istraživanje o kapacitetima za lokalni ekonomski razvoj u VojvodiniIstraživanje o kapacitetima za lokalni ekonomski razvoj u Vojvodini
Istraživanje o kapacitetima za lokalni ekonomski razvoj u VojvodiniNALED Serbia
 
Prof. dr Ana Trbović, Magazin biznis, maj 2013.
Prof. dr Ana Trbović, Magazin biznis, maj 2013.Prof. dr Ana Trbović, Magazin biznis, maj 2013.
Prof. dr Ana Trbović, Magazin biznis, maj 2013.FEFA Faculty
 
Ds Knjaževac - Izvestaj gradjanima
Ds Knjaževac - Izvestaj gradjanimaDs Knjaževac - Izvestaj gradjanima
Ds Knjaževac - Izvestaj gradjanimaKnjazevac
 
Strategije regionalnog razvoja srbije
Strategije regionalnog razvoja srbijeStrategije regionalnog razvoja srbije
Strategije regionalnog razvoja srbijeseminarskidiplomski3
 
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2009. godinu
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2009. godinuIzveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2009. godinu
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2009. godinuErste Banka Srbija
 
Mladi i zapošljavanje Srbija - Slovenija
Mladi i zapošljavanje Srbija - SlovenijaMladi i zapošljavanje Srbija - Slovenija
Mladi i zapošljavanje Srbija - SlovenijaMedijske posete EU
 
NALED rezultati 2012
NALED rezultati 2012NALED rezultati 2012
NALED rezultati 2012NALED Serbia
 
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 6. 3. 2016
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 6. 3. 2016Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 6. 3. 2016
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 6. 3. 2016FEFA Faculty
 
Poslovni žurnal Sinergija - EU na vidiku, avgust 2014.
Poslovni žurnal Sinergija - EU na vidiku, avgust 2014.Poslovni žurnal Sinergija - EU na vidiku, avgust 2014.
Poslovni žurnal Sinergija - EU na vidiku, avgust 2014.NALED_SERBIA
 
Cord magazin: 10 godina NALED-a: Slavimo reforme
Cord magazin: 10 godina NALED-a: Slavimo reformeCord magazin: 10 godina NALED-a: Slavimo reforme
Cord magazin: 10 godina NALED-a: Slavimo reformeNALED Serbia
 
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, N1, 15. 12. 2015.
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, N1, 15. 12. 2015.Prof. dr Mihailo Crnobrnja, N1, 15. 12. 2015.
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, N1, 15. 12. 2015.FEFA Faculty
 
Kopaonik biznis forum, Kurir, 8. 3. 2016.
Kopaonik biznis forum, Kurir, 8. 3. 2016.Kopaonik biznis forum, Kurir, 8. 3. 2016.
Kopaonik biznis forum, Kurir, 8. 3. 2016.FEFA Faculty
 
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2012. godinu
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2012. godinuIzveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2012. godinu
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2012. godinuErste Banka Srbija
 
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.FEFA Faculty
 
Prof. dr Nebojša Savić, Kažiprst, B92, 2. 11. 2016.
Prof. dr Nebojša Savić, Kažiprst,  B92, 2. 11. 2016.Prof. dr Nebojša Savić, Kažiprst,  B92, 2. 11. 2016.
Prof. dr Nebojša Savić, Kažiprst, B92, 2. 11. 2016.FEFA Faculty
 

What's hot (20)

Izlaganje Ane Brnabić
Izlaganje Ane BrnabićIzlaganje Ane Brnabić
Izlaganje Ane Brnabić
 
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
 
Investirajte u srbiji 2012
Investirajte u srbiji 2012Investirajte u srbiji 2012
Investirajte u srbiji 2012
 
Istraživanje o kapacitetima za lokalni ekonomski razvoj u Vojvodini
Istraživanje o kapacitetima za lokalni ekonomski razvoj u VojvodiniIstraživanje o kapacitetima za lokalni ekonomski razvoj u Vojvodini
Istraživanje o kapacitetima za lokalni ekonomski razvoj u Vojvodini
 
Prof. dr Ana Trbović, Magazin biznis, maj 2013.
Prof. dr Ana Trbović, Magazin biznis, maj 2013.Prof. dr Ana Trbović, Magazin biznis, maj 2013.
Prof. dr Ana Trbović, Magazin biznis, maj 2013.
 
Ds Knjaževac - Izvestaj gradjanima
Ds Knjaževac - Izvestaj gradjanimaDs Knjaževac - Izvestaj gradjanima
Ds Knjaževac - Izvestaj gradjanima
 
Strategije regionalnog razvoja srbije
Strategije regionalnog razvoja srbijeStrategije regionalnog razvoja srbije
Strategije regionalnog razvoja srbije
 
Biz life 09-10; april 2014.
Biz life 09-10; april 2014.Biz life 09-10; april 2014.
Biz life 09-10; april 2014.
 
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2009. godinu
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2009. godinuIzveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2009. godinu
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2009. godinu
 
Sindikalni puls 091
Sindikalni puls 091Sindikalni puls 091
Sindikalni puls 091
 
Mladi i zapošljavanje Srbija - Slovenija
Mladi i zapošljavanje Srbija - SlovenijaMladi i zapošljavanje Srbija - Slovenija
Mladi i zapošljavanje Srbija - Slovenija
 
NALED rezultati 2012
NALED rezultati 2012NALED rezultati 2012
NALED rezultati 2012
 
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 6. 3. 2016
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 6. 3. 2016Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 6. 3. 2016
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 6. 3. 2016
 
Poslovni žurnal Sinergija - EU na vidiku, avgust 2014.
Poslovni žurnal Sinergija - EU na vidiku, avgust 2014.Poslovni žurnal Sinergija - EU na vidiku, avgust 2014.
Poslovni žurnal Sinergija - EU na vidiku, avgust 2014.
 
Cord magazin: 10 godina NALED-a: Slavimo reforme
Cord magazin: 10 godina NALED-a: Slavimo reformeCord magazin: 10 godina NALED-a: Slavimo reforme
Cord magazin: 10 godina NALED-a: Slavimo reforme
 
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, N1, 15. 12. 2015.
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, N1, 15. 12. 2015.Prof. dr Mihailo Crnobrnja, N1, 15. 12. 2015.
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, N1, 15. 12. 2015.
 
Kopaonik biznis forum, Kurir, 8. 3. 2016.
Kopaonik biznis forum, Kurir, 8. 3. 2016.Kopaonik biznis forum, Kurir, 8. 3. 2016.
Kopaonik biznis forum, Kurir, 8. 3. 2016.
 
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2012. godinu
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2012. godinuIzveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2012. godinu
Izveštaj o Društveno odgovornom poslovanju Erste Banke za 2012. godinu
 
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
 
Prof. dr Nebojša Savić, Kažiprst, B92, 2. 11. 2016.
Prof. dr Nebojša Savić, Kažiprst,  B92, 2. 11. 2016.Prof. dr Nebojša Savić, Kažiprst,  B92, 2. 11. 2016.
Prof. dr Nebojša Savić, Kažiprst, B92, 2. 11. 2016.
 

Viewers also liked

Jodhpur National University Job Fair 2013
Jodhpur National University Job Fair 2013Jodhpur National University Job Fair 2013
Jodhpur National University Job Fair 2013jnujodhpur
 
Istrazivanje stavova privrede III talas jun 2013
Istrazivanje stavova privrede III talas jun 2013Istrazivanje stavova privrede III talas jun 2013
Istrazivanje stavova privrede III talas jun 2013NALED Serbia
 
Power desd.soc.
Power desd.soc.Power desd.soc.
Power desd.soc.Articaa
 
Jodhpur National University - Faculty of Law
Jodhpur National University - Faculty of LawJodhpur National University - Faculty of Law
Jodhpur National University - Faculty of Lawjnujodhpur
 
Prezentacija Studije parafiskalnih nameta "Mostovi i ćuprije""
Prezentacija Studije parafiskalnih nameta "Mostovi i ćuprije""Prezentacija Studije parafiskalnih nameta "Mostovi i ćuprije""
Prezentacija Studije parafiskalnih nameta "Mostovi i ćuprije""NALED Serbia
 
GAMIFICATION by Jane McGonigal
GAMIFICATION  by Jane McGonigalGAMIFICATION  by Jane McGonigal
GAMIFICATION by Jane McGonigalAnastasia Ktenas
 
Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji 2014/15
Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji 2014/15Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji 2014/15
Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji 2014/15NALED Serbia
 
Job Fair 2013 Letters
Job Fair 2013 LettersJob Fair 2013 Letters
Job Fair 2013 Lettersjnujodhpur
 
Power desd.soc.
Power desd.soc.Power desd.soc.
Power desd.soc.Articaa
 
Thanh cong ngay tu ghe giang duong
Thanh cong ngay tu ghe giang duongThanh cong ngay tu ghe giang duong
Thanh cong ngay tu ghe giang duongTruong Van Doan
 
Jodhpur Medical College Hospital
Jodhpur Medical College HospitalJodhpur Medical College Hospital
Jodhpur Medical College Hospitaljnujodhpur
 
Introduction to islamic banking by rehan nisar
Introduction to islamic banking by rehan nisarIntroduction to islamic banking by rehan nisar
Introduction to islamic banking by rehan nisarRehan Nisar
 

Viewers also liked (20)

Jodhpur National University Job Fair 2013
Jodhpur National University Job Fair 2013Jodhpur National University Job Fair 2013
Jodhpur National University Job Fair 2013
 
Istrazivanje stavova privrede III talas jun 2013
Istrazivanje stavova privrede III talas jun 2013Istrazivanje stavova privrede III talas jun 2013
Istrazivanje stavova privrede III talas jun 2013
 
Power desd.soc.
Power desd.soc.Power desd.soc.
Power desd.soc.
 
Jodhpur National University - Faculty of Law
Jodhpur National University - Faculty of LawJodhpur National University - Faculty of Law
Jodhpur National University - Faculty of Law
 
Prezentacija Studije parafiskalnih nameta "Mostovi i ćuprije""
Prezentacija Studije parafiskalnih nameta "Mostovi i ćuprije""Prezentacija Studije parafiskalnih nameta "Mostovi i ćuprije""
Prezentacija Studije parafiskalnih nameta "Mostovi i ćuprije""
 
American airlines
American airlinesAmerican airlines
American airlines
 
GAMIFICATION by Jane McGonigal
GAMIFICATION  by Jane McGonigalGAMIFICATION  by Jane McGonigal
GAMIFICATION by Jane McGonigal
 
Convention and radtiation
Convention and radtiationConvention and radtiation
Convention and radtiation
 
Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji 2014/15
Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji 2014/15Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji 2014/15
Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji 2014/15
 
Fotos hippi
Fotos  hippiFotos  hippi
Fotos hippi
 
Red story
Red storyRed story
Red story
 
Green story
Green storyGreen story
Green story
 
Job Fair 2013 Letters
Job Fair 2013 LettersJob Fair 2013 Letters
Job Fair 2013 Letters
 
Power desd.soc.
Power desd.soc.Power desd.soc.
Power desd.soc.
 
Blue story
Blue storyBlue story
Blue story
 
Yellow story
Yellow storyYellow story
Yellow story
 
Thanh cong ngay tu ghe giang duong
Thanh cong ngay tu ghe giang duongThanh cong ngay tu ghe giang duong
Thanh cong ngay tu ghe giang duong
 
Jodhpur Medical College Hospital
Jodhpur Medical College HospitalJodhpur Medical College Hospital
Jodhpur Medical College Hospital
 
Kbtt
KbttKbtt
Kbtt
 
Introduction to islamic banking by rehan nisar
Introduction to islamic banking by rehan nisarIntroduction to islamic banking by rehan nisar
Introduction to islamic banking by rehan nisar
 

Similar to Magazin Sinergija, jun 2013.

Novi broj Sinergije otkriva sve nijanse sive ekonomije
Novi broj Sinergije otkriva sve nijanse sive ekonomijeNovi broj Sinergije otkriva sve nijanse sive ekonomije
Novi broj Sinergije otkriva sve nijanse sive ekonomijeNALED Serbia
 
NALED godišnji izveštaj za 2012 - SINERGIJA
NALED godišnji izveštaj za 2012 - SINERGIJANALED godišnji izveštaj za 2012 - SINERGIJA
NALED godišnji izveštaj za 2012 - SINERGIJANALED Serbia
 
Podrška preduzetništvu - Milena Vasic
Podrška preduzetništvu - Milena VasicPodrška preduzetništvu - Milena Vasic
Podrška preduzetništvu - Milena VasicPRIME Communication
 
Ključni rezultati rada NALED-a_2016/17
Ključni rezultati rada NALED-a_2016/17Ključni rezultati rada NALED-a_2016/17
Ključni rezultati rada NALED-a_2016/17NALED Serbia
 
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, maj 2016.
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, maj 2016.Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, maj 2016.
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, maj 2016.FEFA Faculty
 
Rezultati NALED-a 2014.
Rezultati NALED-a 2014.Rezultati NALED-a 2014.
Rezultati NALED-a 2014.NALED Serbia
 
Sradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u ops...
Sradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u ops...Sradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u ops...
Sradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u ops...NALED Serbia
 
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, februar 2014.
Prof. dr Nebojša Savić,  Biznis magazin, februar 2014.Prof. dr Nebojša Savić,  Biznis magazin, februar 2014.
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, februar 2014.FEFA Faculty
 
Analiza poreskog i neporeskog opterecenja pocetnika u poslovanju
Analiza poreskog i neporeskog opterecenja pocetnika u poslovanjuAnaliza poreskog i neporeskog opterecenja pocetnika u poslovanju
Analiza poreskog i neporeskog opterecenja pocetnika u poslovanjuNALED Serbia
 
Certifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem BFC
Certifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem BFCCertifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem BFC
Certifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem BFCNALED Serbia
 
NALED - DA SE PREDSTAVIMO
NALED - DA SE PREDSTAVIMONALED - DA SE PREDSTAVIMO
NALED - DA SE PREDSTAVIMONALED Serbia
 
Saradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u op...
Saradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u op...Saradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u op...
Saradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u op...NALED Serbia
 
Fabrizio Renzi - Rad sa mladim talentima kao inspiracija, Controlling magazin 06
Fabrizio Renzi - Rad sa mladim talentima kao inspiracija, Controlling magazin 06Fabrizio Renzi - Rad sa mladim talentima kao inspiracija, Controlling magazin 06
Fabrizio Renzi - Rad sa mladim talentima kao inspiracija, Controlling magazin 06Menadžment Centar Beograd
 
Priručnik: razvoj industrije i promocija investicija u Vojvodini
Priručnik: razvoj industrije i promocija investicija u VojvodiniPriručnik: razvoj industrije i promocija investicija u Vojvodini
Priručnik: razvoj industrije i promocija investicija u VojvodiniNALED Serbia
 
BIZLife magazin, decembar 2013.
BIZLife magazin, decembar 2013.BIZLife magazin, decembar 2013.
BIZLife magazin, decembar 2013.Ivana Mihajlović
 
Prof. dr Ana Trbović, B92, 13. 6. 2014.
Prof. dr Ana Trbović, B92, 13. 6. 2014.Prof. dr Ana Trbović, B92, 13. 6. 2014.
Prof. dr Ana Trbović, B92, 13. 6. 2014.FEFA Faculty
 
Zrenjaninska Siva knjiga propisa 2013
Zrenjaninska Siva knjiga propisa   2013Zrenjaninska Siva knjiga propisa   2013
Zrenjaninska Siva knjiga propisa 2013NALED Serbia
 

Similar to Magazin Sinergija, jun 2013. (20)

Novi broj Sinergije otkriva sve nijanse sive ekonomije
Novi broj Sinergije otkriva sve nijanse sive ekonomijeNovi broj Sinergije otkriva sve nijanse sive ekonomije
Novi broj Sinergije otkriva sve nijanse sive ekonomije
 
NALED godišnji izveštaj za 2012 - SINERGIJA
NALED godišnji izveštaj za 2012 - SINERGIJANALED godišnji izveštaj za 2012 - SINERGIJA
NALED godišnji izveštaj za 2012 - SINERGIJA
 
Podrška preduzetništvu - Milena Vasic
Podrška preduzetništvu - Milena VasicPodrška preduzetništvu - Milena Vasic
Podrška preduzetništvu - Milena Vasic
 
Ključni rezultati rada NALED-a_2016/17
Ključni rezultati rada NALED-a_2016/17Ključni rezultati rada NALED-a_2016/17
Ključni rezultati rada NALED-a_2016/17
 
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, maj 2016.
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, maj 2016.Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, maj 2016.
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, maj 2016.
 
Rezultati NALED-a 2014.
Rezultati NALED-a 2014.Rezultati NALED-a 2014.
Rezultati NALED-a 2014.
 
Stanje i perspektive na lokalnom tržištu rada 2013 - subotički region
Stanje i perspektive na lokalnom tržištu rada 2013 - subotički regionStanje i perspektive na lokalnom tržištu rada 2013 - subotički region
Stanje i perspektive na lokalnom tržištu rada 2013 - subotički region
 
Sradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u ops...
Sradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u ops...Sradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u ops...
Sradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u ops...
 
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, februar 2014.
Prof. dr Nebojša Savić,  Biznis magazin, februar 2014.Prof. dr Nebojša Savić,  Biznis magazin, februar 2014.
Prof. dr Nebojša Savić, Biznis magazin, februar 2014.
 
Analiza poreskog i neporeskog opterecenja pocetnika u poslovanju
Analiza poreskog i neporeskog opterecenja pocetnika u poslovanjuAnaliza poreskog i neporeskog opterecenja pocetnika u poslovanju
Analiza poreskog i neporeskog opterecenja pocetnika u poslovanju
 
Certifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem BFC
Certifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem BFCCertifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem BFC
Certifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem BFC
 
NALED - DA SE PREDSTAVIMO
NALED - DA SE PREDSTAVIMONALED - DA SE PREDSTAVIMO
NALED - DA SE PREDSTAVIMO
 
Saradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u op...
Saradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u op...Saradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u op...
Saradnja privatnog i javnog sektora za unapredjenje privrednog ambijenta u op...
 
Fabrizio Renzi - Rad sa mladim talentima kao inspiracija, Controlling magazin 06
Fabrizio Renzi - Rad sa mladim talentima kao inspiracija, Controlling magazin 06Fabrizio Renzi - Rad sa mladim talentima kao inspiracija, Controlling magazin 06
Fabrizio Renzi - Rad sa mladim talentima kao inspiracija, Controlling magazin 06
 
Priručnik: razvoj industrije i promocija investicija u Vojvodini
Priručnik: razvoj industrije i promocija investicija u VojvodiniPriručnik: razvoj industrije i promocija investicija u Vojvodini
Priručnik: razvoj industrije i promocija investicija u Vojvodini
 
BIZLife magazin, decembar 2013.
BIZLife magazin, decembar 2013.BIZLife magazin, decembar 2013.
BIZLife magazin, decembar 2013.
 
ARC International - Preporuka
ARC International - PreporukaARC International - Preporuka
ARC International - Preporuka
 
Prof. dr Ana Trbović, B92, 13. 6. 2014.
Prof. dr Ana Trbović, B92, 13. 6. 2014.Prof. dr Ana Trbović, B92, 13. 6. 2014.
Prof. dr Ana Trbović, B92, 13. 6. 2014.
 
Zrenjaninska Siva knjiga propisa 2013
Zrenjaninska Siva knjiga propisa   2013Zrenjaninska Siva knjiga propisa   2013
Zrenjaninska Siva knjiga propisa 2013
 
BIZLife magazin
BIZLife magazinBIZLife magazin
BIZLife magazin
 

More from NALED Serbia

NALED results and activities - 2020 Assembly
NALED results and activities - 2020 AssemblyNALED results and activities - 2020 Assembly
NALED results and activities - 2020 AssemblyNALED Serbia
 
Rezultati i aktivnosti NALED-a 2019/20
Rezultati i aktivnosti NALED-a 2019/20Rezultati i aktivnosti NALED-a 2019/20
Rezultati i aktivnosti NALED-a 2019/20NALED Serbia
 
Istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji, maj 2018
Istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji, maj 2018Istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji, maj 2018
Istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji, maj 2018NALED Serbia
 
Sektorska analiza tržišta maloprodaje u Srbiji, maj 2018.
Sektorska analiza tržišta maloprodaje u Srbiji, maj 2018.Sektorska analiza tržišta maloprodaje u Srbiji, maj 2018.
Sektorska analiza tržišta maloprodaje u Srbiji, maj 2018.NALED Serbia
 
Istraživanje kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj u Srbiji
Istraživanje kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj u SrbijiIstraživanje kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj u Srbiji
Istraživanje kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj u SrbijiNALED Serbia
 
Pravilnik o odštetnim zahtevima usled ujeda napuštenih pasa
Pravilnik o odštetnim zahtevima usled ujeda napuštenih pasaPravilnik o odštetnim zahtevima usled ujeda napuštenih pasa
Pravilnik o odštetnim zahtevima usled ujeda napuštenih pasaNALED Serbia
 
Grey Book 10 - Recommendations for Eliminating Administrative Obstacles to Do...
Grey Book 10 - Recommendations for Eliminating Administrative Obstacles to Do...Grey Book 10 - Recommendations for Eliminating Administrative Obstacles to Do...
Grey Book 10 - Recommendations for Eliminating Administrative Obstacles to Do...NALED Serbia
 
Siva knjiga 10 - Preporuke za ukidanje administrativnih preporuka poslovanju ...
Siva knjiga 10 - Preporuke za ukidanje administrativnih preporuka poslovanju ...Siva knjiga 10 - Preporuke za ukidanje administrativnih preporuka poslovanju ...
Siva knjiga 10 - Preporuke za ukidanje administrativnih preporuka poslovanju ...NALED Serbia
 
Studija: Siva ekonomija u Srbiji 2017. - karakteristike i obim
Studija: Siva ekonomija u Srbiji 2017. - karakteristike i obimStudija: Siva ekonomija u Srbiji 2017. - karakteristike i obim
Studija: Siva ekonomija u Srbiji 2017. - karakteristike i obimNALED Serbia
 
Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizacij...
Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizacij...Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizacij...
Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizacij...NALED Serbia
 
Nacrt Zakona o putevima
Nacrt Zakona o putevimaNacrt Zakona o putevima
Nacrt Zakona o putevimaNALED Serbia
 
Opstina Vrbas kao primer upravljanja bezbednosti saobraćaja kroz digitalizaci...
Opstina Vrbas kao primer upravljanja bezbednosti saobraćaja kroz digitalizaci...Opstina Vrbas kao primer upravljanja bezbednosti saobraćaja kroz digitalizaci...
Opstina Vrbas kao primer upravljanja bezbednosti saobraćaja kroz digitalizaci...NALED Serbia
 
Izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja
Izmene Zakona o bezbednosti saobraćajaIzmene Zakona o bezbednosti saobraćaja
Izmene Zakona o bezbednosti saobraćajaNALED Serbia
 
Analiza rada lokalnih saveta i bezbednosti saobraćaja na lokalu
Analiza rada lokalnih saveta i bezbednosti saobraćaja na lokaluAnaliza rada lokalnih saveta i bezbednosti saobraćaja na lokalu
Analiza rada lokalnih saveta i bezbednosti saobraćaja na lokaluNALED Serbia
 
Cashless Case Challenge 2017 - Umrežavanje
Cashless Case Challenge 2017 - UmrežavanjeCashless Case Challenge 2017 - Umrežavanje
Cashless Case Challenge 2017 - UmrežavanjeNALED Serbia
 
Cashless Case Challenge 2017 - Triple A
Cashless Case Challenge 2017 - Triple ACashless Case Challenge 2017 - Triple A
Cashless Case Challenge 2017 - Triple ANALED Serbia
 
Cashless Case Challenge 2017 - 24h
Cashless Case Challenge 2017 - 24hCashless Case Challenge 2017 - 24h
Cashless Case Challenge 2017 - 24hNALED Serbia
 
Cashless Case Challenge 2017 - Štediše
Cashless Case Challenge 2017 - ŠtedišeCashless Case Challenge 2017 - Štediše
Cashless Case Challenge 2017 - ŠtedišeNALED Serbia
 
Cashless Case Challenge 2017 - S-Gen
Cashless Case Challenge 2017 - S-GenCashless Case Challenge 2017 - S-Gen
Cashless Case Challenge 2017 - S-GenNALED Serbia
 

More from NALED Serbia (20)

NALED results and activities - 2020 Assembly
NALED results and activities - 2020 AssemblyNALED results and activities - 2020 Assembly
NALED results and activities - 2020 Assembly
 
Rezultati i aktivnosti NALED-a 2019/20
Rezultati i aktivnosti NALED-a 2019/20Rezultati i aktivnosti NALED-a 2019/20
Rezultati i aktivnosti NALED-a 2019/20
 
Istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji, maj 2018
Istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji, maj 2018Istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji, maj 2018
Istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji, maj 2018
 
Sektorska analiza tržišta maloprodaje u Srbiji, maj 2018.
Sektorska analiza tržišta maloprodaje u Srbiji, maj 2018.Sektorska analiza tržišta maloprodaje u Srbiji, maj 2018.
Sektorska analiza tržišta maloprodaje u Srbiji, maj 2018.
 
Istraživanje kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj u Srbiji
Istraživanje kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj u SrbijiIstraživanje kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj u Srbiji
Istraživanje kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj u Srbiji
 
Pravilnik o odštetnim zahtevima usled ujeda napuštenih pasa
Pravilnik o odštetnim zahtevima usled ujeda napuštenih pasaPravilnik o odštetnim zahtevima usled ujeda napuštenih pasa
Pravilnik o odštetnim zahtevima usled ujeda napuštenih pasa
 
Grey Book 10 - Recommendations for Eliminating Administrative Obstacles to Do...
Grey Book 10 - Recommendations for Eliminating Administrative Obstacles to Do...Grey Book 10 - Recommendations for Eliminating Administrative Obstacles to Do...
Grey Book 10 - Recommendations for Eliminating Administrative Obstacles to Do...
 
Siva knjiga 10 - Preporuke za ukidanje administrativnih preporuka poslovanju ...
Siva knjiga 10 - Preporuke za ukidanje administrativnih preporuka poslovanju ...Siva knjiga 10 - Preporuke za ukidanje administrativnih preporuka poslovanju ...
Siva knjiga 10 - Preporuke za ukidanje administrativnih preporuka poslovanju ...
 
Studija: Siva ekonomija u Srbiji 2017. - karakteristike i obim
Studija: Siva ekonomija u Srbiji 2017. - karakteristike i obimStudija: Siva ekonomija u Srbiji 2017. - karakteristike i obim
Studija: Siva ekonomija u Srbiji 2017. - karakteristike i obim
 
Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizacij...
Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizacij...Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizacij...
Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizacij...
 
Nacrt Zakona o putevima
Nacrt Zakona o putevimaNacrt Zakona o putevima
Nacrt Zakona o putevima
 
Opstina Vrbas kao primer upravljanja bezbednosti saobraćaja kroz digitalizaci...
Opstina Vrbas kao primer upravljanja bezbednosti saobraćaja kroz digitalizaci...Opstina Vrbas kao primer upravljanja bezbednosti saobraćaja kroz digitalizaci...
Opstina Vrbas kao primer upravljanja bezbednosti saobraćaja kroz digitalizaci...
 
Izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja
Izmene Zakona o bezbednosti saobraćajaIzmene Zakona o bezbednosti saobraćaja
Izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja
 
Analiza rada lokalnih saveta i bezbednosti saobraćaja na lokalu
Analiza rada lokalnih saveta i bezbednosti saobraćaja na lokaluAnaliza rada lokalnih saveta i bezbednosti saobraćaja na lokalu
Analiza rada lokalnih saveta i bezbednosti saobraćaja na lokalu
 
Cashless students
Cashless studentsCashless students
Cashless students
 
Cashless Case Challenge 2017 - Umrežavanje
Cashless Case Challenge 2017 - UmrežavanjeCashless Case Challenge 2017 - Umrežavanje
Cashless Case Challenge 2017 - Umrežavanje
 
Cashless Case Challenge 2017 - Triple A
Cashless Case Challenge 2017 - Triple ACashless Case Challenge 2017 - Triple A
Cashless Case Challenge 2017 - Triple A
 
Cashless Case Challenge 2017 - 24h
Cashless Case Challenge 2017 - 24hCashless Case Challenge 2017 - 24h
Cashless Case Challenge 2017 - 24h
 
Cashless Case Challenge 2017 - Štediše
Cashless Case Challenge 2017 - ŠtedišeCashless Case Challenge 2017 - Štediše
Cashless Case Challenge 2017 - Štediše
 
Cashless Case Challenge 2017 - S-Gen
Cashless Case Challenge 2017 - S-GenCashless Case Challenge 2017 - S-Gen
Cashless Case Challenge 2017 - S-Gen
 

Magazin Sinergija, jun 2013.

  • 1. Lideri reformi Izrael i Srbija Sir Paul Judge 6 Skupština Alijanse izabrala je 18. aprila novi Upravni odbor od devet članova Ambasador Yossef Levy: Imate mnogo prednosti, ali i komplikovanu birokratiju Predsednik Britansko-srpske privredne komore: Intereso- vanje britanskih investitora za Srbiju veće nego ikad str. vesti iz Naled-a broj 1 | juN 2013. TEMA BROJA Regulatorni indeks Srbije 3D intervju Opština Golubac kako oCeNjujemo rad vlade svi delimo iste lokalNe probleme Grad tvrĐava Na duNavu partNeri za uspeh Naled iNtervju Lokalni ekonomski razvoj u Srbiji36 17str. str. KVARTALNI MAGAZIN NACIONALNE ALIJANSE ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ BESPLATAN PRIMERAK WWW.Naled-serbia.orG ISSN2334-8402
  • 3. 3jun 2013 | IZDAVAČ Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Makedonska 30/VII, 11000 Beograd, Srbija t: 011 33 73 063, f: 011 33 73 061, e: naled@naled-serbia.org www.naled-serbia.org DIREKTOR Violeta Jovanović violeta_jovanovic@naled-serbia.org GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Milica Stefanović milica_stefanovic@naled-serbia.org IZVRŠNI UREDNIK Ivan Radak ivan_radak@naled-serbia.org DIZAJN I PRIPREMA ZA ŠTAMPU Dizajn biro Beograd SARADNICI Jelena Bojović, Tom Thorogood, Dušan Vasiljević, Aleksandra Galić, Milica Mandić, Jovana Ćirić ADVERTAJZING Dubravka Tomić dubravka_tomic@naled-serbia.org ŠTAMPA Cicero CIRKULACIJA 1.500 NASLOVNA STRANA Titan cementara Kosjerić Dragi prijatelji NALED-a i lokalnog ekonomskog razvoja u Srbiji. Pred vama je prvi broj našeg novog magazina Sinergija, koji će ubuduće na svaka tri meseca donositi zanimljive priče, stručne analize i komentare, reportaže i servisne informacije iz domena regulatorne reforme, promocije investici- ja i lokalne administracije. Tema prvog broja tiče se svih nas – i građana, i privrede i opština. Svima je u interesu, ali ipak istinski ga razumeju i podržavaju samo najbolji. Kad nas iznenadi neki novi put ili most, kada naš kraj, park ili ulica zablista u novom ruhu, kada se otvori nova fabrika i zaposli nove ljude, kada firma u kojoj radi- mo širi svoje poslovanje, kada se privreda brine o svojoj lokalnoj zajednici i lokalna zajednica o svojoj privredi, kada su propisi jasni i pravila poznata, kada su građani zadovoljni... Sve je to život u svom najboljem izdanju. I sve je to lokalni ekonomski razvoj. Naša tema. impresum reČ uredNika UVoD U TeMU BRoja 5 Vladan Atanasijević, predsednik UO NALED-a VeSTi 6 Novo iz NALED-a 10 Servisne informacije U SiNeRGiji 12 Jelena Bojović, NALED: Lokalni ekonomski razvoj u Srbiji 14 Tom Thorogood, UNDP: Pravac lokalnog razvoja 16 Test: Koliko zapravo znate o LER-u? RaZGoVoR Sa... 17 Sir Paul Judge, predsednik Britansko-srpske privredne komore 20 Ramon Weidinger, generalni direktor kompanije Coca-Cola Hellenic Srbija 22 3D intervju: Vršac, Bambi i Grupa 484 pRiVReDa 24 U poseti Imleku 26 Priča o uspehu: Titan cementara Kosjerić ZaKoNoDaVNi oKViR 28 Izveštaj o statusu reformi 30 Pitajte KADA: Uplata poreza i doprinosa na zarade LoKaLNa SaMoUpRaVa 32 Upoznajte opštinu Golubac paRTNeRi Za USpeH 34 Predstavljamo zemlju: Izrael 37 Yossef Levy, ambasador Izraela u Srbiji 38 Predstavljamo projekat: Regulatorni indeks Srbije 39 Članovi NALED-a Milica Stefanović, glavni i odgovorni urednik 8 32 20 Sadržaj CIP - Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд 33 SINERGIJA : kvartalni bilten Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj / glavni i odgovorni urednik Milica Stefanović. - 2013, br. 1 (jun)- . - Beograd (Makedonska 30/VII) : Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), 2013- (Beograd : Cicero). - 27 cm Tromesečno ISSN 2334-8402 = Sinergija COBISS.SR-ID 199171340 Preuzimanje sadržaja iz ove publikacije dozvoljeno je uz obavezno naznačenje izvora “SINERGIJA – kvartalni magazin NALED-a” Ukoliko želite da na vašu adresu stiže štampano izdanje magazina SINERGIJA, prijavite se na www.naled-serbia/magazin
  • 4. L I D E R I N A C I O N A L N E A L I J A N S E Z A L O K A L N I E K O N O M S K I R A Z V O J Veletržnica Beograd, Autoput bb, 11000 Beograd, Srbija 011 715 84 80, info@veletrznica.co.rs www.veletrznica.co.rs mislite na VELIKO investirajte u VELETRŽNICU Voće, povrće, meso, riba, cveće – novi sistem trgovine Premijum lokacija i tržište – 18 ha uz autoput i aerodrom Do 12% povraćaj na investiciju, 50% niža cena zakupa budite prvi u srbiji i reGioNu!
  • 5. 5jun 2013 | Ma kojim poslom se bavili, svi mi negde radimo i živimo. I svi želimo da nam radno i privatno okruže- nje bude prijatno, da imamo uslove koji nam omogućavaju kvalitetan život i poslovanje. Da imamo sve sadržaje koji povoljno utiču na naše radno okruženje, ali i na kvalitet života. Na žalost, nemaju sve opštine i gradovi povoljnu geografsku lokaciju, prirodne resurse, niti tu srećnu okolnost da su administrativni centri ne- kih od regija u Srbiji, pa da se prihodi od taksi sami od sebe slivaju u lokalni budžet... Ali zato sve lokalne samouprave treba da imaju svest o sledećem: Koje su specifičnosti i komparativne prednosti njihove lokalne samo- uprave? Šta mogu da urade kako bi popravile kvalitet života i rada u svojoj zajednici? Kako da naprave plan i program lokalnog ekonomskog razvoja? Kako da dođu do novih investicija i radnih mesta? Jedna od uloga NALED-a je da kroz proces certifikacije osposobi lokalne samouprave da bolje razumeju svoju poziciju i načine kako da je unaprede, da prepoznaju svoju posebnost i na njoj grade svoju budućnost, da unaprede po- slovnu klimu i okruženje u najboljem interesu svojih građana i privrede. Ta uloga nije uvek prijatna i ponekad nailazi na nerazumevanje, kako na državnom tako i na lo- kalnom nivou. Poslednji primer je NALED-ova analiza parafiskalnih nameta, čiji je jedini cilj bio da rastereti privredu nepotrebnih dažbina kako bi mogla da raste i razvija se, i donese lo- kalnim samoupravama nova radna mesta i pri- hode od poreza. U ovom, kao i u svim drugim slučajevima, NALED nije na strani pojedinač- nih interesa jedne ili druge grupe. NALED je na strani lokalnog ekonomskog razvoja u Srbiji, koji se može pokrenuti jedino ako privreda, opštine i građani rade zajedno, i uvažavaju jedni druge kako bi pronašli kompromisna, održiva rešenja koja dugoročno vode prosperitetu. Mi se trudimo da objektivno prikažemo kakvo je stvarno stanje privrednog ambijenta u Srbiji, i da ponudimo rešenja kako da se to stanje popravi. Naš cilj nije da ulepšavamo stvarnost, već da utičemo da ta stvarnost postane bolja. To je jedini način da idemo napred. uvod u temu broja Vladan Atanasijević, predsednik UO NALED-a
  • 6. 6 Sinergija vesti Novi Upravni odbor U dalju borbu za reforme privrednog ambijen- ta i lokalni ekonomski razvoj NALED ulazi sa novim snagama. U Kamenoj sali Ministarstva finansija i privrede, 18. aprila održana je Skup- ština Alijanse na kojoj su članovi izabrali novi Upravni odbor, koji će od ove godine imati devet članova – 5 iz privrede, 3 iz lokalnih samouprava i jednog iz NVO sektora. NALED će u naredne dve godine predvoditi Vladan Atanasijević, direktor u kompaniji Asseco SEE kao predsednik UO, Ramon Weidinger, ge- neralni direktor Coca-Cola Hellenic, Bratislav Gašić, gradonačelnik Kruševca i Ana Brnabić, izvršni direktor Pexim fondacije kao potpred- sednici i ostali članovi UO: Mihailo Janković, generalni direktor kompanije Knjaz Miloš, Miroslav Miletić, generalni direktor Bambija, Ernst Bode, generalni direktor Meser Tehno- gasa, Nemanja Delić, gradonačelnik Sombora, Vladan Vasić, predsednik opštine Pirot. Svečanom proglašenju članova novog UO prisustvovali su ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić, šef Delegacije EU u Srbiji Vincent Degert, direktorka misije USAID u Srbiji Susan Fritz i sekretar za ekonomsku saradnju Ambasade SR Nemačke, Christophe Eichen. Skupština je imenovala i članove Nad- zornog odbora u kojem ostaju Dragan Đuri- čin, predsednik Deloitte-a, Borislav Miljanović, direktor agencije Represent Communications i Vladimir Milovanović, generalni direktor Ener- goprojekt holdinga, a novi članovi su Svetlana Tolmacheva, predsednica Izvršnog odbora ProCredit banke i gradonačelnik Niša Zoran Perišić. Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović uručila je priznanja članovima pret- hodnog UO za dugogodišnji doprinos razvoju Alijanse – Vladimiru Čupiću, Toplici Spasojevi- ću i Vladanu Maksiću, a ista priznanja zaslužili su i Ivana Veselinović i Neven Marinović. Dva predloga za izmenu Zakona o radu Jedna od najvećih reformi koja nas očekuje u 2013. svakako će biti izmena Zakona o radu. Kako postojeći propis nije doneo očekivane efekte već je, nažalost, dopri- neo i smanjivanju broja zaposlenih u Srbiji, NALED se aktivno uključio u posao predlaganja neophodnih izmena. Naša asocijacija član je radne grupe koja razma- tra šta je sve neophodno promeniti. U tom pravcu NALED je pripremio dve stručne analize sa predlozima za reformu sistema otpremnina, kao i rada na određeno vre- me. Kada je reč o reformi sistema otpremnina predlažemo da se isplata otpremnine ograniči samo na period koji je radnik proveo kod poslodavca koji ga je proglasio za tehnološki višak, a ne na sve godine radnog staža. Kod rada na određeno vreme, NALED predlaže da se ograniči na maksimalno 36 meseci, a da se izmenom pore- ske politike dodatno destimuliše zapošljavanje na određeno. Prepreke koje aktuelni Zakon o radu postavlja poslodavcima utiče da radnicima u nedogled produžavaju ugovor na određeno, a o zapošljavanju starijih osoba na birou i ne razmišljaju u strahu da će morati da im isplate velike otpremnine ukoliko više ne budu imali potrebu za njihovim angažovanjem. Tako je veliki broj građana ili u nezavidnoj i neizvesnoj poziciji ili ne mogu da dođu do radnog mesta pa im je jedini izlaz rad u sivoj zoni bez mnogo prava. Nova Varoš, Kula i Odžaci položili za certifikat U prvom kvartalu 2013. još tri lokalne samouprave stekle su status opština sa povoljnim po- slovnim okruženjem – Nova Varoš, Odžaci i Kula. Time se broj certifikovanih opština popeo na 27 od kojih su neke već postale kandidati za recertifikaciju – poput Loznice i Kragujevca koji su prvi uspešno prošli i taj ponovljeni test! Nova Varoš ostvarila je visok rezultat u ispu- njavanju postavljenih kriterijuma - 92,1%. Kula je postigla ispunjenost kriterijuma od 83,9%, a Odžaci 84,6%. Uspeh ove tri lokalne samouprave kroz koje ne prolazi važan koridor niti su blizu velikih gradova predstavlja dobar primer i drugim sličnim opštinama da je bez obzira na geografski položaj potrebno raditi na unapređenju poslovnog ambijenta i administrativnih procedura. Dosadašnji rezultati u privlačenju investicija pokazuju da pozicija opštine nije od presudnog značaja već zalaganje opštinskog rukovodstva, veliki rad na unapređivanju proce- dura i proaktivna potraga za investitorima.
  • 7. 7jun 2013 | Kako ocenjujemo rad Vlade Nijedna Vlada Srbije više neće imati prostor da na svoj način interpretira učinak u izgradnji boljeg poslovnog ambijenta jer od sada na njih motri – Regulatorni indeks Srbije (RIS). Ovaj novi instru- ment za objektivno merenje rada Vlade koji je osmislio NALED u saradnji sa USAID Projektom za bolje uslove poslovanja, predstavljen je u januaru na veoma posećenoj konferenciji u Danas konferens centru. Prema RIS-u, rad jedne i druge Vlade u 2012. zaslužio je svega 31,7 poena od maksimalnih 100. Kako bi i „na terenu“ dobio potvrdu valjanosti RIS-a, NALED u saradnji sa agencijom Ipsos stratedžik marketing na svaka tri meseca anketira privrednike iz cele Srbije kako oni vide regulatorno okruženje. Stavovi privrede i rezultati RIS-a podudaraju se u visokom pro- centu (85%) što pokazuje da smo ispunili jednu od najvažnijih misija asocijacije – obezbeđivanje efikasne kontrole rada izvršne vlasti. Prema istraživanju, privrednici smatraju da je Vlada u prvom kvartalu ove godine radila lošije nego u prehodnom, s obzirom na to da je veći broj ministara do- bio nižu ocenu ili zadržao istu dok su samo vicepremijer Aleksandar Vučić (prosečna ocena 4,3) i ministar Mlađan Dinkić (prosečna ocena 3) bolje ocenjeni za odgovornost u radu. JPP kao ključ održivog razvoja Evropska unija u protekle dve decenije uložila je više od 250 milijardi evra u infrastrukturu i razvoj komunalnih usluga putem javno-privatnih partnerstava što pokazuje da je to jedan od dobrih i ispravnih načina da se podigne konkurentnost i nivo zaposlenosti na lokalu, kao i da se obezbede adekvatni uslovi za život i rad građana i privrede. Srbija je tek 2011. dobila savremeni Zakon o JPP koji sada daje pravi okvir za razvoj projekata u toj oblasti. Međutim, interesovanje lokalnih samouprava i dalje je skromno. Tim povodom NALED je u saradnji sa USAID Projektom održivog lokalnog razvoja pokrenuo projekat „Javno-privatno partnerstvo – ključ održivog razvoja“ u koji su uključene 32 lokalne samouprave. Cilj projekta je motivisanje opštinskih uprava da identifikuju koje bi projekte mogli da realizuju putem JPP i da učestvuju na konkursu za najbolju JPP ideju. Osam najboljih opština dobiće tehničku podršku NALED-a za us- postavljanje lokalnih timova za realizaciju JPP i izradu akcionih planova za sprovođenje projekata u delo. U novembru, NALED i USAID će organizo- vati investitorsku konferenciju na kojoj će lokalne samouprave imati priliku da se povežu sa zainteresovanim privatnim partnerima. Novo iz naled-a Studija o parafiskalnim nametima koju je prošle godine pripremio NALED, dala je značajne rezultate u smanjivanju op- terećenja koje privreda trpi zbog brojnih naknada i taksi. Osim što je Vlada Srbije nedugo po formiranju prihvatila naše predloge i ukinula 138 parafiskalnih nameta odnosno taksi, u isto vreme se obavezala da će oblast naknada reguli- sati jednim zakonom. U prvom kvartalu objavljen je Nacrt zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara. NALED je tim povodom, u saradnji sa Ministarstvom finansija i privrede i USAID Projektom za bolje uslove poslovanja, u beogradskom hotelu Hajat organizovao prvi okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona. Predstavnici kompanija, opština i NVO iz članstva NALED-a imali su priliku da kroz otvoreni razgovor sa Milicom Bisić, savetnicom u Ministarstvu finansija i pri- vrede, identifikuju problematična mesta u Nacrtu zakona i ponude drugačija reše- nja. Po završetku rasprave, svi komentari i predlozi su dostavljeni Ministarstvu u pisanoj formi, a NALED će nastaviti da prati proces usaglašavanja teksta zakona i uticati da budu usvojeni predlozi koji će zaista doneti rasterećenje privredi. Sve naknade na jednom mestu
  • 8. 8 Sinergija Elektronska prijava poreza Na radnom ručku sa članovima NALED-a, di- rektor Poreske uprave Ivan Simič najavio je da će od 1. jula sledeće godine biti uvedena obaveza elektronske prijave poreza za sve. Prema njegovim rečima, od početka godine podneto je oko 110.000 prijava poreza, od čega je samo 2,7% podneseno elektronskim putem, sve ostalo je bilo preko šaltera. Uvođenje digitalnog sertifikata bi znatno olakšalo prijavu poreza, pa je Simič uputio poziv svim privrednicima da ukoliko još uvek nisu prešli na ovakav način potpisivanja to urade što pre. Tim pre što je zakonom predviđeno da pečat više nije obavezan. Simič je napomenuo da prelazak prijave poreza sa šalterskog na elektronski način ne znači gubitak radnih me- sta u filijalama Poreske uprave širom Srbije. Na kraju je podsetio da će početkom naredne godine biti usvojena NALED-ova preporuka iz Sive knjige – da se porezi i doprinosi uplaćuju samo na jedan račun, što će značajno dopri- neti rasterećenju privrede. Sledeća investiciona destinacija: Srbija Treću godinu zaredom beogradski aerodrom promoviše najbolje iz Srbije – opštine i gradove sa povoljnim poslovnim okruženjem. Ovu jedinstvenu kampanju za promociju investicija pokrenuli su NALED i Aerodrom Nikola Tesla još 2010. i do danas su 23 lokalne samo- uprave dobile priliku da na ovaj način predstave svoje privredne potencijale pred više od 6 miliona putnika! U februaru 2013. lansiran je treći krug kampanje pod sloganom „Sledeća investiciona destinaci- ja: Srbija“. Sedam certifikovanih opština i gradova među kojima su Paraćin, Užice, Kruševac, Vršac, Zrenjanin, Novi Sad i Sombor promovisaće u narednih godinu dana prehrambenu, hemijsku, metalo- prerađivačku, građevinsku i farmaceut- sku industriju uz podršku sedam velikih kompanija koje sa uspehom posluju na lokalu – Holcim, Valjaonica bakra Sevojno (East Point), Henkel, Fresenius Medical Care, Dijamant, Ujedinjene piva- re Srbije (Heineken) i Somboled (Lacta- lis). Na otvaranju kampanje, ministarka regionalnog razvoja i lokalne samouprave Verica Kalanović i pokrajinski sekretar za međuregionalnu saradnju Branislav Bugarski, potpisali su Sporazum o sarad- nji sa NALED-om na daljoj promociji op- ština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Iako je naša zemlja od promena 2000. godine privukla značajan obim investicija, nijedna državna institucija nema sveobuhvatnu evidenciju dosadašnjih ulaganja. Često se i metodo- logija evidentiranja investicija razlikuje od organa do organa. Rešili smo da budemo pioniri u ovom poslu – nakon obimnog zadatka prikupljanja i razvrstavanja podataka dobijenih iz više izvora nastala je prva Baza stranih investicija, koja je dostupna na veb sajtu NALED-a. Za početak, baza sadrži podatke o 200 najznačajnijih stranih kompanija koje su u proteklih 13 godina uložile preko 16 milijardi evra u našu zemlju. Najveći broj ulaganja registrovan je u automobilskoj industriji (21), prehrambenoj (19), bankarstvu i osiguranju (15) i građevin- skoj industriji (14). U prvih 10 gradova i opština po broju privučenih investicija čak je sedam dobitnika NALED-ovog certifikata o povoljnom poslovnom okruženju (Inđija, Novi Sad, Subotica, Stara Pazova, Niš, Zrenjanin i Pirot). Baza je od objavljivanja u februaru izazvala veliku pažnju javnosti i NALED je redovno ažurira novim podacima o investicijama. Prva on-line baza stranih investicija vesti Novo iz naled-a
  • 9. 9jun 2013 | (g)radI Se! Presek najvažnijih stranih investicija od početka 2013. Prema podacima NBS-a, u 1. kvartalu 2013. godine, neto priliv direk- tnih stranih investicija (SDI) u našu zemlju iznosio je 155,3 mil EUR. Najviše se investiralo u oblasti finansijskih usluga - 29,5%, trgovine na veliko - 27,1%, proizvodnje pića - 14,6% i građevinarstva - 12,9%. Kompanija Holcim Srbija otvorila fabriku betona u Dobanovcima. Vrednost investicije: 2 mil EUR Danska kompanija Grundfos otvorila fabriku u Inđiji. Vrednost investicije: 50 mil EUR Sloboda u Čačku otvorila novi pogon artiljerijske municije. Vrednost investicije: 5,5 mil EUR Kompanija Continental Wind Partners CWP dobila dozvolu za gradnju prvog vetroparka na teritoriji opštine Kovin. Vrednost investicije: 300 miliona EUR Kompanija Fresenius Medical Care pokrenula u Vršcu treću proizvodnu liniju medicinske opreme, i zaposlila 112 novih ljudi Zahvaljujući kompaniji U.A. Aribolt koja je otvorila novi pogon za proizvodnju ženskih čarapa u Kruševcu posao je dobilo 100 radni- ka. Vrednost investicije: više od 5 miliona EUR Slovenačka kompanija Gorenje otvorila je u Valjevu novu fabriku rashladnih uređaja. Vrednost investicije: više od 21 mil EUR Gorenje zajedno sa Panasonic-om otvara u Zaječaru firmu za proizvodnju rashladnih aparata. Vrednost investicije: 70 mil EUR Nova fabrika konditora, kompanije Benlian foods u Nišu, donela posao za 100 radnika Italijanska kompanija za izradu sintetičkih prediva - Fulgar uložila je 2 miliona EUR u izgradnju nove hale čime će postojeći kapaciteti biti uvećani 40%, a posao dobiti 100 radnika Proizvođač građevinskog materijala Domino otvorio je prodajni centar u Kikindi. Vrednost investicije: 800.000 EUR Očekivane investicije u 2013. Kompanija Messer Tehnogas uložiće više od 20 mil EUR u novu fabriku kiseonika u Boru Siemens će u naredne tri godine uložiti 10 mil EUR u proizvodnju u fabrici u Subotici čime će biti obezbeđen posao za 230 radnika Swarovski u junu 2013. počinje gradnju fabrike u Subotici koja će doneti posao za 550 radnika Kompanija Gucci inestira 6 mil evra u pogon za proizvodnju kožne galanterije u Rumi, gde će biti zaposleno 120 radnika. Naftna industrija Srbije (NIS) u Pančevu počinje izgradnju termo- elektrane/toplane na gas. Vrednost investicije: 182 mil EUR Do kraja 2013. u Loznici će u novim pogonima kompanije Golden Lady posao dobiti 200 radnika Oko 1.100 ljudi u Staroj Pazovi dobiće posao u pet kompanija koje pokreću poslovanje u ovoj opštini - Milšped, EyeMaxx, Streit Group, Sika, Quattro houses Do 2016. u Despotovac će gradnjom termolektrane od strane tur- ske kompanije Teknotes biti uloženo 700 mil američlih dolara Kompanija Elixir Group će do septembra 2013. uložiti u Šapcu u fabriku đubriva 30 mil EUR Panonka iz Sombora ulaže 1,5 mil EUR u novi pogon prerade hrane Pokretanjem proizvodnje kompanije Čipsi Vej u Čačku će 130 ljudi dobiti posao Nemačka kompanija MC Bauchemie uložiće u Sremskoj Mitrovici više miliona evra u izgradnju postrojenja za proizvodnju aditiva za beton
  • 10. 10 Sinergija Kupujte po povlašćenim uslovima ili nominujte svoju ponudu za NALED berzu i iskoristite mogućnost za besplatnu promociju u poslovnoj javnosti Srbije www.naled-serbia.org/berza Ponude na naled berzi - (p)opusti se na akciji Paketi za organizaciju događaja u hotelu hyatt Regency POPUST: 10% SUPER POPUST ZA PRVIH 5 ČLANOVA KOJI SE JAVE NALED-U: 15% Važi do 31. decembra 2013. Hyatt Regency Beograd, hotel sa ***** zvezdica koji je udaljen samo 5 minuta vožnje od centra grada, osim luksuznih soba i apartmana, ali i raskošnih sadržaja, pruža i usluge organizovanja poslovnih sastanaka ili konferencija, kao i personalizovanih catering servisa. Paketi za organizaciju događaja podeljeni su u tri kategorije: express, poludnevni i dnevni. Express paket obuhvata postavku sale za sastanke, dvočasovnu kafe pauzu, standardnu AV opremu i kablovski internet po ceni od 25 EUR po osobi (minimum 15 učesnika/2 sata). U po- ludnevni paket od 35 EUR po osobi (minimum 15 učesnika) uračunata je postavka sale za sastanke, jedna jutarnja ili popodnevna kafe pauza, ručak, standardna AV oprema i kablovski internet. Treći paket jeste dnevni u koji je po ceni od 45 EUR po osobi (za minimum 15 učesnika) uračunata postavka sale za sastanke, jutarnja i popodnevna kafe pauza, ručak, standardna AV oprema, kablovski internet. Oglasni i PR prostor POPUST: 10% Važi do 31. jula 2013. Dnevni list Danas, korporativni član Medijske organizacije za jugoistočnu Evropu (SEEMO) i Asocijacije listova Project Syndi- cate nudi popust svim članovima i partnerima NALED-a za oglasni i PR prostor. Danas, dnevni list sa nacionalnom pokrivenošću jedan je od retkih dnevnih novina koji u svrhe povećanja tiraža ne koristi metode žute štampe. Poznat je po tome što njegova uređivačka politika pruža snažnu podršku sprskim nevladinim organizacijama, propagira ulazak u EU i prava nacionalnih manjina. Treninzi i obuke u oblasti ljudskih resursa POPUST: 10% - 22% Važi do 31. decembra 2013. Consulteam, sada OD&M Consulting, u sklopu sektora Trening i Razvoj nudi svim članovima i partnerima NALED-a popust za obuke na teme ličnog i timskog razvoja, HR menadžmenta, kao i u oblastima prodaje i pregovaranja, upravljanja projektima i promenama. Consulteam je u Srbiji osnovan u aprilu 2002. godine sa misijom da klijentima pruži podršku u ostvarivanju poslovne strategije nudeći široko znanje o lokalnom tržištu, veliko iskustvo konsultanata i oprobanu internacionalnu praksu svojih partnera. Usluge koje nudi Consulteam su: trening i razvoj zaposlenog i HR konsalting, istraživanje i selekcija, kadrovska rešenja – outsource usluge. Kao lider u regionu i deo Gi Group, jedne od vodećih kompanija u oblasti tržišta rada, Consulteam je u mogućnosti da ponudi sveobuhvatna rešenja u svim oblastima ljudskih resursa. vesti marketing@danas.rs www.danas.rs T: 011 344-11-86 F: 011 344-11-86 Dnevni list Danas Alekse Nenadovića 19 Beograd T: 011 308 73 27, 062 80 33 479 F: 011 308 73 71 tijana.raicevic@odmconsulting.com www.odmconsulting.rs OD&M Consulting Prote Mateje 52 Beograd T: 011 301 1139 F: / belgrade.regency@hyatt.com www.belgrade.regency.hyatt.com Hotel Hyatt Regency Beograd Milentija Popovića 5, 11070 Beograd, Srbija
  • 11. 11jun 2013 | www.naled-serbia.org/compendium www.naled-serbia.org/training Stipendije i treninzi Servisne informacije Podrška za projekte OCD Rok za prijave: N/A Donator: Ambasada Kraljevine Norveške Korisnici: NVO Svrha konkursa: jačanje vladavine prava i borba protiv ko- rupcije, reforma sektora odbrane, poboljšanje ljudskih prava, ekonomski razvoj i preduzetništvo, očuvanje životne sredine Maksimalan iznos podrške: 100.000,00 EUR Exchange 4 - podrška opštinama Rok za prijave: 4. jul 2013. Donator: Delegacija EU u Srbiji Korisnici: opštine Svrha konkursa: opštinski projekti u domenu zaštite životne sredine, lokalnog ekonomskog razvoja, socijalne zaštite na lokalnom nivou Maksimalan iznos podrške: 200.000,00 EUR Subvencije za nova radna mesta Rok za prijave: N/A Donator: Nacionalna služba za zapošljavanje Korisnici: privreda, lokalne samouprave Svrha konkursa: Podrška zapošljavanju u jedinicama lokalne samou- prave i privredi Maksimalan iznos podrške: 400.000,00 RSD Podrška eu integracijama Rok za prijave: 31. decembar 2013. Donator: Fond za otvoreno društvo Korisnici: državne i pokrajinske institucije, opštine, NVO, udruženja Svrha konkursa: aktuelizovanje pitanja reforme obrazovanja i njeno stavljanje na javnu i političku agendu, ubrzanje procesa integracije Srbije u EU, reforma pravosuđa i uspostavljanje punih garancija za njegovu nezavisnost, ujednača- vanje regionalnog razvoja Srbije i jačanje prekogranične saradnje i dr. Maksimalan iznos podrške: N/A Baza fondova Compendium Trening za mssp: unapređenje investicione spremnosti Rok za prijave: 28. jun 2013. Organizator: Nacionalna agencija za regionalni razvoj NARR, Ministarstvo finansija i privrede, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Učesnici: Mala i srednja preduzeća MSSP Mestoivremeodržavanja:Beograd,NoviSad,Niš,Kragujevac(Srbija), jul2013. Ova vrsta programa razvijena je sa ciljem da pomogne preduzećima, a naročito inovativnim preduzećima sa visokim potencijalom rasta, da privuku investicioni kapital i da razumeju zahteve i potrebe investitora. U okviru Programa za unapređenje investicione spremnosti biće orga- nizovana obuka, pružena savetodavna podrška, obezbeđen mentoring i tehnička podrška kako bi preduzeća u Srbiji unapredila one segmente poslovanja od kojih zavisi njihova investiciona spremnost. Praksa u parlamentu Nemačke (International Parliamentary Scholarships) Rok za prijave: 31. jun 2013. Organizator: Nemački Bundestag, Frei Univerzitet, Humbolt Univerzitet i Tehnički Univerzitet u Berlinu Učesnici: Mlađi od 30 godina, koji dobro poznaju nemački jezik i zainte- resovani su za rad u javnoj upravi Mesto i vreme održavanja: Berlin (Nemačka), jul 2013. Nemački parlament nudi mladim ljudima priliku da upoznaju ne- mački parlamentarni sistem i političke procese odlučivanja kao i da steknu praktično iskustvo u radu Parlamenta. Program je usmeren na mlade ljude koji su zainteresovani i koji žele da u budućnosti dobiju aktivnu ulogu u demokratskom oblikovanju svoje zemlje. Učesnici dobijaju stipendiju od 450€, plaćen smeštaj, osiguranje, a pokriveni su i troškovi prevoza. Novčane nagrade za posebna dostignuća u istraživačkom novinarstvu Rok za prijave: 20. jul 2013. Organizator: Centralna evropska inicijativa (CEI), Medijska organizaci- ja jugoistočne Evrope (SEEMO), Konrad Adenauer Stiftung (KAS) Učesnici: Novinari iz Srbije (štampa, TV, online, agencije ) Mesto i vreme održavanja: / Za kategoriju profesionalni novinari mogu se prijaviti kandidati koji su u poslednje tri godine imali uspeha u istraživačkom novinarstvu i koji se još uvek aktivno bave novinarskim poslom. U kategoriji mladi novinari mogu učestvovati kandidati koji su aktivni u oblasti istraživačkog novinarstva i koji su kao rezultat toga objavili istraživačku priču koja ispunjava sve profesionalne standarde. Potencijalni učesnici moraju biti prijavljeni od strane pojedinaca, organizacija, medijskih kompanija, a samonominacije nisu dozvoljene.
  • 12. 12 Sinergija Uspešnost i konkurentnost jedne lokalne samouprave zavisi od toga da li opština sebe vidi isključivo kao servis građana i čeka na pomoć države kad su investicije u pitanju, ili je spremna da preuzme razvoj lokalne ekonomije u svoje ruke. Iako je uloga države presudna za stvaranje opšte poslovne klime i privlačenje krupnih investitora poput FIAT-a, opštine i gradovi mogu mnogo toga da učine po pita- nju razvoja postojeće privrede i privlačenja investicija manjeg (ali ne i zanemarljivog) obima. Upravo to je suština lokalnog eko- nomskog razvoja (LER), kao procesa putem kojeg opštine i privreda rade zajedno na poboljšanju opšte ekonomske snage lokalne zajednice. U ovom poslu, neke opštine su uspešnije od drugih. One manje uspešne će reći da su druge imale bolje nasleđe, veću pomoć države, bolju geografsku lokaciju... Međutim, najčešći faktor koji je uticao da se jedna opština izdvoji od drugih i uspe jeste zajednička ideja i upornost nekoliko ljudi da tu ideju i sprovedu. Pioniri lokalnog ekonomskog razvoja u Srbiji poput Inđije ili Zrenjanina, pojavljuju se početkom prethodne decenije, i to su prve opštine koje su razumele i preuzele na sebe ovaj novi zadatak, pre svega zahvalju- jući snažnom liderstvu. U to vreme, najveći problem bio je „nedostatak“ građevinskog zemljišta koje je moglo biti dato potencijal- nom investitoru na korišćenje ili u vla- U SINERGIJI sništvo. Gradovi i opštine ne samo da nisu mogle da otuđe sredstva kojima raspolažu (zemljište, zgrade, poslovni prostor), već nisu mogle ni da pribave imovinu bez saglasnosti republičkih organa. Koliko je to onemogućavalo lokalni ekonomski razvoj nije potrebno posebno naglašavati, sem reći da su naročito ugroženi bili projekti kao što su biznis inkubatori, industrijski parkovi i braunfildi, budući da podrazumevaju raspo- laganje nekretninama. Veliki broj opština je godinama lamentirao nad svojom sudbinom, ali pojedine su na primer iskoristile staro zadružno zemljište, prevele ga nameni, dovele infrastrukturu i time stekle prednost nad drugima. Druge su pak sa privatnim vlasnicima zemljišta zajednički privlačili investitore. Neke su stekle vlasništvo nad zemljištem ili objektima komercijalizacijom vojne imovine. Kada su opštine delimično rešile problem zemljišta , pojavio se novi izazov – a to je infrastruktura. Opremanje primarnom infrastrukturom jedne industrijske lokacije veličine oko 30 hektara iznosi približno četi- ri miliona evra. S obzirom na to da je ukupan budžet jedne srednje razvijene opštine sa 50.000 stanovnika u 2005. godini iznosio približno pet miliona evra, nije teško pret- postaviti da novca za infrastrukturu nije bilo. Ovaj problem se prevazilazio na različite načine. Korišćeni su višestruki izvori, krediti, donacije, državna pomoć, a često i privatni kapital (partnerstvo sa privatnim sektorom). Inđija i Zrenjanin su među prvim opštinama razumele koliko je važno imati zajedničku viziju razvoja, i što je još važnije – upornost i odlučnost da se ta vizija sprovede u delo Ujedno su i apetiti morali da se smanje i prve industrijske lokacije koje su opremane nisu bile veće od pet hektara. Tako su počele da niču industrijske zone i opštine su mogle novim investitorima da ponude lokaciju za izgradnju fabrike, šoping centra ili poslov- nog prostora. Taj novi „Srbingrad“, koji se pojavio na sajmovima investicija i nekret- nina, tada je dobio zadatak da se nametne i zadobije poverenje investitora. Najefikasniji način da pridobiju poverenje novih investitora bazirao se na unapređenju saradnje sa postojećom privredom, za koju se ispostavilo da, ako je zadovoljna, pred- stavlja najboljeg promotera opštine . S druge strane, od postojeće privrede prevashodno zavisi stepen zaposlenosti, životni standard i budžet opštine , pa su progresivnije opštine brzo prepoznale saradnju sa lokalnim pre- duzećima kao ključ uspešnog ekonomskog razvoja. To je podrazumevalo ne samo uvođenje novih usluga za privredu, već i promenu u pristupu i načinu obavljanja stalnih admi- nistrativnih poslova sa privredom. Prve reforme na ovom polju bile su osnivanje opštinskih uslužnih centara, komunalnih centara, jedinstvenih šaltera za registraciju privrednih subjekata i šaltera za izdavanje dozvola. Možda je najznačajnija reformao- vog tipa bila uspostavljanje opštinskih kan- celarija za LER od 2006. godine i nadalje. To su prva odeljenja u opštinskoj upravi koja imaju razvojnu a ne upravnu (admini- strativnu) ulogu. Način njihovog osnivanja je različit (služba, odeljenje, agencija, tim u ključ za razvoj opština Dobri lideri su USAID-ovo istraživanje pokazalo je da je 63% stranih investitora izabralo Srbiju zahvaljujući ranije ostvarenim poslovnim kontaktima
  • 13. 13jun 2013 | okviru kabineta predsednika opštine), ali bez obzira na poziciju u opštinskoj upravi, bave se strateškim planiranjem ekonom- skog razvoja, promocijom investicija, razvojem ljudskih resursa, identifikacijom problema sa kojima se privreda suočava, pripremom i sprovođenjem projekata eko- nomskog razvoja. Uloga Kancelarije je da bude medijator između privrede i države (javnog sektora) i da olakšava i ubrzava komunikaciju privrede sa javnim službama. Konačno, pored uspostavljanja institucional- nog okvira, 2007. godine, novim Zakonom o lokalnoj samoupravi uspostavljen je i ne- dostajući pravni za bavljenje LER-om, kada su promocija investicija i razvoj postojeće privrede i zvanično stavljeni u nadležnost opština i gradova. Iste godine NALED je pokrenuo program Certifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem, kako bi pomogao lokalnim samoupravama da što Lokalni ekonomski razvoj u Srbiji uspešnije uskoče u ovu novu ulogu. Danas gotovo trećina opština i gradova u Srbiji prepoznaje značaj lokalnog ekonomskog razvoja i unapređuje poslovnu klimu kroz NALED-ov program certifikacije, a najus- pešnije od njih našle su se na listi najboljih investicionih destinacija u jugoistočnoj Evropi za 2012/13. po oceni čuvenog Finan- cial Timesa. Na kraju, treba reći da lokalni ekonomski razvoj ne daje odgovor na sva pitanja. Mnogo toga je i u rukama države. Država propisuje poreze, a reguliše i finansiranje lokalnih samouprava te je osnovni meha- nizam kontrole, a samim tim i stimulacije razvoja, u njenim rukama. Država odlučuje o izgradnji međunarodnih putnih mreža i međuopštinskoj infrastrukturi, o ulaganju u železnički i avio saobraćaj., pa ulaganje u saobraćajnu infastrukturu na lokalnom nivou može da bude uzaludna investicija za one opštine koje se ne nalaze na značaj- nim putnim pravcima. Međutim, lokalna uprava i lokalna politika utiču na dostu- pnost ili nedostatak vode, kanalizacije, gasa i razvijenost infrastrukture građevinskog zemljišta. Lokalna samouprava kreira i proces i proceduru kroz koju preduzeća moraju da prođu unutar same gradske uprave, raspoloživost radne snage ili javni transport, cene komunalnih usluga ili visinu komunalnih taksi. Rezultat njihovog činjenja ili nečinjenja su razlike koje danas možemo videti među opštinama koje se nalaze na sličnim geografskim položajima i imaju slično nasledstvo. U uspešnim opštinama tim ljudi je preuzeo odgovor- nost i inicijativu da identifikuje probleme, osmisli rešenja i uporno i efikasno radi na njihovom sprovođenju. Upravo ti ljudi čine razliku između uspešnih i neuspešnih opština u Srbiji. Jelena Bojović, direktor programa za regulatornu reformu NALED-a U uspešnim opštinama tim ljudi je preuzeo odgovornost i inicijativu da identifikuje probleme, osmisli rešenja i uporno i efikasno radi na njihovom sprovođenju. Upravo ti ljudi čine razliku između uspešnih i neuspešnih opština u Srbiji
  • 14. 14 Sinergija Administrativna reforma je zadatak svakog Dva široko prihvaćena pristupa za lokalni ra- zvoj su lokalni ekonomski razvoj i regionalni razvoj. Ovi pristupi se ne isključuju među- sobno, ustvari, završne aktivnosti su slične, ako ne i gotovo iste. Međutim, radi jasnoće, sledi kratko objašnjenje oba pristupa. Lokalni ekonomski razvoj ima za cilj da iz- gradi ekonomski kapacitet određene oblasti kako bi se poboljšala budućnost privrede i kvalitet života svih ljudi. To je proces u kome javni, privredni i nevladin sektor zajednički rade kako bi stvorili bolje uslove za eko- nomski rast. Na čelu procesa su uvek lokalne samouprave koje teže da ojačaju lokalne ekonomske kapacitete i da poboljšaju svoju ekonomsku budućnost i kvalitet života za sve. Za one koji žele sveobuhvatniji pregled teorije o LER-u, pozadina i praktični vodič o tome kako bi trebalo da bude sproveden neka potraže referentni vodič Svetske Banke o lokalnom ekonomskom razvoju. Regionalni razvoj je zatvoren od strane regionalne politike EU koja teži da smanji značajne ekonomske, društvene i teritori- jalne razlike koje su prisutne u regionima Evrope. Ciljevi ove politike su konvergencija solidarnosti između regiona, regionalne kon- kurentnosti i zaposlenosti i evropske terito- rijalne saradnje. Regioni Evrope su standar- dizovani na osnovu NUTS klasifikacije koja predstavlja hijerarhijski sistem za podelu ekonomske teritorije EU u cilju prikupljanja, razvoja i usaglašavanja regionalne statistike u sinergiji Iskorenjivanje birokratije je ključna oblast na koju se fokusira lokalni razvoj. Opštinske vlasti su u najboljoj poziciji da sprovode takve akcije Tom Thorogood, ekspert za lokalne i regionalne razvojne inicijative Uposlednjih 10 i više godina Srbija je prošla kroz težak tranzicioni proces želeći da sprovede demo- kratske reforme, uđe u EU i restrukturiše svoju privredu. Ova tranzicija u kombinaciji sa globalnom ekonomskom krizom je imala značajan uticaj na ekonomsku situaciju u zemlji. Problemi sa kojima se susrećemo su visoka nezaposlenost, loša infrastruktura, starenje stanovništva i migracija iz siromaš- nih oblasti u glavne centre što je dovelo do nastavka spirale nerazvijenosti u pojedinim delovima zemlje.
  • 15. 15jun 2013 | prvi  rukovodstva EU i socio-ekonomske analize regiona: NUTS 1 su glavni socio-ekonomski regioni, NUTS 2 su osnovni regioni za primenu regionalne politike, i NUTS 3 se odnosi na male regije za specifične dijagnoze. Što se tiče ovog članka, fokus je na trećem nivou NUTS-a koji Srbija sprovodi u dve oblasti . U praksi, svi različiti činioci imaju za cilj da rade veoma slične stvari koje se najbo- lje mogu opisati kao delovanje na faktore koji utiču na privredu geografske oblasti, bez obzira na to da li je u pitanju region ili opština ili oboje. To su kvalitet upravljanja javnim sektorom, pravila koja utiču na raspoloživost komunalne infrastrukture i faktori koji utiču na produktivost rada lokalne ekonomije uključujući domaćinstvo, zdravstvo, obrazovne usluge, dosupnost veština, mogućnosti obuke i transporta. Svi ovi „tvrdi“ i „mekani“ infrastrukturni faktori predstavljaju glavne odrednice komparativ- ne prednosti i čine kamen temeljac uspešne lokalne ekonomije. Što se tiče konkretnih aktivnosti i rezultata koje su postigle ove različite intervencije, mogu biti grubo konsolidovani po određe- nim specifičnim temama. Strategija razvoja: danas postoji obilje strategija razvijenih na lokalnom nivou gde većina opština ima najmanje jednu strate- giju, a mnogo njih čak i nekoliko koje se odnose na rešavanje određenih problema. Uprkos koordinaciji između donatora, i dalje postoji tendencija pojedinačnih projekata da insistiraju na novim strategijama koje će se razvijati u skladu sa njihovim smernicama i koje će se okrenuti potrebama tog konkret- nog projekta. Cilj je uvek bio koordinirati strateško planiranje, a što se tiče procesa trećina opština veruje naled-ovom rešenju Dokaz sugeriše da opštinski lideri shvataju potrebu da se reaguje na ovaj problem i preduzimaju konkretne korake. Tako je preko 60 lokalnih samouprava u Srbiji prihvatilo NALED-ov program certifikacije kao mehanizam za unapređenje lokalne administracije i stvaranje ambijenta koji pogoduje privrednom razvoju i investicijama. Pravac lokalnog razvoja opštinskog budžetiranja, ovo se retko kad dešavalo. Zbog toga, u većini slučajeva, strategije imaju malo ili gotovo nikakve veze sa opštinskim planiranjem investicija na taj način smanjujući njihovu realnu vrednost. Ulaganja u infrastrukturu: ulaganja u infrastrukturu su preuzela oblik granta sa odgovarajućim finansiranjem koje se bavi ključnim problemima poput vode, kanaliza- cije, obrazovne i ekonomske infrastrukture. U mnogim slučajevima različiti donatori su kombinovali svoja sredstva kako bi podržali jednu intervenciju. Većina ovih projekata su proizvod procesa strateškog planiranja i poslednjih godina je došlo do pokreta da se podrže veći projekti koji se oslanjaju na nekoliko izvora finansiranja, uključujući i pozajmljivanje. Administrativna reforma: usvojeno je nekoliko različitih pristupa i oni obuhvataju aktivnosti poput izgradnje kapaciteta opštin- skog osoblja, osnivanje centara za pomoć građanima i lobiranje i zastupanje u specifič- nim problemima na lokalnom i centralnom nivou, kao što su „dobijanje građevinske dozvole“ i „registracija firme“. Evaluacija ovih različitih intervencija i uticaj koje su imale je u velikoj meri izvan nadležnosti ovog članka. Međutim, jasno je da Srbija ima značajne regionalne razlike u pojedinim delovima zemlje koji su znatno manje razvijeni od ostalih. Osim toga, jasno je da većina bilateralnih donatora postepeno smanjuju svoju podršku Srbiji. Postavlja se pitanje šta bi trebalo da bude fokus za razvoj opština u budućnosti. Odgovor je jasna administrativna reforma. Ovo može da podrazumeva mnogo stvari, kao što smo ranije rekli, odnosi se na stvara- nje podsticajnog okruženja, iskorenjivanje birokratije sa kojom se privreda suočava na svakom nivou. Kroz publikaciju kao što je „Doing Business Report“ Svetske Banke jasno se vidi da Srbija ima fundamentalne probleme od kojih se mnogi mogu rešiti je- dino na centralnom nivou. Ipak, anegdotski dokaz kao što je uspeh opštine Inđija nam govori da ima mnogo toga što se može uradi- ti na lokalnom nivou sa snažnim liderstvom i političkom voljom kao ključnim sastojcima. Da zaključimo: sprovođenje reformi koje poslovanje čine lakšim je ključna oblast na koju se fokusira lokalni razvoj. Opštinsko rukovodstvo je ono koje je u najboljoj poziciji da sprovede takve akcije i čini se da se zauzimaju i postupaju po ovoj poruci. Imajući to u vidu, postoji još mnogo toga što u ovom domenu treba da se uradi ako opšti- ne u Srbije planiraju da pobede u globalnom takmičenju za nove investicije.
  • 16. 16 Sinergija Koliko zapravo znate o LeR-u? 1. Šta pre svega podrazumeva pojam „lokalni ekonomski razvoj (LER)“? a. Lokalni ekonomski razvoj je proces kojim upravlja država kako bi podstakla ravno- meran regionalni razvoj čitave zemlje. b. Lokalni ekonomski razvoj je proces kojim upravljaju opštine i gradovi u saradnji sa partnerima iz privatnog, javnog i civilnog sektora, čiji je cilj jačanje postojeće privre- de, promocija novih ulaganja i povećanje zaposlenosti u konkretnoj sredini. c. Lokalni ekonomski razvoj je proces kojim upravljaju preduzeća kako bi podigla pro- duktivnost i profitabilnost na lokalu. 2. Koji od ponuđenih instrumenata LER- a generiše potencijalno najveći broj novih radnih mesta? a. Biznis inkubator. b. Zona unapređenog poslovanja (Business Improvement District - BID). c. Industrijska zona / park. 3 . Koja je razlika između tzv. grinfild i braunfild investicija? a. Grinfild investicije podrazumevaju ulaga- nja u izgradnju novih proizvodnih kapa- citeta, a braunfild kupovinu i adaptiranje postojećih. b. Grinfild investicije su ulaganja u čiste tehnologije a braunfild u prljave. c. Nema razlike. 4. Koja je razlika između industrijske zone i industrijskog parka? a. Nema razlike, to su različiti pojmovi koji definišu istu stvar. b. Industrijska zona je lokacija površine do 100 ha a industrijski park obuhvata veću površinu. c. Industrijski park je širi pojam od industrij- ske zone jer pored građevinskog zemljišta podrazumeva postojanje infrastrukture i profesionalnog menadžmenta koji uprav- lja parkom. 5. Koji porez predstavlja najznačajniji izvor prihoda za opštine i gradove u Srbiji? a. Porez na zarade. b. Porez na zemljište. c. Lokalne administrativne takse. 6. Koje su institucije u nadležnosti lokal- nih samouprava? a. Katastar. b. Javno-komunalna preduzeća. c. Lokalne filijale Nacionalne služba za zapošljavanje. 7. Kako opštine mogu da unaprede kvali- tet lokalne radne snage? a. Uvođenjem novih obrazovnih profila u srednje škole i fakultete. b. Organizovanjem obuka i praksi za nezapo- slene u saradnji sa privredom. c. Promenom školskog sistema. 8. Zaposlenost i prihodi u lokalnoj samo- upravi pre svega zavise od? a. Lokalne privrede. b. Novih stranih investicija. c. Subvencija države. 9. Šta su to javno-privatna partnerstva (JPP)? a. Davanje poreskih olakšica privatnom sektoru. b. Poslovna saradnja privrede i opština na polju društveno odgovornog delovanja. c. Zajedničko, kooperativno delovanjejavnog sektora s privatnim sektorom u proizvod- nji javnih proizvoda ili pružanju javnih usluga. reŠeNjetesta: 1–b,2–c,3–a,4–c,5–a,6–b,7–b,8–a,9–c TEST
  • 17. 17jun 2013 | Britanske kompanije uvek će izabrati investicionu destinaciju na kojoj je po- vraćaj na uložena sredstva maksimalan, a rizik minimalan. Srbija ima dosta karakteri- stika koje je preporučuju: odličnu geografsku lokaciju, veliki broj talentovanih radnika i EU perspektivu, koja će podstaći motivaciju vlade za daljim ekonomskim reformama. Međutim, kompanije neće investirati ako nemaju pove- renje u vladavinu zakona i odsustvo korupcije – kaže Sir Paul Judge, predsednik Britansko- srpske privredne komore. Da li imate neku posebnu strategiju za pod- sticanje ekonomske saradnje i kakvo je inte- resovanje britanskih investitora za Srbiju? Komora želi da poboljša umreženost i komunikaciju između dve privrede. Srbija i dalje ostaje na radaru britanske privrede. Trgovinske misije su se značajno povećale, uz skorašnje posete Srbiji delegacija iz britanske bezbednosne i železničke industrije, kao i iz sfere poslovne obuke. Tokom godine Trgo- vinski sektor Britanske ambasade u Beogradu (UK Trade and Industry), bio je okupiran upitima, trgovinskim misijama i drugih inicija- tivama više nego ikad. Komora i njeni vodeći članovi, kao što je međunarodna revizorska kuća KPMG, žele da pomognu tako što će uveriti britanske kompa- nije da je Srbija čvrsto posvećena ambicioznoj putanji rada, tržišnih i kapitalnih reformi, Interesovanje britanskih investitora za Srbiju veće nego Ikad Smanjena birokratija i manji troškovi administracije postavljaju vašu zemlju u jaku poziciju u poređenju sa tržištima koja je okružuju, a tu su i konkurentske prednosti poput mreže trgovinskih sporazuma i potencijala u važnim industrijama poput poljoprivrede razGovor sa... Sir Paul Judge, predsednik Britansko-srpske privredne komore Da bi privukla londonski kapital, Srbija mora da ponudi projekte velike vrednosti - reč je o investicijama od najmanje 20 miliona evra čvrstoj fiskalnoj politici i upravljanju, kao i po- boljšanju investicione klime. Ako je sposobna da to uradi – uz sprovođenje onih predloženih od strane predstavništava stranih investitora u Beogradu, kao i u priznatim globalnim listama, kao što su Doing Business Guide i Global Com- petitiveness Report – Srbija će biti u posebno dobroj poziciji da iskoristi povratak britanskih investicija. Izjavili ste da “Srbija ima značajan i rastući potencijal za investicije “. Kako može da ojača svoje potencijale za ekonomski razvoj? Verujem da nakon veoma teške istorije koju ima iza sebe, Srbija sada može da se nada znat- no boljoj situaciji u privredi. Pozitivna odluka EU o statusu kandidata je veoma važna za investicionu klimu u Srbiji. Smanjena birokra- tija i manji troškovi administracije postavljaju zemlju u jaku poziciju u poređenju sa tržištima koja je okružuju. Uz podsticajnu politiku prema investitorima, prednosti na kojima Srbija može da gradi konkurentsku poziciju su strateška
  • 18. 18 Sinergija pozicija u jugoistočnoj Evropi, odlična mreža carinskih i drugih trgovinskih sporazuma i potencijal u važnim industrijama, poput poljoprivrede. Investicije iz drugih zemalja, kao što su Fiat fabrika automobila u Kragujevcu i potencijal gasovoda Južni tok, dovešće do in- teresovanja britanskih investitora u povezanim sektorima industrije. Kako se bude vraćala likvidnost finansijskih tržišta, jačaće konkurencija za dužničkim i vlasničkim kapitalom, što znači da se srpski privrednici moraju dobro potruditi da bi pove- ćali atraktivnost svojih firmi. Ne sme se izbeći sprovođenje potrebnog finansijskog i opera- tivnog restrukturiranja, ako srpske kompanije žele da uspešno obezbede investicije i strateška partnerstva. Komora će se truditi da podrži srp- ske kompanije koje traže finansijske investitore, strateške partnere i nova tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, uz iskorišćavanje pogodnosti EU kandidature, kao i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji još nije ratifikovala jedino Litvanija. Zašto imamo tako lošu istoriju britanskih investicija u Srbiju do sada? Srbija je tokom prošle godine u Ujedinjeno Kraljevstvo izvezla robu u vrednosti od oko 110 miliona evra, a vrednost uvoza bila je 130 miliona evra, tako da već postoji određeni tok trgovine. Što se tiče investicija, međutim, zvanična britanska evidencija daje lažnu sliku. London ostaje primarno evropsko tržište vlasničkog i dužničkog kapitala i veliki deo in- vesticija u Srbiju i srpske kompaniije se obavlja preko Londona. Mnogi investitori finansirani iz Britanije zbog poreza posluju van nje, kroz holding kompanije, na primer, u Švajcarskoj, Holandiji ili Kipru i njihove investicije u Srbiji se vode kao investicije iz tih zemalja, iako je novac došao iz Velike Britanije. Srpski privrednici u potrazi za zapadnim kapitalom moraju da budu svesni da moraju da ispune kriterijume za povećanu transparentnost i usaglašenost finansija, što je uobičajena stvar na međunarodnim tržištima kao što je London. Takođe, investicije obično moraju da budu zna- čajne veličine da bi privukle londonski kapital, npr. minimalno 20 miliona evra. Investitori moraju da imaju što više sigurno- sti kada ulažu kapital i srpski poslovni lideri moraju da učine još mnogo toga na restruktu- riranju svojih firmi, tako da budu spremniji za investitore i dobro organizovani da bi obezbe- dili međunarodne investicije. U okviru proslave Srpskog meseca u Velikoj Britaniji 2012, bili ste domaćin poslov- nog prijema u Vašem domu u centralnom Londonu. O čemu ste govorili i koji su Vaši utisci o našim ljudima? razgovor sa... Promena pravnog i finansijskog sistema Otpor transparentnom prikazivanju podataka može da bude prepreka britanskim investito- rima u povezivanju sa srpskim privrednicima, posebno kada mnoge lokalne finansijske insti- tucije nisu sprovele dublju finansijsku analizu organizacija koje podržavaju. Ovo ukazuje na potrebu za menjanjem i poboljšavanjem pravnog i finansijskog sistema koji trenutno postoje u Srbiji, tako da investitori dobiju pravedan uvid u poslovni učinak i upravljanje. Najpre sam naglasio bliske istorijske veze između Velike Britanije i Srbije. Prošle godine je obeležena 175. godišnjica diplomatskih odnosa između dve zemlje. Osim toga, 2013. se u svetu proslavlja kao 1700. godišnjica od odluke cara Konstantina 313. godine da legali- zuje hrišćanstvo u Rimskom carstvu, što je bilo jedno od najvažnijih proglašenja u istoriji. Ovo spaja Srbiju i Britaniju, jer je Konstantin rođen u Nišu, a postao je car dok je bio u gradu Jorku u Britaniji. Takođe sam govorio o potencijalu za nad- gradnju na napredak koji je Srbija učinila u protekloj deceniji, koji je kulminirao statusom kandidata za EU. Jasno je da su mnoge zemlje koje su imale dug period komunističke vladavine, a zatim težak period prilagođavanja, sada postale mesta stabilnosti i transparentnosti. Srbija zaslužuje da ostvari istu transformaciju, koja bi joj omogućila da dostigne stope rasta čak i iznad onih u Zapadnoj Evropi, kako “nevidljiva ruka” tržišnih sila Adama Smita vodi investicije na
  • 19. 19jun 2013 | Sir Paul Judge, predsednik Britansko-srpske privredne komore razvila između Kembridž univerziteta i Srbije, preko Pexim fondacije koja u velikoj meri deli školarine za srpske studente koji žele da studiraju na Kembridžu, uključujući tri devojke koje su trenutno na MBA programu u Judge Business School. Najveća britanska investicija u Srbiju do sada bila je akvizicija Duvanske industrije Vranje od strane British American Tobacco 2003. godine. U poslednje vreme, u našim medijima je najavljeno da su naši spa centri veoma zanimljivi za investitore. Znam za određene predstojeće investicije iz Britanije u oblasti obnovljive energije, rudarstva i u sektoru zdravstva, iako ne mogu da komentarišem u njihovo ime. Interesova- nje britanskih strategijskih partnera će rasti, imajući na umu povoljan status kandidata za EU koji Srbija sada ima, a Komora će podržati srpske kompanije u njihovim naporima da pristupe investicionoj zajednici grada Londona. Ipak, moramo imati na umu da se odluke o investiranju ne donose preko noći i u mnogim slučajevima potrebni su meseci da bi se one razvile. Očekujem veći nivo britanskih strate- gijskih partnerstava sa srpskim firmama, kao i finansijskih investicija. Poseban razlog je što srpske kompanije i institucije razumeju predno- sti nove legislative kompatibilne sa EU, a koja je sada doneta u Srbiji, na primer Zakon o privrednim društvima, Zakon o tržištu kapitala i Zakon o javno-privatnim partnerstvima. Me- đutim, iskustva britanskih i drugih investitora u proteklim godinama bila su pomešana i zbog razočaranja oko sporne britanske investicije u Vrnjačkoj Banji. Vi ste predsednik kompanije Greenhouse Capital, koja ima predstavništvo u Beogra- du. Koliko ste do sad investirali u Srbiju? Greenhouse je pre četiri godine obezbedio 22,5 miliona evra za konsolidaciju telekomu- nikacionog sektora u jugoistočnoj Evropi, kroz stvaranje kompanije Orion Telekom. Orion je rezultat integracije kompanija SezamPro, Mediaworks i novosadskog internet provajdera Neobee i trenutno je vodeći srpski operater fiksne telefonije posle Telekoma Srbija. Bilo je potrebno 18 meseci da se ovo razvije, što znači da je Greenhouse prisutan u Srbiji od 2007. godine. Evropska banka za obnovu i razvoj i Kraljevska banka Škotske takođe su bili ključni investitori. Krajem prošle godine, Greenhouse je ra- zvio i uveo AFIS (Alternative Fixed Income Strategies) proizvode da bi omogućio raznim zapadnim finansijskim institucijama sa kapita- lom na rastućim tržištima da imaju alternativni izvor investicija u jugoistočnu Evopu. AFIS je usmeren na zemlje bivše Jugoslavije, Albaniju, Bugarsku, Moldaviju, Rumuniju i Ukrajinu, gde pojedinačne korporativne transakcije nalik na deonice nisu dovoljnog obima ili dovoljne transparentnosti da bi omogućile direktne inve- sticije. AFIS će najpre podržati sprsko, hrvatsko i crnogorsko tržište, kao deo regionalne strate- gije usmerene na ulaganje više od 1,5 milijarde evra hibridnog kapitala, gde bi Beograd bio centar operacija kompanije Greenhouse za ju- goistočnu Evropu. Stoga bi naš cilj bio kreiranje pozitivne klime za dalje investicije, uz razvijanje jakog, lokalno baziranog, međunarodnog savetodavnog tima za korporativne finansije. Takođe, postoji nekoliko novih transakcija što se tiče gasovoda i nadamo se da ćemo uskoro imati najave o tome. Postoji velika tražnja za poljoprivrednim proizvodima širom sveta. Srbija ima veliki potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji. Zašto potencijalni investitori ne ulože u proizvodnju hrane u Srbiji i izvoze u ino- stranstvo? Tačno je da je obezbeđivanje hrane globalni interes, uz snage Srbije u proizvodnji poljopri- vrednih dobara, posebno organskih proizvoda, voća i mesnih prerađevina, potencijalno uz veoma veliku tražnju. Međutim, struktura gaz- dinstava mnogih srpskih farmi je takva da može da bude teško privući investitore koji traže veći obim proizvodnje. Srpske kompanije, na primer Victoria Group i MK Group, vode u svojim poljima širom regiona jugoistočne Evrope i imaju pristup tržištima i kapitalu u Srbiji, što znači da im možda i nisu nužno potrebne strane investicije u ovoj fazi. Međutim, kako budu tražili da šire i modernizuju proizvodnju, možda van Srbije, na primer kroz finansiranje investicija i možda akvizicije, možda će im biti potrebno da koriste Londonsko tržište kapitala. Mislim da upravo na ovom polju leži buduća saradnja, koju bi Komora, i svakako Greenhouse, podržali. Sir Paul Judge Istaknuta poslovna i politička ličnost Britanije. Obrazovanje je stekao u školi u Londonu, a zatim na Trinity College-u u Kembridžu i Wharton školi Univerziteta u Pensilvaniji. Početak karijere proveo je u kompaniji Cadbury Schweppes, gde je vodio otkup prehrambenih kompa- nija. Tokom 1990-ih bio je predsednik organizacije Food from Britain, generalni direktor britanske Konzervativne partije i savetnik ministra u vladi Ujedinjenog kraljevstva. Tokom 2000-ih bio je pred- sednik Kraljevskog društva za umetnost i predsednik organizacije Chartered Management Institute. Osim funkcije predsednika Britansko-srpske privredne komore i kompanije Greenhouse Capital Group koja radi u Beogradu, trenutno je aktivan i kao britanski predsednik Britan- sko-severnoameričkog komiteta, specijalni savetnik Kraljevskog instituta međuna- rodnih poslova, član Ruske predsedničke akademije za nacionalnu ekonomiju i javnu upravu. On i njegova supruga, Lady Barbara Judge, imaju dva sina. mesto gde mnogi privrednici mogu da budu konkurentni. Takođe sam komentarisao jako prisustvo Srba u Londonu, gde mnogi studiraju i rade. Po- sebno sam naglasio odličnu povezanost koja se
  • 20. 20 Sinergija Kao prvi čovek Coca-Cole, imali ste prilike da poslujete u zemljama regiona. Kako biste ocenili poslovno okruženje u Srbiji u odnosu na druge zemlje? Mogu da kažem da se sve zemlje u regionu, pa i šire, suočavaju sa istim izazovima. Oni svakako utiču na poslovni ambijent, ali predstavljaju još jedan razlog više da u poslovanju budemo kreativniji, inova- tivniji i odemo korak dalje. Srpsko tržište nije izuzetak, i upravo zato nam je još veće zadovoljstvo što je ono jedno od onih na kojima se najbrže razvijamo u Evropi. Ov- de smo investirali mnogo truda, vremena i finansijskih sredstava kako bi izgradili jedan veliki poslovni sistem, koji ne samo svojim poslovanjem, već i kontinuiranim ulaganjem u lokalnu zajednicu značajno doprinosi privredi i društvu zemlje. godina uspeha u Srbiji Nedavno ste izabrani za potpredsednika Upravnog odbora NALED-a. Šta po va- šem mišljenju treba da uradi država a šta lokalne samouprave kako bismo ubrzali lokalni ekonomski razvoj? Multisektorska saradnja je presudna i neophodna. Veoma je važno da zajedno sa partnerima iz javnog, privatnog i civilnog sektora radimo na unapređenju poslovnog ambijenta. Naše iskustvo kroz različite projekte govori da ovakva saradnja, i spoj različitih ekspertiza daju najbolje rezultate. Zato je važno da uzajamno osluškujemo potrebe kako bismo identifikovali važne teme i poboljšali efikasnost. Važno je da savetujemo jedni druge, učimo jedni od drugih i budemo pravi partneri u poslov- nom procesu. razGovor sa... Jedan od najvećih poslovnih sistema i lidera društvene odgovornosti u Srbiji ove godine slavi 45 godina od proizvodnje prve flašice omiljenog pića u našoj zemlji. Kako će proslaviti ovaj jubilej i kakva je perspektiva stranih investitora na lokalne uslove poslovanja za Sinergiju govori Ramon Weidinger, generalni direktor Coca-Cole Hellenic Srbija
  • 21. 21jun 2013 | Ramon Weidinger, generalni direktor kompanije Coca-Cola Hellenic Srbija Kako biste ocenili saradnju kompanije Coca-Cola sa lokalnim samoupravama? Na svakom tržištu u kom poslujemo važno nam je da ulažemo u lokalnu zajednicu, budemo inicijatori, a u saradnji sa partne- rima pokrenemo i aktivizam koji će doneti promene. Unapređenje života građana je za nas prioritet, jer smatramo da je jedan poslovni sistem održiv onoliko koliko je održiva zajednica u kojoj posluje. Smatra- mo da je to naša obaveza, da damo svoj do- prinos. U tom smislu, veoma nam je važno da sa lokalnim samoupravama budemo pravi partneri kako bi definisali najvažnija pitanja i zajednički radili na promenama. Koje prednosti Srbije kao investicione destinacije biste najpre izdvojili kada biste predstavljali našu zemlju potenci- jalnom investitoru? O tome koliko je ovo tržište važno za nas, dovoljno govori i činjenica da ovde proslavljamo za nas značajan jubilej – 45 godina poslovanja. To što već četiri i po de- cenije radimo ovde, i za to vreme smo izra- sli u jedan od najvećih poslovnih sistema u zemlji, dovoljna je preporuka. Pošto smo ovde postigli značajne uspehe, rešeni smo da u Srbiji proslavimo još mnogo jubileja. Kompanija koju vodite jedna je od pet prvih nosilaca certifikata o društveno odgovornom poslovanju, koji dodeljuje NALED. Na koje sve načine Coca-Cola doprinosi lokalnoj zajednici? Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo među prvih pet kompanija koje su dobile ovaj renomirani certifikat. Za nas je društveno odgovorno poslova- nje prioritet, a princip održivosti je protkan kroz ceo naš poslovni proces. Za nas su ključne oblasti Doprinos Coca-Cola sistema privredi i društvu Coca-Cola je prisutna je u Srbiji od 1967. godine, kada je ovde proizvedena prva boca ovog napitka. Samo u poslednjih deceniju i po na ovo tržište je investirano 200 miliona evra a Coca-Cola je izrasla u jedan od najznačajnijih poslovnih sistema u zemlji. To do- kazuje i prošle godine objavljena studija o uticaju koji Coca-Cola sistem ima na ekono- miju i društvo Srbije koju je izradila konsultantska kompanija Stjuard Redkvin i prvo je istraživanje ovakve vrste u našoj zemlji. Njeni rezultati su pokazali da Coca-Cola sistem u Srbiji godišnje u budžet uplati tri miliona evra poreza i da je povezan sa 107 miliona evra koje država prihoduje od poreza. Kada se tome dodaju profit dobavljača i trgovaca koji sarađuju sa kompanijom, kao i porezi i zarade koje oni isplate, ukupna dodata vrednost Coca-Cola sistema ekonomiji Srbije dostiže 345 miliona evra ili 1,18 odsto bruto doma- ćeg proizvoda. Takođe, 1.300 direktno zaposlenih u Coca-Cola sistemu podržava oko 18.500 radnih mesta, ili 0,62 odsto radne snage cele srpske ekonomije, što predstavlja odnos 1:13. Drugim rečima, svaki direktno zaposleni u kompaniji Coca-Cola pomaže da 13 drugih zaposlenih ima posao u srpskoj privredi. zaštita životne sredine, podrška ugroženim kategorijama stanovništva, ulaganje u mla- de i talentovane ljude i promocija aktivnog i zdravog načina života. Ovaj certifikat je još jedna potvrda da smo na pravom putu i svakako ćemo se truditi da nastavimo sa tradicionalnim projektima podrške ali i novim inicijativama, kao što je izgradnja 45 teretana na otvorenom širom zemlje. Povodom 45. godišnjice početka proi- zvodnje u Srbiji, Coca-Cola u saradnji sa NALED-om i Ministarstvom regio- nalnog razvoja i lokalne samouprave poklanja 45 teretana na otvorenom opštinama i gradovima širom Srbije. Za- što ste se opredelili da baš na ovaj način proslavite ovaj jubilej? Proslava 45 godina od prve proizvede- ne Coca-Cole u Srbiji je za nas više od jubileja. Zato smo odlučili da pokrenemo nešto veliko što će podići kvalitet života u opštinama širom Srbije. Promocija aktivnog i zdravog načina života jedan je od stubova naše korporativne društvene odgovornosti. Kroz platformu “Aktivni za zdrav život” sprovodimo mnogobroj- ne projekte kojima se trudimo da inspiri- šemo i aktiviramo ljude da usvoje dobre navike, pronađu sport koji im odgovara i bave se njim rekreativno ili profesional- no. Osim što ukazujemo na značaj aktivnog živo- ta i rekreacije, trudimo se da podignemo svest i o značaju balansirane ishrane i zdravih navika. Projekat izgradnje 45 Proslava jubileja Proslavljajući 45 godina od početka proizvodnje u Srbiji, Coca-Cola sistem u saradnji sa NALED-om i uz podršku Mini- starstva regionalnog razvoja i lokalne sa- mouprave pokrenuo je projekat kroz koji će građanima pokloniti 45 teretana na otvorenom, a oni sami će, glasanjem oda- brati opštine u kojima će ove Coca-Cola aktivne zone biti sagrađene. Projektom su obuhvaćene sve opštine, podeljene u tri kategorije prema broju stanovnika - male, srednje i velike. Putem sajta www.45godinausrbiji.rs do kraja jula možete glasati za željenu op- štinu, dok će biti izabrano po 15 opština sa najvećim brojem glasova u svakoj kategoriji. Otvaranje prve teretane na otvorenom predviđeno je za septembar, do kraja ove godine još devet, a preostalih 35 do maja 2014. godine. teretana na otvorenom, samo je još jedan korak dalje u ovom smeru. Sigurni smo da će Coca-Cola aktivne zone biti mesta gde će mnogi građani na još jedan kvalitetniji način provoditi vreme vežbajući u prirodi istovremeno čineći dobru stvar za svoje zdravlje. Kako je živeti i raditi u Srbiji, šta vam se ovde najviše dopada? Veoma mi je drago što sam u prilici da ra- dim u Srbiji, jer imam mogućnost da pored izuzetno dinamičnog posla koji obavljam na ovom važnom regionalnom tržištu, i kvalitetno provodim svoje slobodno vreme. Ljudi su otvoreni i ljubazni a to je svakako neophodan činilac da se negde osećate kao kod kuće.
  • 22. 22 Sinergija Šta Vi podrazumevate pod povoljnim poslovnim okruženjem? Čedomir Živković: Pod povoljnim poslov- nim okruženjem, kada govorimo o opštini Vršac, kao jednoj od najrazvijenijih lokalnih samouprava u Srbiji, pre svega podrazume- vam ambijent podrške već postojećem kom- panijama, kako inostranim tako i domaćim, koje posluju na teritoriji naše opštine, a sa kojima sarađujemo proteklih godina. Vršac godinama unazad uspešno neguje i unapre- đuje takozvani business friendly pristup, koji omogućava investitoru da u Vršcu posluje lakše i da se u našem gradu oseća bolje nego bilo gde drugde. To potvrđuje i NALED-ov Certifikat o povoljnom poslovnom okruže- nju koji smo stekli 2012. Opština Vršac, pre svega zahvaljujući kancelariji za LER uspeva da se pozicionira i unapredi svoj imidž u oči- ma privatnog sektora kao pouzdan partner za razvoj. Takođe dostigli smo jedinstveni četvrti nivo e-uprave u Srbiji, , što pokazuje da smo transparentna lokalna samouprava koja radi za dobrobit svih svojih građana. Miroslav Miletić: Povoljno poslovno okruženje u makroekonomskom smislu je verovatno san većine menadžera u Srbiji, imajući u vidu da u poslednjih 20 godina 3D intervju nismo imali jednu poslovnu godinu za koju bismo mogli da kažemo da je imala stabilne uslove poslovanja. To su svakako: - postojanje jasno definisanih i primenjivih strategija za osnovne ekonomske politike svake države (razvoj, izvoz) - poslovno okruženje sa niskom inflacijom, povoljnim kreditima, stabilnom potrošnjom i stabilnim kursom, - liberalno tržište sa evropskim standardima u zaštiti konkurencije, potrošača i nacional- nih brendova, - depolitizovana i efikasna uprava sa razvije- nim poreskim sistemom i drugim fiskalnim pravilima, - državni konsenzus o prioritetima u ekonomiji. Na nivou lokalne samouprave to je svakako različito od vremena kada sam ja bio sekretar SO Požarevac, ali pod stabilnim poslovnim okruženjem podrazumevam efikasno izvrše- nje svih onih poslova koje su u originernoj nadležnosti lokalnih samouprava, kao i deo koje država, preko okruga, ostvaruje na celoj svojoj teritoriji, tako da bi se mnogi od elemenata gore mogli da primene i na nivo lokalne samouprave, što neke sredine izuzetno kvalitetno sprovode. Gordan Velev: Civilno društvo u Srbiji radi u vrlo teškim okolnostima. Finansira se u najvećem delu od strane međunarodnih do- natora, dok je nedovoljna podrška njegovom razvoju od strane javnih fondova i privatnog sektora. S druge strane, trebalo bi razumeti i činjenicu da je srpska ekonomija u ozbiljnoj krizi i da bez novih investicija, celokupna ekonomska stabilnost može da bude dove- dena u pitanje. Stoga je saradnja svih aktera pravi odgovor, a poreske olakšice i podsticaji privrednim subjektima koji podržavaju civil- no društvo jesu pravi put. Do dobrih rešenja stiže se dijalogom ključnih činilaca iz sva tri sektora. Mislim da u Srbiji još uvek nismo otvorili široki dijalog o potrebi izbalansira- nosti tri stuba svakog savremenog društva (javnog, privatnog i civilnog). Šta biste poručili stranom investitoru – da li i zašto da ulaže u Srbiji? Čedomir Živković: Stranom investitoru bih poručio da ne bi trebalo da ima nika- kvih dilema, da ćemo u svakom momentu Čedomir Živković, predsednik opštine Vršac Nema uspeha bez saradnje sva tri sektora društva Miroslav Miletić, generalni direktor Bambija / član UO NALED-a Svi delimo iste lokalne probleme Iz perspektive privatnog, javnog i civilnog sektora
  • 23. 23jun 2013 | biti u mogućnosti da odgovorimo na bilo koje pitanje koje se tiče uslova za ulaganje i olakšica, bar za par minuta brže od naših konkurenata, ostalih gradova i opština u Srbiji, jer Vršac je u svoje poslovanje uveo korporativni pristup rešavanja problema i poslovanja koji nas tera da se uvek trudimo da bar po nečemu budemo jedinstveni i za korak ispred drugih. Do sada nam je to polazilo za rukom, a poseban uspeh ostvarili smo u farmaceutskoj industriji Miroslav Miletić: Svakako da bih stranim investitorima savetovao da ulažu u moju zemlju, ne samo iz patriotskih pobuda, već i zbog čvrstog i dokazivog uverenja da Srbija ima značajne komparativne prednosti u odnosu na okruženje, kada su podne- blje, potencijali i ljudi u pitanju, a takođe i poslovična vitalnost našeg naroda, posebno u teškim i kriznim vremenima, kakvo je danas ili kakvo je bilo devedesetih godina, kada mnoge druge ekonomije i narodi ne bi izdržali ono što smo mi prošli. Gordan Velev: Mislim da se u Srbiji mogu pronaći vredni i obrazovani ljudi koji su spremni da odgovore najvišim zahtevima poslodovaca odnosno investitora. Vlada je čak spremna da novim investitorima ponudi i podsticaje radi njihovog prisustva u našoj ze- mlji. Čvrsto verujem u evropsku perspektivu Srbije, što podrazumeva i stabilnost, koju sva- ki investitor traži. Istovremeno bih svakom investitoru poručio, da ukoliko se odluči da investira u Srbiju, da pritom pripremi i pro- gram socijalno odgovornog poslovanja jer će ljudi više ceniti i poštovati takvog privrednika od onog koji samo grabi ka profitu. U kom pogledu bi opštine, privreda i NVO mogle da unaprede saradnju kako bi podstakli razvoj lokalne ekonomije? Čedomir Živković: Da razmišljaju na pot- puno nov način, da na lokalnom nivou gle- daju jedni druge kao partnere i da shvate da će uspešni postati jedino ako budu radili za- jedno i da shvate da upravo oni predstavljaju tri stuba održivog razvoja, koji dugoročno mogu značajno da doprinesu sveukupnom razvoju lokalne zajednice. Novo vreme na globalnom nivou zahteva i promenu razmi- šljanja na lokalnom i potpuno nov pristup rešavanju problema. Miroslav Miletić: Unapređenje saradnje iz- među opština, privrede i NVO ogleda se pre svega u jačanju svesti u lokalnom okruženju da su svi prvo građani određene sredine koji dele iste lokalne, posebno komunalne, probleme, a tek onda zaposleni u jednoj od ove tri oblasti. Kroz jačanje svesti ide i efika- snije izvršenje posebnih ciljeva u svakoj od oblasti. A sa kvalitetnijim izvršenjem svojih planova i ostvarenjem ciljeva, jača poverenje i zadovoljstvo u sredinu u kojoj se živi i radi. Gordan Velev: Odgovor na ovo pitanje jeste nastavak odgovora na prvo pitanje. Pri- vredni i sveoukupni društveni napredak nije moguć bez dijaloga i dogovora predstavnika sva tri sektora u našem društvu. Civilno društvo u Srbiji može da ponudi i svoju ekspertizu, ali i iskustvo u rešavanju mnogih pitanja koja su otvorena u lokalnim zajedni- cama u Srbiji. Recimo, novi Zakon o socijal- noj zaštiti pruža mogućnost da i organizaci- je civilnog društva budu uključene u proces pružanja socijalnih usluga koje postojeće državne institucije ne mogu dovoljno efika- sno pružati. Privatno-javnim partnerstvom i angažovanjem organizacije civilnog društva, građani koji imaju potrebu efikasno bi bili usluženi, mnogo jeftinije nego da država uspostavlja svoju službu, a organizacija civilnog društva bila bi bliža idealu održivog finansiranja... S druge strane, organizacije civilnog društva često prikupljaju sredstva kojima kroz grantove pomažu i otpočinjanje biznisa najsiromašnijih sugrađana, podstiču- ći njihovo udruživanje. Tu i privatni sektor može da vidi svoju šansu. Partnerstvom sa civilnim društvom može da se multiplikuje efekat dodeljenih grantova, a privatni sektor može da dobije pouzdane kooperante. Istovremeno, NVO su rasadnik inovativnih ideja u oblasti reforme javne uprave i multi- sektorskih partnerstava. Ove ideje pomažu državi da bude efikasnija, ali i privatnom sektoru da sagleda i socijalno odgovornu stranu poslovanja. Šta biste poručili ostalim sagovornicima u trouglu? Čedomir Živković: Kao što sam naveo, partnerstvo definitivno predstavlja ključ uspeha. Bitno je načiniti prvi korak, a i moramo da budemo spremni da saslu- šamo drugu stranu i razumemo njihove potrebe. Mi u Vršcu, kreiramo imidž proaktivne lokalne samouprave, što je u potpunoj suprotnosti od onoga kako su građani Srbije do sada zamišljali lokalne funkcionere i zaposlene u upravi. Takođe im poručujem da u Opštini Vršac mogu da vide dugoročnog i pouzdanog partnera. Naš slogan - sada već od svih prihvaćan iako u početku zamišljen kao promotivni slogan prvog Industrijsko Tehnološkog Parka u Srbiji: Inovacija, Timski rad, Par- tnerstvo – to samo potvrđuje. Miroslav Miletić: Svi ostali učesnici trebalo bi da nesebično i bez sujete prate gornji trou- gao. Sujeta je poznata srpska osobina i velika kočnica našeg razvoja. Ne kaže naš narod badava da u Srbiji najteže uspeva USPEH! Gordan Velev: Želim im puno uspeha u radu. Gordan Velev, GRUPA 484 Nedovoljno pomažemo jedni drugima Čedomir Živković, Miroslav Miletić i Gordan Velev
  • 24. 24 Sinergija Iako smo „uzduž i popreko“ prošpartali celu fabriku, mleko, bar ono sirovo, tek stiglo od farmera, nismo videli. Kad ste u poseti naj- većoj fabrici mleka i kiselomlečnih proizvoda u Srbiji očekivali biste to na svakom koraku. „A gde je ovde mleko?“, bila je i prva stvar koju smo pitali zaposlene u proizvodnim halama Imleka. „Da bi se postigao odgovarajući kvalitet proizvoda, neophodno je da se tokom čitavog procesa proizvodnje, počev od primarne pro- izvodnje sirovog mleka, preko transporta sa farmi, pa sve do krajnjeg potrošača takozvani „hladni lanac” nikada ne prekida. Zato i ne vidite sirovo mleko. Kad se izmuze iz krava, pa dok se ne upakuje u finalnu ambalažu, to mleko praktično i ne izlazi iz mašina. Na taj način se obezbeđuje najbolji kvalitet gotovog proizvoda”, objasnio nam je Srđan Popović, direktor marketinga u Imleku. Iz tog razloga kompanija Imlek maloprodajne objekte snabdeva rashladnim vitrinama u koji- ma se čuvaju njihovi proizvodi. S obzirom na to da se na farmama obavlja jutarnja i večernja muža, i u mlekari se radi jutarnji i večernji prijem mleka. Sirovo mleko se sa farmi doprema u specijalnim termosta- bilnim cisternama i odmah ispituje. Neke od analiza koje se rade su temperatura, koja spre- čava dalji razvoj mikroorganizama u mleku, prisustvo antibiotika kao bitan faktor kvaliteta procesa proizvodnje, zatim sadržaj mlečne masti, kiselost mleka i na kraju ukupan broj Mlekara u kojoj nećete videti Kad se izmuze iz krava, pa dok se ne upakuje u finalnu ambalažu, mleko ne izlazi iz mašina. Na taj način se obezbeđuje najbolji kvalitet gotovog proizvodamleko privreda U poseti Imleku
  • 25. 25jun 2013 | prisutni u celom regionu Kompanija ima veoma razgranatu mrežu filijala u celom regionu od kojih su AD Imlek Beograd, Imlek Boka u Crnoj Gori, AD IMB mlekara Bitola u Make- doniji, dok u Bosni i Hercegovini funkcioniše Mljekoprodukt d.o.o. iz Kozar- ske Dubice. U skladu sa širenjem poslovnih jedinica, kompanija sa ponosom može da istakne da zapošljava visokoobrazovane stručnjake, koji svoje znanje i stručnost, uz pomoć savremene tehnologije, ulažu u stalno unapređivanje proizvodnje, postavljajući nove standarde i izazove pred konkurenciju. Omiljeni domaći proizvod Imlekov brend „Moja kravica“ dobitnik je niza prestižnih nagrada među kojima je svakako najvažnija - „Najomiljeniji domaći brend“. Tu titulu, koju dodeljuju potrošači u okviru konkursa „Moj izbor“, udruženja „Moja Srbi- ja“, Imlekov brend dobio je 2010. i 2012. Pored toga, tri godine zaredom, Imlek je pobedjivao u u kategoriji „mleko i mlečni proizvodi“. bakterija. Uz svaku isporuku proizvoda dobija se i atest o kvalitetu, čime se garantuje da su svi proizvodi ispravni. Najveći broj zaposlenih u kompaniji je u pro- izvodnji. Radi se u tri smene, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. U jednoj smeni zatekli smo skoro 70 radnika. Radili su brzo i spret- no. Već na prvi pogled se vidi da su dobro uigran tim. Za više od decenije, koliko mnogi ovde rade, naučili su posao, stekli rutinu i ne predstavlja im problem da u jednoj smeni „izbace” nekoliko hiljada proizvoda. Ipak, svega toga ne bi bilo bez Imlekovih farmera. Oni su jedna od najvažnijih „ka- rika” koje ovu kompaniju drže na vrhu po proizvodnji i preradi mleka. U razvoj farmi i unapređenje kvaliteta i količina sirovog mle- ka Imlek je uložio više od 50 miliona evra. U proizvodne pogone, transport i logistiku ulaganja su takođe iznosila više desetina miliona evra. Imlek sprovodi i projekte uvoza junica za farmere.
  • 26. 26 Sinergija Sve oči u Kosjeriću uperene su u Titan, od čijeg poslovanja zavisi život čitave lokalne ekonomije i standard građana. Srećom, ova kompanija nikada nije prestala da se razvija i da ulaže u lokalnu zajednicu, još od 1976. kada je osnovana. Cementara Kosjerić je među prvima u Srbiji sa uspehom prošla kroz proces privatizacije i od 2002. godine posluje u sastavu Titan Grupe, me- đunarodnog proizvođača cementa. Do sada, Titan Grupa je uložila skoro 55 miliona evra u unapređenje životne sredine, bezbednost i zdravlje na radu, proizvodnu tehnologiju i lokalnu zajednicu. Aktuelni kapaciteti proi- zvodnje od 750.000 tona cementa godišnje, dovoljni su za snabdevanje značajnog dela tržišta Srbije i Crne Gore. Uprkos slabijoj prodaji cementa usled krize, ova fabrika i dalje znatna sredstva ulaže u poboljšanje procesa proizvodnje i zaposlene jer, kako kažu u Titanu, zaposleni su njihov najvredniji resurs. Bezbednost i zdravlje na radu postavljeni su kao jedan od prioriteta i obavezan uslov radnog angažovanja. Druš- tveno odgovoran pristup poslovanju doneo je kompaniji sertifikat OHSAS 18001. Po- svećenost lokalnoj zajednici i poslovni uspeh su prepoznati od strane stručne i poslovne javnosti kroz nagradu Biznis lider godine ko- ju im je 2009. godine dodelio Ekonom:east media group. U lokalnu zajednicu Cementara je 2011. investirala više od 615.000 evra, od čega je skoro 85 odsto uloženo u opštinski budžet, a ostatak je doniran sportskim klubovima, školama, ustanovama kulture i drugim javnim aktivnostima u cilju podrške i potreba razvoja građana. Iste godine, Titan je sportsko-rekre- ativni centar, čiji je bio vlasnik, a u čijem su sastavu dva fudbalska igrališta, tereni za male Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Kosjerić je poslednjih godina u prvih pet opština sa najvišim prosečnim zaradama. Visokoj poziciji doprinosi lokalni gigant – Titan Cementara Kosjerić koja zapošljava gotovo četvrtinu ukupne radne snage u ovom gradiću u zapadnoj Srbiji Pokretačka snaga kosjerića privreda E 75 E 75 E 75 E 70
  • 27. 27jun 2013 | Prvi dobili integrisanu dozvolu Cementara u Kosjeriću prva je kompanija u Srbiji koja je dobila integrisanu dozvolu (IPPC), koja je dokaz da raspolažu najboljom tehnologijom i da je njihov proizvod napravljen po najvišim ekološkim standardima Srbije i Evropske unije. Dozvolom su regulisani uslovi po kojima bi postrojenje trebalo da radi i propisuje maksimalne nivoe emisije štetnih materija koje sme da dostigne u proizvodnom procesu, a da to ne ugrozi životnu sredinu. Osnovna načela integrisanog sprečavanja i kontrole zagađivanja životne sredine zaustavljaju ili smanjuju emisije na samom izvoru zagađivanja, korišćenje neobnovljivih prirodnih resursa i energije, stvaranje otpada i svode na minimum rizik po zdravlje ljudi, životnu sredinu i materijalna dobra. Dobijanje dozvole po- drazumeva ulaganje u rekonstrukciju postojećih postrojenja, a Titan je za te namene od 2002. izdvojio 15 miliona evra. U Srbiji ima ukupno 177 kompanija koje moraju da pribave integrisanu dozvolu. sportove i olimpijski bazen, poklonio gradu. A šta o svemu ovome misle građani? Zahvaljujući Titanu, Kosjerić spada u ekonomski najrazvijenije opštine zapadne Srbije. Nažalost, u blagodetima visoke plate uživaju samo oni koji su imali sreće da se zaposle u Cementari. Nerazvijenost MSP sektora i drugih grana privrede ostavljaju tri četvrtine radno sposobne popu- lacije bez alternative za zaposlenje. Od lokalne samouprave se očekuje da pronađe nove načine da podstakne razvoj lokalne ekonomije i pruži podršku aktivnostima kroz dobro osmišljeno društveno odgovorno delovanje u saradnji sa Titanom. Ovaj kraj je poznat i po prirodnoj rakiji sa zaštićenim geografskim poreklom, šljivi i malini koja predstavlja primarni ili do- datni prihod svih građana koji su nezaposle- ni ili sa niskim zaradama. Isto tako, postoje veliki potencijali za ruralni razvoj, seoski turizam, proizvodnju rukotvorina i zdrave hrane. Građani vide upravo fabriku Titan kao glavni stožer napretka, koji može i koji bi trebalo da podrži sve ono dobro, unikatno i autentično što Kosjerić ima da ponudi. Kažu neki – mogla bi to da bude mala Norveška, samo je potrebno zasući rukave, baš kao što to čine zaposleni u Cementari. Titan cementara Kosjerić: odgovorno prema lokalnoj zajednici Prvi dobili integrisanu dozvolu Cementara u Kosjeriću prva je kompanija u Srbiji koja je dobila integrisanu dozvolu (IPPC), koja je dokaz da raspolažu najboljom tehnologijom i da je njihov proizvod napravljen po najvišim ekološkim standardima Srbije i Evropske unije. Dozvolom su regulisani uslovi po kojima bi postrojenje trebalo da radi i propisuje maksimalne nivoe emisije štetnih materija koje sme da dostigne u proizvodnom procesu, a da to ne ugrozi životnu sredinu. Osnovna načela integrisanog sprečavanja i kontrole zagađivanja životne sredine zaustavljaju ili smanjuju emisije na samom izvoru zagađivanja, korišćenje neobnovljivih prirodnih resursa i energije, stvaranje otpada i svode na minimum rizik po zdravlje ljudi, životnu sredinu i materijalna dobra. Dobijanje dozvole po- drazumeva ulaganje u rekonstrukciju postojećih postrojenja, a Titan je za te namene od 2002. izdvojio 15 miliona evra. U Srbiji ima ukupno 177 kompanija koje moraju da pribave integrisanu dozvolu. Srbije. Nažalost, u blagodetima visoke plate uživaju samo oni koji su imali sreće da se zaposle u Cementari. Nerazvijenost MSP sektora i drugih grana privrede ostavljaju tri četvrtine radno sposobne popu- lacije bez alternative za zaposlenje. Od lokalne samouprave se očekuje da pronađe nove načine da podstakne razvoj lokalne ekonomije i pruži podršku aktivnostima kroz dobro osmišljeno E 75 E 75 E 70 E 75 E 75 E 70 kosjeriĆ 750 hiljada tona cementa godišnje snabdeva dobar deo tržišta Srbije i Crne Gore
  • 28. Početak 2013. godine obeležio je izo- stanak rezultata reformi koje je Vlada Republike Srbije obećavala tokom poslednja dva kvartala predhodne godine. Te reforme su trebale da pojednostave proce- dure, pojeftine poslovanje i povećaju pravnu sigurnost, pa ih privreda i građani sa nestrplje- njem očekuju. S obzirom da još nije otpočela implementacija nekih usvojenih zakona , a da su drugi još uvek u fazi nacrta , kao i da su za najbitnije reforme propisi u početnoj fazi izrade , nadamo se da će bar deo obećanja Vlada RS realizovati u narednom kvartalu ove godine. Vlada je usporila aktivnosti na ukidanju parafiskalnih nameta, kao i rad na realizaciji inicijativa iz Sive knjige i preporuka SRP-a. „Deagencifikacija“ se zaustavila se na rasformi- ranju nekoliko opštepoznatih nosilaca javnih ovlašćenja, koji su uzgred i imali nekakav delokrug. Ova reforma je trebalo da bude sveobuhvatna i za početak je podrazumevala sastavljanje i predočavanje javnosti spiska svih pravnih lica čiji je neposredni ili posredni osnivač Republika. Sigurni smo da bi na tom spisku i sama Vlada uočila veliki broj onih čije bi ukidanje imalo veliki efekat na budžet, a ne bi nosilo rizike od pravnih praznina. Ukratko, regulatorna aktivnost institucija u prvom kvartalu izgledala je ovako: Od 1. aprila počela je primena novog Zakona o javnim nabavkama. Taj zakon bi trebalo da poveća efikasnost sprovođenja procedure javne nabavke, kao i da obezbedi transparen- tnost javnih nabavki kroz efikasno korišćenje portala javnih nabavki. Izostali rezultati obećanih reformi Vlada je usporila aktivnosti na ukidanju parafiskalnih nameta, kao i rad na realizaciji inicijativa iz Sive knjige i preporuka SRP-a. „Deagencifikacija“ se zaustavila na rasformiranju nekoliko opštepoznatih nosilaca javnih ovlašćenja zakonodavni okvir Izveštaj o statusu reformi Siva knjiga Što se tiče preporuka Sive knjige za smanjenje suvišne administra- cjie, od početka godine, najaktivnije je bilo Ministarstvo energetike i zaštite životne sredine koje je donelo ili predložilo Vladi usvajanje većeg broja podzakonskih akata. Između ostalog su usvojeni pod- zakonski akti kojima se uređuju pitanja uslova i postupka sticanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije, kao i uredbe kojima su regulisane mere podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i visina posebne naknade za podsti- caj u 2013. godini. Ministarstvo finansija i privrede je izmenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica ukinulo obavezu dostavlja- nja godišnjeg finansijskog izveštaja na više mesta. To Ministarstvo je izmenama Pravilnika o obliku i sadržini prijave za evidentiranje obveznika PDV, delimično rešilo i problem neujednačene prakse dostavljanja obrasca PDV prijave. Ministarstva i ostale nadležne instance nisu učinile ništa u vezi sa 56 inicijativa za izmenu propisa. Od resornih ministarstava čak nisu uzete ni u razmatranje dve vrlo bitne, sistemske inicijative iz Sive knjige V, da se ukinu radne knjižice i zdravstvene kartice – knjižice. Ministarstvo zdravlja nije preduzelo korake u cilju rešavanja velikog problema sa komplikovanom procedurom overe zdravstvene knjižice. Takođe, nije učinjeno ništa ni da se olakša procedura prijave i odjave RZZO-u preduzetnika u slučaju selidbe sedišta na drugu opštinu. Pohvalno je što je u ovom kvartalu usvojena kratka, ali bitna izmena Zakona o trgovini. Brisanjem člana 45. uklonjena je nepotrebna admi- nistrativna barijera za ulazak na naše tržište novih velikih trgovinskih lanaca i omogućeno je brže unapređenje konkurencije na tržištu. 28 Sinergija
  • 29. Visina taksi mora biti primerena troškovima pružanja javne usluge - u februaru 2013. godine donet je Pravilnik o metodologiji i načinu utvrđivanja troškova pružanja javne usluge, sa ciljem da se iznos taksi svede na realan trošak za pružene usluge. Puna primena pravilnika bi trebala da počne 30. aprila 2013. godine kada ćemo moći da ocenimo efekte ovih novih mera. I dalje se čeka na ispunjenje jednostavnih preporuka privrede: • Ministarstvo finansija nije ukinulo admini- strativne takse u procedurama pred RGZ, pa stranke u tim postupcima i dalje plaćaju dve naknade za istu proceduru (naknadu RGZ-u i republičku administrativnu taksu). • Ministarstvo zdravlja nije preduzelo korake u cilju rešavanja velikog problema sa kom- plikovanom procedurom overe zdravstvene knjižice, zbog koje 50% privrednika ne uspe iz prvog pokušaja da overi knjižicu svojim zaposlenima. • Poreska uprava nije reagovala na inicija- tivu da uskladi radno vreme sa potrebama stranaka; Nacrt zakona o naknadama za korišćenje jav- nih dobara izazvao je burne reakcije privredni- ka ali i lokalnih samouprava, pa bi Ministarsvo finansija moralo pažljivo da revidira osnovice, stope i raspodelu ovih naknada. I pored brojnih primedbi i inicijativa privrede za njegovim izmenama, Zakon o radu je ostao nepromenjen još od 2005. godine, dakle punih osam godina. Zbog toga poslodavci izbegavaju da zapošljavaju radnike koji “nose teret otpre- mnine“ - starije nezaposlene radnike. Prestankom važenja Zakona o Fondu za zašti- tu životne sredine u septembru 2012. ostao je neregulisan način i nadležnost za dodelu pod- sticajnih sredstava za zaštitu životne sredine, pa je regulatorni previd pao na teret privrede. Da li će Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama imati pozitivne efekte na povećanje likvidnosti srp- ske privrede, videćemo u narednom periodu, s obzirom da je promena ovog propisa otpočela tek od aprila. Ne sumnjamo da Vlada RS sprovodi refor- me sa najboljom namerom da postojećim privrednim subjektima olakša poslovanje, kao i da privuče nove investicije. Ono što je Srbiji svakako potrebno je ubrzanje suštinskih reformi i sinhronizacija njihovog sprovođenja. Međutim, brzina tih reformi ne sme nega- tivno da utiče na njihov kvalitet. Reforme se moraju sprovoditi uz prethodnu primenu već prihvaćene metodologije AEP koja uključuje i sprovođenjе javne rasprave te uvažavanje opravdanih sugestija privrede kako bi se izbegla neprijatna iznenađenja sprovedenih reformi. Dodatno, implementacija reformi je od suštinskog značaja, obzirom da manji broj koraka u jednoj proceduri ne znači obavezno i njeno skraćenje. Izuzev kada implementaciju reforme vrši potpuno nov organ, reformisane procedure sprovode isti izvršioci, tako da oče- kivani efekti reforme najčešće izostaju upravo zbog loše implementacije. Pomogli trudnicama, ne žele porodiljama Inicijativa NALED-a da se pojednostavi procedura ostvarenja prava na trudničku nadoknadu, rezultirala je pojednostavljem te procedure u praksi (smanjen je broj dokumenata za realizaciju prava za 2/3) pa se Ministarstvo zdravlja može pohvaliti da je postupilo po toj inicijativi. Međutim, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike nije ništa uradilo da toj istoj trudnici pojednostavi proceduru ostvarenja prava na naknadu za vreme porodiljskog odsustva. Ključne preporuke i dalje van fokusa Vlade Rešavanje nekih ključnih problema koji otežavaju poslovanje i dalje je van fokusa Vlade, verovatno zbog procene njihovih efekata na republički budžet (npr. smanjenje doprinosa za obavezno socijano osiguranje). Pojednostavljenje procedura pred republič- kim organima kao što su RZZO i RGZ još uvek nije doprinelo ubrzanju sprovođenja pojedinačnih postupaka... 29jun 2013 |
  • 30. 30 Sinergija Da li je i u kojoj meri određeni zakon moguće primeniti u praksi često zavisi od toga da li je doneta neophodna prateća regulativa (uredbe, odluke ili pravilnici). Kako bi podstakli nadležne institucije na delovanje i učinili njihov rad transparentnijim, NA- LED je kreirao Barometar propisa - prvi javni on-line sistem za praćenje dinamike donošenja podzakonskih akata od značaja za ekonomski razvoj Barometar prati napredak Vlade Republike Srbije, ministarstava i nezavisnih regula- tornih tela na donošenju 362 podzakonska akta vezana za 27 sistemskih zakona koji regulišu poslovno okruženje u Srbiji i direktno utiču na konkurentnost domaće privrede. Za razliku od podataka o izvrše- nju Zakonodavnog programa Vlade, koji su uglavnom tajni, Barometar je dostupan široj javnosti preko interneta na barometar. naled-serbia.org. Prema Barometru, prosečno vreme kašnje- nja sa donošenjem jednog podzakonskog akta u odnosu na rok koji je zadat u zakonu iznosi čak 615 dana. To znači da uredbe ili pravilnici u Srbiji u proseku kasne godinu i osam meseci. diNamika doNoŠeNja podzakoNskih akata broj daNa Prosečno kašnjenje za neusvojene 615 Najveće kašnjenje 1.120 Najbrže doneti 10 (po usvajanju zakona) Najsporije doneti 861 (posle roka) Prosečno zakašnjenje za usvojene 175 barometar.naled-serbia.org zakoNodavNi okvir Šta se to dešava kod jedne tako prozaič- ne aktivnosti kao što je naplata poreza na zarade, a da je vredno pune pažnje i lokalne samouprave i privrede? Prema nedavno usvojenom Zakonu o porezu na dohodak građana, porez na zarade se pla- ća po stopi od 10%, s tim što je prvih 11.000 dinara neoporezovano. Gradovima i opšti- nama pripada 80% naplaćenih sredstava, ostalih 20% ide u republički budžet. Prihodi od poreza ne idu lokalnim samoupravama u kojima se nalazi preduzeće gde zaposleni radi, već onima gde zaposleni ima prebiva- lište. Obaveza raspodele poreza na zarade po uplatnim računima pojedinačnih opština na kojima zaposleni imaju prebivalište je teret poslodavca. Što je veće preduzeće, veće su šanse da zaposleni imaju prebivališta na većem broju opština. Da komplikovano bude komplikovanije, doprinosi za zdravstveno osiguranje se uplaćuju regionalnim zdrav- stvenim centrima, a doprinosi za Fond PIO prema sedištu privrednog subjekta. Uplata poreza i doprinosa na zarade je za privred- nike noćna mora koja se ponavlja iz meseca u mesec, čak i kada su sredstva za isplatu zarada obezbeđena. Prema analizi Fonda za razvoj ekonomske nauke (FREN) korišće- njem modela standardnog troška (Standard Cost Model), dodatni trošak preduzeća zbog obaveze raspoređivanja poreza i doprinosa na zarade iznosi više od 440 miliona dinara godišnje. Istraživanje je takođe pokazalo da bi privreda uštedela više od 570 miliona Barometar propisa: uredbe kasne dana615 30 SSinergijainergija nju Zakonodavnog programa Vlade, koji U sledećem broju: saznajte ko su prvaci po efikasnosti u donošenju podzakonskih propisa, a ko je na začelju među ministarstvima, kao i koji podzakonski akti drže rekord u kašnjenju i u čijoj je to nadležnosti. zbog uredbi gubimo milione evra Zakon o kinematografiji, koji je usvojen u januaru 2012. godine, predviđa do- nošenje četiri podzakonska akta među kojima je i uredba o podsticajima za filmsku industriju. Kašnjenje sa usvaja- njem tih propisa početkom 2013. godi- ne iznosilo je preko 170 dana. Kakve su posledice toga pokazuje analiza Srpske filmske asocijacije – zbog kašnjenja sa usvajanjem uredbe o podsticanju proi- zvodnje stranih kinematografskih dela u Republici Srbiji naša zemlja u protekle tri godine ostala je bez 100 miliona evra direktnih investicija!
  • 31. 31jun 2013 | dinara godišnje ukoliko bi postojala moguć- nost dostavljanja zbirne prijave za porez i doprinose na zarade putem Interneta. Kako god da okrenemo, stotine miliona dinara svake godine, bila ona krizna ili dobra, odlazi u vetar. Gde ima, tu se i preliva... To su gubici koje trpi privreda, ali kako su opštine, i to baš one siromašnije, oštećene ovakvim sistemom naplate poreza na zarade? Sistem naplate poreza na zarade u Srbiji je regresivan prema lokalnim samoupravama. Regresivnost je izraz koji poreski stručnjaci koriste kada žele da kažu (ili da prikriju) da siromašniji obveznici poreza na prihod, na primer, izdvajaju veći procenat svojih prihoda nego bogati obveznici. Moderni poreski sistemi teže proporcionalnosti, kada obveznici generalno plaćaju podjednako (u procentima izraženo) ili progresivnosti, kada oni, koji imaju više, plaćaju više ne samo u apsolutnim iznosima, već i procentualno. Re- gresivne sisteme sasvim neformalno nazivaju i Super Hik modelima, u kojima važi princip „otmi siromašnima i daj bogatima“. Zbog zahtevnosti obaveze razdvajanja uplat- nih računa koja je nametnuta privrednim su- bjektima, mnogi od njih biraju prečice i sve poreze uplaćuju na račun opštine na kojoj je sedište preduzeća. Time oni ne izbegavaju plaćanje poreza, sebe rasterećuju, a verovat- no misle da nikome ne štete. Nažalost, nije tako. Budući da ogroman broj zaposlenih po celoj Srbiji radi u preduzećima koja imaju sedišta u Beogradu i drugim velikim gradovima, novac koji po zakonu pripada malim i nerazvijenim opštinama završava u budžetima velikih gradova. Ono što se nedovoljno zna je da su efekti tog pogrešnog usmeravanja prihoda od poreza na zarade daleko ozbiljniji od statističke greške. Ilustrativan primer predstavlja istraživanje Nikole Altiparmakova objavljeno u Kvar- talnom monitoru br. 23. Prosečan gubitak malih i nerazvijenih opština u korist velikih gradova je čak 5,2% ukupnih prihoda po osnovu poreza na zarade. Kao što se može videti iz tabele, gubici koje trpi Leskovac su 21 milion dinara, a Majdanpek, grad koji odumire, gubi čak 5,8% prihoda od poreza na zarade, odnosno gotovo četiri miliona di- nara. Ono što se ne vidi iz tabele je da ti gubi- ci iznose gotovo ceo jedan procenat ukupnih prihoda Majdanpeka dok Trgovište gubi čak 2,7% ukupnih prihoda. Da li je država uradila išta da zaštiti budžete najsiromašnijih opština i njihove građane? Nažalost, nije. Pitajte KADA Uplata poreza i doprinosa na zarade: kako jednim udarcem ubiti dve muve čekanje u redu Privredni subjekti svakog meseca izgube u proseku nešto više od 90 minuta na podnošenje poreskih prijava za porez i doprinose na zarade. I to ako sve ide kao po loju. A često ne ide. Radnici Poreske uprave prilikom knjiženja dostavljenih obračuna, prave i greške. Njihovo ispravljanje, treba li reći, pada na teret privrednih subjekata. Oni tada moraju da podnesu zahtev za izlistavanje poreskih kartica, plate nado- knadu za to izlistavanje, zatim preuzmu kartice, uporede stanja iz kartica sa svojom evidencijom, pa ukoliko uoče neslaganja moraju da podnesu zahtev za usaglašava- nje sa odgovarajućom dokumentacijom. znamo šta, pitamo kada? Jedan od ključnih mehanizama koji NALED koristi u zagovaranju promena kod na- dležnih institucija je Siva knjiga propisa – godišnja publikacija koja sadrži predloge privrede za otklanjanje birokratskih prepre- ka za poslovanje u Srbiji. Peto izdanje Sive knjige opisuje ukupno 76 administrativnih problema i nudi isto toliko konkretnih re- šenja. Jedno od njih se odnosi na problem komplikovane procedure za uplatu poreza i doprinosa na zarade (preporuka 1.23 Sive knjige) koja je u nadležnosti Mini- starstva finansija i privrede. Svi znamo šta je potrebno da se uradi i ko to treba da uradi. Ostaje samo pitanje KADA? Stotine miliona dinara gubitaka za privredu i stotine miliona dinara koje se iz siromašnih opština prelivaju u velike gradove su cena prebacivanja obaveze razvrstavanja poreza i doprinosa na različite uplatne račune sa drža- ve, čija bi to trebalo da bude odgovornost, na privredne subjekte. Suština misije NALED je da učini sve što može kako bi se rešili upravo ovakvi problemi koji zajednički pogađaju i privredu i lokalnu samoupravu. Podizanje svesti o postojanju problema i pozivanje nad- ležnih institucija na odgovornost je početak rešenja. NALED-ovu Sivu knjigu propisa i ostale predloge privrede za smanjenje birokratije možete preuzeti na web stranici http://www.naled-serbia.org/lavirint Ukoliko i vi u vašem poslovanju nailazite na nepotrebne administrativne barijere – javite se i postavite vaše KADA pitanje na stranici http://www.naled-serbia.org/pitajtekada.