SlideShare a Scribd company logo
1 of 8
Download to read offline
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske znanosti
Katedra za muzeologiju
ICOM-ov KODEKS PROFESIONALNE ETIKE
Seminarski rad
STUDENT: MENTOR:
Martina Jalšovec doc. dr. Žarka Vujić
Zagreb, 2006.
2
SADRŽAJ
SADRŽAJ .........................................................................................................2
UVOD................................................................................................................3
a) Definicija ICOM-a .....................................................................................................3
b) Definicija muzeja .......................................................................................................3
c) Kodeks profesionalne etike........................................................................................3
1. AKVIZICIJE ZA MUZEJSKE ZBIRKE ...................................................4
Politika sakupljanja........................................................................................................4
2. DOKUMENTACIJA PRILIKOM AKVIZICIJE PREDMETA ...............5
3. LJUDSKI OSTATCI UNUTAR ZBIRKI ...................................................5
4. IZLUČIVANJE PREDMETA IZ ZBIRKI .................................................6
5. ODNOSI S JAVNOŠĆU...............................................................................6
ZAKLJUČAK...................................................................................................7
POPIS SLIKA...................................................................................................8
POPIS LITERATURE.....................................................................................8
3
UVOD
a) Definicija ICOM-a
Međunardoni savjet muzeja, tj. ICOM1
definiran je kao međunarodna
nevladina organizacija muzeja i profesionalnih muzejskih radnika osnovana da bi
unapređivala interese muzeologije i drugih disciplina koje se bave upravljanjem
muzejima i muzejskim djelatnostima.
b) Definicija muzeja
ICOM muzej definira kao nekomercijalnu stalnu ustanovu u službi društva
i njegova razvitka koja je otvorena javnosti i koja, u svrhu proučavanja,
obrazovanja i zadovoljstva nabavlja, čuva, istražuje, komunicira s publikom i
izlaže materijalna svjedočanstva o ljudima i njihovoj okolini. Osim klasičnih
muzejskih ustanova, u tu definiciju ulaze i prirodoslovni, arheološki i etnografski
spomenici i područja, ustanove koje drže i izlažu žive primjerke biljaka i
životinja, prirodoznanstveni centri i planetariji, konzervatorski zavodi i izložbene
galerije, rezervati prirode i dr.
c) Kodeks profesionalne etike
Kodeks profesionalne etike donesen na XV. generalnoj skupštini ICOM-a
u Buenos Airesu 1986. daje općeniti prikaz profesionalne etike, a poštivanje te
etike smatra se minimalnim uvjetom da bi netko mogao raditi kao član muzejske
profesije.
1
The International Council of Museums
4
1. AKVIZICIJE ZA MUZEJSKE ZBIRKE
Politika sakupljanja
Svaka muzejska ustanova mora prihvatiti ili objaviti pisanu izjavu o svojoj
politici sakupljanja koja se mora procjenjivati najmanje svakih pet godina radi
dopuna i promjena. Nabavljeni predmeti moraju biti relevantni za zbirku, tj. za
vrstu i aktivnost muzeja te popraćeni dokazom o zakonskom pravu posjedovanja.
Također je potrebno utvrditi uvjete ili ograničenja koja se odnose na nabavku.
Postoji mogućnost nabavke predmeta koji izlaze iz okvira uobičajene
aktivnosti muzeja, ali taj čin mora biti uvjetovan posebnim interesom samoga
predmeta, nacionalne ili druge kulturne baštine te drugih muzeja.
Muzej ne smije ni na koji način pribavljati predmete za koje postoji
sumnja da imaju legalnog vlasnika koji se predmeta nije dobrovoljno odrekao, tj.
ako postoji mogućnost da muzej neće moći nad predmetom ostvariti punopravno
vlasništva.
Muzej ne smije nabavljati arheološki i drugi materijal
za koji postoji opravdana sumnja da je otkriven na
neznanstveni način ili namjernim uništavanjem antiknih
spomenika ili lokaliteta.
Kod nabavke biološkog i geološkog materijala, muzej
ne smije nabavljati ni izravnim, ni neizravnim načinom bilo koji primjerak koji
je sakupljen, prodan ili drugačije prenesen kršeći neki državni ili međunarodni
zakon o očuvanju prirode ili zaštiti divljih životinja osim uz izričiti pristanak
odgovarajućeg vanjskog zakonskog ili državnog nadleštva.
Sve gore navedene odredbe trebaju se poštivati i kada se određuje treba li
određeni predmet prihvatiti na posudbu za izložbu ili u druge svrhe.
Slika 1. Disk iz Nebre.
5
Prilikom određivanja politike sakupljanja muzeji moraju poštovati granice
dogovorenih područja sakupljanja drugih muzeja i moraju izbjegavati nabavke
materijala posebnog lokalnog podrijetla ili značenja za neki drugi muzej.
2. DOKUMENTACIJA PRILIKOM AKVIZICIJE PREDMETA
Dokumentacija je najvažnija profesionalna dužnost svakog muzeja.
Prilikom dokumentiranja nabavke predmeta, važno je da dokumentacija sadrži
detalje o podrijetlu svakog predmeta i uvjete njegovog primitka u muzej.
Dokumentacija o muzejskom predmetu mora biti pohranjena na sigurnom i lako
pristupačnom mjestu.
3. LJUDSKI OSTATCI UNUTAR ZBIRKI
Kada muzej ima zbirke ljudskih ostataka oni se moraju pohraniti na
sigurnom mjestu i brižljivo održavati kao arhivske zbirke u znanstvenim
ustanovama. Takvi predmeti moraju uvijek biti dostupni kvalificiranim
istraživačima, a njihovo istraživanje, spremanje i briga o njima moraju se
provoditi na prihvatljiv način.
Njihovo izlaganje mora se raditi s taktom i
poštovanjem za ljudsko dostojanstvo.
Slika 2. Zagrebačka mumija.
6
4. IZLUČIVANJE PREDMETA IZ ZBIRKI
Jedna od ključnih funkcija muzeja je nabavljanje predmeta i njihovo
čuvanje za buduće generacije. Stoga za svako izlučivanje predmeta iz zbirki
mora postojati opravdan razlog što zahtjeva da kustos provede vrlo odgovornu
procjenu, koju mora odobriti upravno tijelo samo nakon što je dobilo temeljiti
stručni i pravni savjet.
Prilikom izlučivanja predmeta iz zbirki, posebnu pažnju treba obratiti na
način na koji je sam predmet pribavljen, tj. kojim zakonskim i ugovornim
obvezama podliježe prvobitna nabavka.
Kada muzej ima potrebne zakonske ovlasti da izluči neki predmet, odluka
o prodaji ili drugačijem obliku izlučivanja mora se donijeti tek nakon temeljitog
razmatranja, i takav se materijal najprije mora ponuditi drugim sličnim muzejima
ili ustanovama na razmjenu, kao poklon ili na prodaju prije nego što se pristupi
javnoj dražbi. Zbog mogućnosti sukoba interesa, mogućnost kupovine izlučenih
predmeta nikad se ne smije dopustiti osoblju muzeja, članovima upravnog vijeća,
članovima njihovih obitelji i bliskim suradnicima.
O svakoj odluci prilikom izlučivanja predmeta iz zbirke mora se voditi
iscrpna dokumentacija.
5. ODNOSI S JAVNOŠĆU
Članovi muzejske struke moraju uvijek komunicirati s javnošću efikasno i
uljudno te iskoristiti svaku pogodnu priliku da obavijeste javnost o ciljevima,
svrsi i težnjama svoje struke.
Dobrohotnim istraživačima potrebno je, ukoliko je moguće, dozvoliti potpuni
pristup svim materijalima ili dokumentaciji, ali i zaštiti sve povjerljive
informacije koje se odnose na podrijetlo materijala kao i informacije koje se
odnose na zaštitne mjere muzeja ili privatnih zbirki.
7
Posebna obveza je poštivanje povjerljivih osobina iskaza u usmeno
ispričanoj povijesti ili kod nekog drugog osobnog materijala, tj. kazivači,
posudioci i sl. ako to žele, moraju ostati anonimni.
ZAKLJUČAK
ICOM-ov kodeks profesionalne etike predstavlja minimum standarda za
muzeje i slične ustanove te je temeljni dokument na kojem bi se trebalo bazirati
poslovanje svakog muzeja kao i profesionalno ponašanje svakog muzejskog
djelatnika.
8
POPIS SLIKA
Slika s naslovne strane: ICOM-ov logotip.
(http://icom.museum/image/logo.gif) (29. 03. 2006.)
Slika 1. Disk iz Nebre.
(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/250px-
Himmelsscheibe_von_Nebra.jpg) (30. 03. 2006.)
Slika 2. Zagrebačka mumija.
(http://www.amz.hr/hrv/page.asp?id=odjeli&sub=1&sub2=2&url=egipatska_zbir
ka) (29. 03. 2006.)
POPIS LITERATURE
ICOM. Icom-ov kodeks profesionalne etike. // Status i Kodeks profesionalne etike /
uredila Ljerka Metež, prevela Dora Maček. Zagreb : Nacionalni komitet ICOM-a, 1992.
Str. 21- 33.

More Related Content

More from Martina Matijaško

Skripta svjetska povijest xx stoljeca
Skripta svjetska povijest xx stoljecaSkripta svjetska povijest xx stoljeca
Skripta svjetska povijest xx stoljecaMartina Matijaško
 
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologijaSkripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologijaMartina Matijaško
 
Skripta rodoslovlje grckih bozanstava
Skripta rodoslovlje grckih bozanstavaSkripta rodoslovlje grckih bozanstava
Skripta rodoslovlje grckih bozanstavaMartina Matijaško
 
Skripta ranokrscanska arheologija
Skripta ranokrscanska arheologijaSkripta ranokrscanska arheologija
Skripta ranokrscanska arheologijaMartina Matijaško
 
Skripta prapovijest kamena doba
Skripta prapovijest kamena dobaSkripta prapovijest kamena doba
Skripta prapovijest kamena dobaMartina Matijaško
 
Skripta povijest starog egipta religija, povijest, kultura
Skripta povijest starog egipta religija, povijest, kulturaSkripta povijest starog egipta religija, povijest, kultura
Skripta povijest starog egipta religija, povijest, kulturaMartina Matijaško
 
Skripta povijest sr i ji europe u xix stoljecu
Skripta povijest sr i ji europe u xix stoljecuSkripta povijest sr i ji europe u xix stoljecu
Skripta povijest sr i ji europe u xix stoljecuMartina Matijaško
 
Skripta opci pregled mikenske civilizacije
Skripta opci pregled mikenske civilizacijeSkripta opci pregled mikenske civilizacije
Skripta opci pregled mikenske civilizacijeMartina Matijaško
 
Skripta opca srednjovjekovna arheologija
Skripta opca srednjovjekovna arheologijaSkripta opca srednjovjekovna arheologija
Skripta opca srednjovjekovna arheologijaMartina Matijaško
 
Skripta kretske broncanodobne palace
Skripta kretske broncanodobne palaceSkripta kretske broncanodobne palace
Skripta kretske broncanodobne palaceMartina Matijaško
 
Skripta hrvatska povijest u xix stoljecu
Skripta hrvatska povijest u xix stoljecuSkripta hrvatska povijest u xix stoljecu
Skripta hrvatska povijest u xix stoljecuMartina Matijaško
 
Skripta hrvatska povijest u razvijenom i kasnom sr vijeku
Skripta hrvatska povijest u razvijenom i kasnom sr vijekuSkripta hrvatska povijest u razvijenom i kasnom sr vijeku
Skripta hrvatska povijest u razvijenom i kasnom sr vijekuMartina Matijaško
 

More from Martina Matijaško (20)

Skripta svjetska povijest xx stoljeca
Skripta svjetska povijest xx stoljecaSkripta svjetska povijest xx stoljeca
Skripta svjetska povijest xx stoljeca
 
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologijaSkripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
 
Skripta slaveni
Skripta slaveniSkripta slaveni
Skripta slaveni
 
Skripta rodoslovlje grckih bozanstava
Skripta rodoslovlje grckih bozanstavaSkripta rodoslovlje grckih bozanstava
Skripta rodoslovlje grckih bozanstava
 
Skripta rimske magistrature
Skripta rimske magistratureSkripta rimske magistrature
Skripta rimske magistrature
 
Skripta ranokrscanska arheologija
Skripta ranokrscanska arheologijaSkripta ranokrscanska arheologija
Skripta ranokrscanska arheologija
 
Skripta prapovijest kamena doba
Skripta prapovijest kamena dobaSkripta prapovijest kamena doba
Skripta prapovijest kamena doba
 
Skripta povijest starog egipta religija, povijest, kultura
Skripta povijest starog egipta religija, povijest, kulturaSkripta povijest starog egipta religija, povijest, kultura
Skripta povijest starog egipta religija, povijest, kultura
 
Skripta povijest sr i ji europe u xix stoljecu
Skripta povijest sr i ji europe u xix stoljecuSkripta povijest sr i ji europe u xix stoljecu
Skripta povijest sr i ji europe u xix stoljecu
 
Skripta opci pregled mikenske civilizacije
Skripta opci pregled mikenske civilizacijeSkripta opci pregled mikenske civilizacije
Skripta opci pregled mikenske civilizacije
 
Skripta opca srednjovjekovna arheologija
Skripta opca srednjovjekovna arheologijaSkripta opca srednjovjekovna arheologija
Skripta opca srednjovjekovna arheologija
 
Skripta kretske broncanodobne palace
Skripta kretske broncanodobne palaceSkripta kretske broncanodobne palace
Skripta kretske broncanodobne palace
 
Skripta klasicna arheologija
Skripta klasicna arheologijaSkripta klasicna arheologija
Skripta klasicna arheologija
 
Skripta iliri kronologija
Skripta iliri kronologijaSkripta iliri kronologija
Skripta iliri kronologija
 
Skripta hrvatska povijest u xix stoljecu
Skripta hrvatska povijest u xix stoljecuSkripta hrvatska povijest u xix stoljecu
Skripta hrvatska povijest u xix stoljecu
 
Skripta hrvatska povijest u razvijenom i kasnom sr vijeku
Skripta hrvatska povijest u razvijenom i kasnom sr vijekuSkripta hrvatska povijest u razvijenom i kasnom sr vijeku
Skripta hrvatska povijest u razvijenom i kasnom sr vijeku
 
Skripta helenizam
Skripta helenizamSkripta helenizam
Skripta helenizam
 
Skripta grcki ratovi
Skripta grcki ratoviSkripta grcki ratovi
Skripta grcki ratovi
 
Skripta goti
Skripta gotiSkripta goti
Skripta goti
 
Skripta gepidi
Skripta gepidiSkripta gepidi
Skripta gepidi
 

Seminar ico mov kodeks

  • 1. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Filozofski fakultet Odsjek za informacijske znanosti Katedra za muzeologiju ICOM-ov KODEKS PROFESIONALNE ETIKE Seminarski rad STUDENT: MENTOR: Martina Jalšovec doc. dr. Žarka Vujić Zagreb, 2006.
  • 2. 2 SADRŽAJ SADRŽAJ .........................................................................................................2 UVOD................................................................................................................3 a) Definicija ICOM-a .....................................................................................................3 b) Definicija muzeja .......................................................................................................3 c) Kodeks profesionalne etike........................................................................................3 1. AKVIZICIJE ZA MUZEJSKE ZBIRKE ...................................................4 Politika sakupljanja........................................................................................................4 2. DOKUMENTACIJA PRILIKOM AKVIZICIJE PREDMETA ...............5 3. LJUDSKI OSTATCI UNUTAR ZBIRKI ...................................................5 4. IZLUČIVANJE PREDMETA IZ ZBIRKI .................................................6 5. ODNOSI S JAVNOŠĆU...............................................................................6 ZAKLJUČAK...................................................................................................7 POPIS SLIKA...................................................................................................8 POPIS LITERATURE.....................................................................................8
  • 3. 3 UVOD a) Definicija ICOM-a Međunardoni savjet muzeja, tj. ICOM1 definiran je kao međunarodna nevladina organizacija muzeja i profesionalnih muzejskih radnika osnovana da bi unapređivala interese muzeologije i drugih disciplina koje se bave upravljanjem muzejima i muzejskim djelatnostima. b) Definicija muzeja ICOM muzej definira kao nekomercijalnu stalnu ustanovu u službi društva i njegova razvitka koja je otvorena javnosti i koja, u svrhu proučavanja, obrazovanja i zadovoljstva nabavlja, čuva, istražuje, komunicira s publikom i izlaže materijalna svjedočanstva o ljudima i njihovoj okolini. Osim klasičnih muzejskih ustanova, u tu definiciju ulaze i prirodoslovni, arheološki i etnografski spomenici i područja, ustanove koje drže i izlažu žive primjerke biljaka i životinja, prirodoznanstveni centri i planetariji, konzervatorski zavodi i izložbene galerije, rezervati prirode i dr. c) Kodeks profesionalne etike Kodeks profesionalne etike donesen na XV. generalnoj skupštini ICOM-a u Buenos Airesu 1986. daje općeniti prikaz profesionalne etike, a poštivanje te etike smatra se minimalnim uvjetom da bi netko mogao raditi kao član muzejske profesije. 1 The International Council of Museums
  • 4. 4 1. AKVIZICIJE ZA MUZEJSKE ZBIRKE Politika sakupljanja Svaka muzejska ustanova mora prihvatiti ili objaviti pisanu izjavu o svojoj politici sakupljanja koja se mora procjenjivati najmanje svakih pet godina radi dopuna i promjena. Nabavljeni predmeti moraju biti relevantni za zbirku, tj. za vrstu i aktivnost muzeja te popraćeni dokazom o zakonskom pravu posjedovanja. Također je potrebno utvrditi uvjete ili ograničenja koja se odnose na nabavku. Postoji mogućnost nabavke predmeta koji izlaze iz okvira uobičajene aktivnosti muzeja, ali taj čin mora biti uvjetovan posebnim interesom samoga predmeta, nacionalne ili druge kulturne baštine te drugih muzeja. Muzej ne smije ni na koji način pribavljati predmete za koje postoji sumnja da imaju legalnog vlasnika koji se predmeta nije dobrovoljno odrekao, tj. ako postoji mogućnost da muzej neće moći nad predmetom ostvariti punopravno vlasništva. Muzej ne smije nabavljati arheološki i drugi materijal za koji postoji opravdana sumnja da je otkriven na neznanstveni način ili namjernim uništavanjem antiknih spomenika ili lokaliteta. Kod nabavke biološkog i geološkog materijala, muzej ne smije nabavljati ni izravnim, ni neizravnim načinom bilo koji primjerak koji je sakupljen, prodan ili drugačije prenesen kršeći neki državni ili međunarodni zakon o očuvanju prirode ili zaštiti divljih životinja osim uz izričiti pristanak odgovarajućeg vanjskog zakonskog ili državnog nadleštva. Sve gore navedene odredbe trebaju se poštivati i kada se određuje treba li određeni predmet prihvatiti na posudbu za izložbu ili u druge svrhe. Slika 1. Disk iz Nebre.
  • 5. 5 Prilikom određivanja politike sakupljanja muzeji moraju poštovati granice dogovorenih područja sakupljanja drugih muzeja i moraju izbjegavati nabavke materijala posebnog lokalnog podrijetla ili značenja za neki drugi muzej. 2. DOKUMENTACIJA PRILIKOM AKVIZICIJE PREDMETA Dokumentacija je najvažnija profesionalna dužnost svakog muzeja. Prilikom dokumentiranja nabavke predmeta, važno je da dokumentacija sadrži detalje o podrijetlu svakog predmeta i uvjete njegovog primitka u muzej. Dokumentacija o muzejskom predmetu mora biti pohranjena na sigurnom i lako pristupačnom mjestu. 3. LJUDSKI OSTATCI UNUTAR ZBIRKI Kada muzej ima zbirke ljudskih ostataka oni se moraju pohraniti na sigurnom mjestu i brižljivo održavati kao arhivske zbirke u znanstvenim ustanovama. Takvi predmeti moraju uvijek biti dostupni kvalificiranim istraživačima, a njihovo istraživanje, spremanje i briga o njima moraju se provoditi na prihvatljiv način. Njihovo izlaganje mora se raditi s taktom i poštovanjem za ljudsko dostojanstvo. Slika 2. Zagrebačka mumija.
  • 6. 6 4. IZLUČIVANJE PREDMETA IZ ZBIRKI Jedna od ključnih funkcija muzeja je nabavljanje predmeta i njihovo čuvanje za buduće generacije. Stoga za svako izlučivanje predmeta iz zbirki mora postojati opravdan razlog što zahtjeva da kustos provede vrlo odgovornu procjenu, koju mora odobriti upravno tijelo samo nakon što je dobilo temeljiti stručni i pravni savjet. Prilikom izlučivanja predmeta iz zbirki, posebnu pažnju treba obratiti na način na koji je sam predmet pribavljen, tj. kojim zakonskim i ugovornim obvezama podliježe prvobitna nabavka. Kada muzej ima potrebne zakonske ovlasti da izluči neki predmet, odluka o prodaji ili drugačijem obliku izlučivanja mora se donijeti tek nakon temeljitog razmatranja, i takav se materijal najprije mora ponuditi drugim sličnim muzejima ili ustanovama na razmjenu, kao poklon ili na prodaju prije nego što se pristupi javnoj dražbi. Zbog mogućnosti sukoba interesa, mogućnost kupovine izlučenih predmeta nikad se ne smije dopustiti osoblju muzeja, članovima upravnog vijeća, članovima njihovih obitelji i bliskim suradnicima. O svakoj odluci prilikom izlučivanja predmeta iz zbirke mora se voditi iscrpna dokumentacija. 5. ODNOSI S JAVNOŠĆU Članovi muzejske struke moraju uvijek komunicirati s javnošću efikasno i uljudno te iskoristiti svaku pogodnu priliku da obavijeste javnost o ciljevima, svrsi i težnjama svoje struke. Dobrohotnim istraživačima potrebno je, ukoliko je moguće, dozvoliti potpuni pristup svim materijalima ili dokumentaciji, ali i zaštiti sve povjerljive informacije koje se odnose na podrijetlo materijala kao i informacije koje se odnose na zaštitne mjere muzeja ili privatnih zbirki.
  • 7. 7 Posebna obveza je poštivanje povjerljivih osobina iskaza u usmeno ispričanoj povijesti ili kod nekog drugog osobnog materijala, tj. kazivači, posudioci i sl. ako to žele, moraju ostati anonimni. ZAKLJUČAK ICOM-ov kodeks profesionalne etike predstavlja minimum standarda za muzeje i slične ustanove te je temeljni dokument na kojem bi se trebalo bazirati poslovanje svakog muzeja kao i profesionalno ponašanje svakog muzejskog djelatnika.
  • 8. 8 POPIS SLIKA Slika s naslovne strane: ICOM-ov logotip. (http://icom.museum/image/logo.gif) (29. 03. 2006.) Slika 1. Disk iz Nebre. (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/250px- Himmelsscheibe_von_Nebra.jpg) (30. 03. 2006.) Slika 2. Zagrebačka mumija. (http://www.amz.hr/hrv/page.asp?id=odjeli&sub=1&sub2=2&url=egipatska_zbir ka) (29. 03. 2006.) POPIS LITERATURE ICOM. Icom-ov kodeks profesionalne etike. // Status i Kodeks profesionalne etike / uredila Ljerka Metež, prevela Dora Maček. Zagreb : Nacionalni komitet ICOM-a, 1992. Str. 21- 33.